autograf.hr

Nadbiskup Đuro Hranić se prema pedofiliji u svećeničkim redovima odnosi na isti način kao premijer Andrej Plenković prema korupciji i kriminalu u HDZ-ovim redovima: prihvaća je i, usprkos svemu, iskazuje istinsko razumijevanje prema počiniteljima, ne i prema žrtvi.

Ideja o tzv. ideološkom moratoriju zasigurno ne pripada svijetu ideja, riječ je o nezreloj obmani. Ideologija nije samo skup ideja, ona je, iako manje obuhvatna od svjetonazora, ipak skup naših identiteta, a budući da bez identiteta nismo u stanju postojati kao definirano netko, nego ako uopće jesmo, jesmo kao nešto nedefinirano, odnosno kao nešto što […]

Simone de Beauvoir, u poznatoj knjizi ”Drugi spol”, navodi kako ženama ne treba apstraktna uzvišenost apstraktne ženstvenosti, ženama, baš kao i svim ljudima, iz same činjenice da su ljudi, treba povezanost između ”apstraktnih prava i konkretne mogućnosti”.

Odluka Visokog upravnog suda o tome da nova zagrebačka vlast nije prekršila zakon kada je odlučila postupno ukinuti mjeru krivo nazvanu roditelj-odgojitelj, dok se stvarno radi o mjeri Bandić kao roditelj, Markić kao odgojitelj, otvara nadu da je u našim institucijama ipak moguće pronaći zakonitost, razumnost i pravdu.

Blagdanom Pepelnice ili Čiste srijede započinje korizmeno vrijeme, a to je, makar nominalno, za kršćane vrijeme pokore i odricanja. ”Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti”, samo je religijskim namjerama preformulirana filozofijska istina koja čovjeka poziva da se odredi prema vlastitoj smrti. Odredio se ili ne odredio prema smrti, […]

Imenovanje novih biskupa i nadbiskupa u Hrvatskoj prilika je da se napokon dogode promjene koje će voditi prema ozdravljenju hrvatskog društva, ali i same, kako se to kaže, ”Crkve u Hrvata”. Dosadašnji nacionalistički model, konzumiran i besprizorno demonstriran od strane većine dosadašnjih biskupa, napravio je štetu državi i vjeri, građanima i vjernicima. Svi vjernici su […]

Potresi su strašni, ali u njima nema ljudske intencije, oni, na svu sreću, ne nastaju ljudskom voljom, jer da nastaju, ovaj svijet bi bio svijet neprestanih potresa, ovako je naš svijet, svijet ratova. Fotografija oca Mesuta Hancera iz grada Kahramanmarasa, koji drži za ruku mrtvu petnaestogodišnju kćerku čije se tijelo nalazi pod ruševinama, nikoga tko […]

Mehanizam manipuliranja s masama vrlo je jednostavan, on počiva na stvaranju lažnog, uvjetno rečeno, kolektivnog pamćenja koje funkcionira kao deponij laži i utvara. To ”pamćenje” je zapravo selektivna amnezija. Dijelovi takve mase kolektivne amnezije brišu realnost i nadomještaju je ili fikcijom ili zaboravom, oni selektivno pamte.

Emmanuel Lévinas etiku je, a ona nije ništa drugo nego naša odgovornost prema drugima, utemeljio upravo na Drugome, odnosno na licu. Biti osoba znači imati lice, u licu je smještena osoba. Druge prepoznajemo po licu. Nasilje, neovisno o kojem obliku nasilja se radi, proizlazi iz naše nemogućnosti da promatramo osobu kao osobu, odnosno kao Drugog […]

Ako Vlada Republike Hrvatske nije u stanju obnoviti kuće stradalnika na Baniji koji, zbog siromaštva, nisu u mogućnosti sami obnoviti domove, predlažem im da dio sredstava – onih europskih – ulože na kupovinu knjige naslovljenu ”Izvan sirotinje nema spasenja”, autora Jona Sobrina.

U očekivanju smjene ministra Ivana Paladine, koji nije ništa učinio da potresom obeskućeni stanovnici Banije napuste kontejnere i usele u kuće za čiju obnovu je Europa osigurala novce, razotkriva se prava narav ove države – ona je nastala i opstoji kao država na čekanju. Ovdje se neprestano nešto čeka, a čekanje, kako je to rekao […]

Ulaskom u 2023. godinu Hrvatska se dodatno europeizirala, prestala je koristiti kunu, novac koji nikada nije bio simbol našeg suvereniteta nego, ako uzmemo u obzir da je uveden kao posljedica Tuđmanovog koketiranja s najsramnijim elementima naše povijesti, kuna je bila simbol nespremnosti da budemo suvereni, u demokratskom smislu.

Neprestano ponavljam da je naše društvo u osnovi jadno, ali i da se na fatalizam jada ne smije pristati. Filozofija nije kabinetska disciplina, ona nema predmetnih ograničenja, sve propitkuje, ništa joj nije sveto i pred ničim ne iskazuje strahopoštovanje. Kritika radi kritike je bijeg u kukavičluk ili nespremnost da se susretne s vlastitim jadom.

Za nogomet se kaže da je ”najvažnija sporedna stvar na svijetu”, i u tome ne vidim nikakav problem, s time bih se mogao, posebno u trenucima slabe volje, čak i složiti. Ono što je sporedno, sporedno je, neovisno o stupnju na kojem se ta sporednost nalazi.

Čovjeka nije moguće razumjeti bez razumijevanja vremena, i to onog egzistencijalnog. Svaki čovjek ima vlastito egzistencijalno vrijeme, to je ono upravo njegovo vrijeme, u kojem čovjek jest i u kojem se odnosi prema svemu što jest, jer sve što jest, jest u odnosu prema čovjeku. Naravno da ovo ne dokida povijesno ili čovjeku izvanjsko vrijeme. […]

Mnoge religijske zajednice imaju protuhumano poimanje ljudske prirodnosti. Ona je hijerarhijski određena te počiva na razlikama koje nekoga, budući da je riječ o hijerarhiji, stavljaju iznad, a druge ispod.

Egzistencijalistička osnova humanizma toliko je jednostavna i poticajna, da je treba stalno ponavljati – kada izvršavamo neki čin, kada biramo i djelujemo, mi ne biramo i ne realiziramo samo sebe, nego ujedno biramo čitavo čovječanstvo jer u izboru promoviramo našu sliku o čovjeku kao čovjeku.

Jean-Paul Sartre je slobodu poimao kao svojevrstan ”rez ništavila”, odnosno mogućnost da se čovjek odijeli od vlastite prošlosti koja bi ga uvjetovala da nešto mora činiti. Da nema ”reza ništavila” djelovali bismo, potpuno bezlično, kao puki element u uzročno-posljedičnom lancu.

Demografi upozoravaju da je u Hrvatskoj, prije nekoliko godina, započeo proces zamjene stanovništva. Najkraće rečeno, koliko se stanovnika iseljava iz Hrvatske, toliko ih se u nju useljava.

Prilikom predstavljanja knjige ”1944.: Oslobođena Dalmacija/Antifašizam danas” govorio sam o čovjeku kao povijesnom biću. Povijest nije samo prisjećanje, ona ima, budući da sadrži i vrednovanje događaja, i moralno značenje, u smislu da razotkriva našu temeljnu moralnu orijentaciju. Koje ćemo događaje iz prošlosti smatrati povijesnim događajima, i kako ćemo te događaje vrednovati, neodvojivo je od onoga […]