autograf.hr

Slučajnosti koje uopće nisu slučajne iliti pravi razlog zašto Dora Kršul sada piše o meni Prije tri godine objavio sam knjigu Akademske slobode u prijedlozima novih zakona. U knjizi argumentirano kritiziram Fuchsovu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja. Izazvala je veliku pažnju akademske javnosti, između ostalog jer je knjigu pozitivno recenziralo osam recenzenata – tri […]

Profesori na višim radnim mjestima – u najgorem položaju Nelogičnost i nepravednost prijedloga Nacionalnih kriterija najviše dolazi do izražaja u pogledu izvanrednih i redovitih profesora koji još uvijek nisu izabrani u trajni izbor. U prijelaznim odredbama u čl. 98 određeno je da se u razdoblju od 36 mjeseci od stupanja na snagu Nacionalnih kriterija može […]

U prethodnoj kolumni otvorio sam vrlo bitnu temu za svakog sveučilišnog profesora i znanstvenika, ali i za sustav znanosti i visokog obrazovanja, prijedloga novih Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. U ovoj kolumni osvrnut ću se na promjene koje Nacionalni kriteriji donose.

Nacionalni su sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji (u daljnjem tekstu: Nacionalni kriteriji) stavljeni u javnu raspravu na e-savjetovanju. Njima se propisuju kriteriji za izbor odnosno reizbor na radnim mjestima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Radi se o najbitnijem pravnom aktu za svakog zaposlenika u sustavu, jer se njima određuju kriteriji za njihovo napredovanje, tj. […]

Nedavno su u javnost izašli dekani PMF-a i FER-a s idejom stvaranja Tehničkog sveučilišta. Prema njihovom mišljenju, ”vrijeme je za kreiranje hrvatskog globalnog tehnološko-obrazovnog brenda prema uzoru na uspješna poduzetnička sveučilišta” čime bi napravili ambiciozni iskorak ”u nove modele koji nedostaju da bismo se mogli nositi s globalnim društvenim izazovima i uključiti u globalne procese, […]

Stalnost i sigurnost zaposlenja daje slobodu članovima akademske zajednice da otvoreno i bez straha da će time ugroziti svoj posao raspravljaju, kritiziraju i sudjeluju u raspravama, i to unutar sveučilišta i fakulteta, kao i u javnom prostoru. Zakon o plaćama međutim ukida sigurnost, a time i stalnost zaposlenja, zbog stvarne i stalne prijetnje otkazom.

Moderna sveučilišta su uistinu europska institucija – i to europska institucija par excellence. Štoviše, Walter Rüegg ističe da su sveučilišta ”jedina europska institucija koja je očuvala svoje temeljne obrasce djelovanja i osnovnu društvenu ulogu i funkciju kroz tijek povijesti. Temelj uspjeha europskog modela sveučilišta sloboda je znanstvenoistraživačkoga rada koja proizlazi iz akademske slobode (i autonomije […]

Ovaj naslov nije senzacionalistički clickbait naslov koji pogrešno predstavlja sadržaj članka (kolumne) s ciljem da privuče čitatelje. Naslov odražava stvarnu opasnost koju donosi novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama. I još jedna napomena na početku – potpuno je jasno da je pitanje novog sustava koeficijenata i iznosa rasta plaća privuklo pažnju javnosti […]

Zašto ministar ima pravo zatvarati sveučilišta, fakultete i znanstvene institute? (3) Prije 20 godina u Hrvatskoj su djelovala četiri sveučilišta – u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. U međuvremenu je osnovano šest javnih i četiri privatna sveučilišta tako da danas postoji vrlo raznolika slika u pogledu nastanka, veličine (po broju nastavnika i studenata), organizacijskog ustroja […]

Zašto ministar ima pravo zatvarati sveučilišta, fakultete i znanstvene institute? (2) Možda iznenađuje što jedna uredba može potaknuti nekoga da napiše kolumnu u tri nastavka. Ali ovo nije obična uredba. Uredba o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj, koju je Vlada donijela 13. srpnja ove godine, ukinut će (financijsku) […]

Zašto ministar ima pravo zatvarati sveučilišta, fakultete i znanstvene institute? Dana 13. srpnja 2023. Vlada je donijela Uredbu o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj. Zajedno s pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda visokih učilišta koji donosi ministar znanosti i obrazovanja, riječ je o najvažnijim podzakonskim pravnim […]

Izgledalo je da je skandal o izboru ministra Banožića u naslovnog izvanrednog profesora završen. Završen stoga jer je ministar pod snažnim i opravdanim pritiskom odustao od izbora za izvanrednog profesora, ali kako je sam izjavio – samo dok je ministar. No sada smo saznali da je istu stvar učinio i ministar znanosti Radovan Fuchs.

Sudbena vlast u Republici Hrvatskoj za građane više ne postoji jer oni efektivno ne uživaju zaštitu svojih ljudskih, gospodarskih, socijalnih i radnih prava i temeljnih sloboda. Kako smo se uopće našli u toj situaciji i je li ova tvrdnja pretjerana ili odraz stvarnosti?

Je li scientometrički output hrvatske znanosti jako loš, loš, zadovoljavajući, dobar ili jako dobar? Je li scientometrija jako loša, loša, zadovoljavajuća, dobra ili jako dobra? Ovo su glavna pitanja kojima se bavi nova knjiga profesora Damira Stanzera, ”Mjerenje hrvatske znanosti 2022.”, koja će uskoro biti objavljena i koja me potaknula da napišem ovu kolumnu.

Prošli tjedan Hrvatski sabor izabrao je novu predsjednicu Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Dosadašnja predsjednica Povjerenstva, Nataša Novaković, koja tijekom mandata nije podlegla političkim utjecajima vladajuće stranke, očekivano nije dobila povjerenje saborske većine.

Četiri su razloga zašto je danas važno govoriti o sveučilišnoj autonomiji u Hrvatskoj. Zloupotreba sveučilišne autonomije Prvi se odnosi na negativni predznak koju spominjanje sveučilišne autonomije izaziva u javnosti. Zbog niza skandala u akademskoj zajednici sveučilišna autonomija počela se doživljavati kao nešto nepoželjno, kao sinonim za neodgovornost i netransparentnost.

Prije dva mjeseca stupio je na snagu novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Već dulje vremena jasno je da je hrvatski znanstveni i visokoobrazovni sustav opterećen ozbiljnim slabostima te da postoji potreba za njegovom sveobuhvatnom reformom.

U prvoj kolumni mislio sam se osvrnuti na reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja – teme koja je sada aktualna u našoj akademskoj zajednici. Ali odlazak Vladimira Pavlinića, kojega sam osobno poznavao, potaknuo me da napišem njemu posvećenu kolumnu.