autograf.hr

2.4. Važnost stvaranja mita Tolkienova strast oduvijek su bili mitovi i priče, ponad svega herojske legende na rubu bajke i povijesti kojih je u Engleskoj prema vlastitim riječima ”bilo premalo dostupno za moj apetit”. Nastavlja: ”U takvim stvarima uvijek sam tražio materijal određene atmosfere i aure[i], a ne samo znanje. Također, od ranih dana bio […]

Hrvatska se umorila od mitova i to je, na prvi pogled, dobar znak. Loše je što mitovi nisu potisnuti željom da se događaji iz prošlosti racionalno vrednuju pa je sva prilika da smo nakon perioda živih mitova ušli u period umornih mitova. Mitska svijest nije nestala, ona je i dalje tu, doduše umorna, ali je […]

Hrvatska je premalena zemlja za ozbiljne političko-povijesne događaje, ali budući da smo tu, da živimo u ovakvoj državi, nema nam druge nego angažirati snagu imaginacije i ovu državicu promatrati u kategorijama kojima ona sada nije dorasla. Od hrvatskih građana se traži da neprestano dokazuju ljubav prema domovini, a zapravo bi od svakog svjesnog subjekta bilo […]

Premda smo svi rođeni s jedinstvenim osobinama koje čine naš identitet, premda smo samim time posebni, jedinstveni, mnogi posežu za kolektivnim, za identitetom koji će im pružiti sigurnost mase, determiniranost jednog obora jednog uvjerenja, stava ili pozicije. Premda smo rođeni s mozgom i intelektom koji bi nam trebao omogućiti samostalno donošenje odluka, sposobnost rasuđivanja, onog […]

Kaže tamo neki, više jedva da je uopće važno koji u nizu dužnosnika iz RS-a, veleposlanik BiH u Beogradu, kako sva njihova djeca uče da su Izetbegović i Orić zločinci, a Mladić heroj. Malo čudno za diplomata da se tako igra politike, ali može, ipak je ovo BiH! I prošlo je to gotovo nezapaženo jer […]

I dok se Italija pridružuje, kao još nikada od 1943. godine, klubu desničarskih država članica Europske unije, pa se možda treba pribojavati neke nove njene Ostpolitik, a sama Giorgia biondina prije nekoliko mjeseci govorila je o povratku Italije u Istru i Dalmaciju, istarski historičar dr.sc. Davor Mandić objavio je opsežnu znanstvenu monografiju (preko 500 stranica) […]

Na ovotjednom zadarskom simpoziju posvećenom obilježavanju stogodišnjice rođenja Franje Tuđmana, održao sam izlaganje o odnosu povijesti i utemeljujućeg mita. Povijest je govor o prošlosti, kada se tom govoru pridruži znanstvena metodologija, nad prošlošću se uspostavlja racionalna moć koja opisuje što se zbilo i razumijeva, pod vidom povijesnih procesa vođenih snagom kauzaliteta, zašto se nešto zbilo. […]

Miljenko Jergović u ”Levijevoj tkaonici svile” spominje slučaj mladića hospitaliziranog na psihijatriji zbog toga što tvrdi da poznaje Antuna Gustava Matoša koji je umro davno prije njegovog rođenja. Jergović zaključuje kako će ga s psihijatrije pustiti tek kada ”tu stvar zadrži za sebe”. Ovo ponajbolje opisuje postignuti stupanj demokracije u Hrvatskoj. Demokracija u Hrvatskoj je […]

Plemeniti ”nadotac” – ratni zločinac, despot i diktator. Između tih dviju krajnosti, put do primjerenog, realnog lika i položaja u povijesti pokojnog predsjednika SFRJ morao bi voditi preko iskustvene činjenice da je svaki čovjek biće s polaritetima i proturječnostima.

U hrvatskome društvu na djelu su dva koegzistirajuća procesa koja teku paralelno jedan s drugim suoblikujući naše živote u zajednici, naše zajedništvo, našu stvarnost, naše impresije vlastitog društva, naše doživljaje sebstva, naš pogled na drugoga, naš položaj u društvu, našu ulogu, našu nadu, našu težnju, naše bolje sutra, a onda i naše gore sutra, naša […]

Prema jezikoznancima, riječ mit je izvedena iz grčke riječi mythos, koja znači riječ, govor, povijest i uglavnom se uzima u dva značenja: 1) priča, predajno vjerovanje starih naroda o porijeklu svijeta, o prirodnim pojavama, o bogovima i legendarnim herojima; 2) u prenesenom značenju – bajka, priča, izmišljotina, nevjerojatan prikaz nekih događaja.

Predsjedničin govor u Kninu izazvao je mnoge reakcije, ali potpuno pogrešne. Svi su se, tražeći raciomorfno objašnjenje za retoričko-epistemološku nesuvislost, pitali što se Kolindi Grabar-Kitarović dogodilo.

Bio je krasan dan, početak jeseni. Nedjelja. U takvim danima Zagrepčani rado odlaze na izlete, jedu u seoskim krčmama i ljute se na prometne gužve. Nije bio takav dan. Bio je rat i čula se tutnjava topova u daljini.

Michel Serres (rođen 1930.) kod nas je premalo čitan, nije zapravo čak ni poznat: a ovaj član Francuske akademije i dugogodišnji profesor na Stanfordu i na Sorbonni, sjajni student Ecole normale superieure ali i pomorski časnik, iz onoga što se nekada zvala ”malim prilikama”, to jest rođen bez ikakvih privilegija, svakako je jedan od najzanimljivijih […]

Priča o stvaranju u Bibliji i nije tek priča o stvaranju, nego i o – odvajanju. Svjetlost je odvojena na dan i noć, nebeski svod na kopno i vode, živa bića na ona koja plivaju, gmižu, hodaju ili lete. Ljudska bića razdvojena su od životinja, muškarac od žene, tijelo od duše, intelekt od inteligencije, užitak […]

Ušli smo u, po meni, najvažniji tjedan u godini – vazmeni tjedan. Iduće nedjelje kršćani zapadnog obreda slave Uskrs. Pravoslavna braća i sestre će to činiti tjedan dana iza toga.

Rat i mit. To je naziv nove knjige Dejana Jovića, profesora na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, koja će iduće sedmice biti predstavljena u Beogradu. Zašto se i kako rat devedesetih u Hrvatskoj pretvara u mit, kome to treba i zašto je to opasno – tema je ovog razgovora sa poznatim (bukvalno – jer on tako […]

Jedna od učestalo ponavljanih fraza u našoj kulturi jest ona o Crkvi kao instituciji koja je dijelila sudbinu hrvatskog naroda. Riječ je o frazi koja se izriče nerijetko, i obično ide pod ruku s nizom kičastih historiografskih prizora.

U prva dva dana nove 2018. godine pojavile su se dvije vijesti ili medijske teme, iz kojih se dosta toga može iščitati vezano za odnos prema prošlosti. Jedna je novogodišnja čestitka drugog čovjeka HDZ-a, Milijana Brkića u kojoj on, pored toga što pada s Marsa i otkriva sveopće rasulo koje je upravo njegova stranka proizvela, […]

Ponovo ovih dana svjedočimo kako je lako mobilizirati naciju zastrašivanjem fantomima. Jedan od najjačih i nadalje je onaj Jugoslavije, te državno-pravne tvorbe čije ime velika većina govornika u Hrvatskoj ne izgovara. Ili se služi eufemizmom ”bivša država”. Ili ga izgovara s gnušanjem.

Kad sam prije dvije, tri godine prvi put pročitao knjigu “Kako nacije propadaju: Porijeklo moći, prosperiteta i siromaštva”, nisam pomislio da će to postati knjiga na koju ću se najviše puta pozivati u svojim kolumnama. Još manje sam mislio da će me tamo neki, Božo Petrov,

Filip David, “Kuća sećanja i zaborava”, Laguna, Beograd 2014. – Fraktura, Zaprešić, 2015. Ruben Rubenovič stajao je na željezničkoj stanici u Semlinu, između dvojice agenata specijalne policije, pa kada bi nekoga prepoznao, samo bi pokazao prstom i taj bi se našao na putu za Auschwitz. Bilo je to u ljeto i jesen 1942, nakon što […]

Kao što sam najavio u prošloj kolumni u kojoj sam se pozvao na povjesničara Danijela Ivina i pokušao pojasniti odakle stiže mit o Bleiburgu (koristeći obilato sadržaj njegova članka iz zbornika o Bleiburgu koji je objavljen 2007. u izdanju Saveza antifašista RH), i u ovoj se kolumni bavim tzv. bleiburškom tragedijom i to s nekoliko […]

Kolega Danko Plevnik u članku objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji u povodu 70. godišnjice Pobjede nad fašizmom i Dana Europe piše: ”Ako se Miloševićeva agresija na Hrvatsku podvodi pod fašizam, ne bi li branitelji trebali biti u prvim redovima obilježavanja 70. obljetnice Dana pobjede? Drugi svjetski rat, barem u Hrvatskoj, završit će tek onda kada SDP […]

Nema čovjek mnogo privilegija od života u prevratnička historijska vremena, zapravo – kad se sve zbroji i oduzme – samo je jedna takva: bez veće statističke greške, uz marginu od jedan do tri posto, točno i precizno može rekonstruirati budućnost. Sve ovo dobro nam je odnekud poznato, sve smo već odavno vidjeli, sve znamo.

Škropljenje Ureda predsjednice Republike Hrvatske, što je obavljeno prvog dana mandata Kolinde Grabar Kitarović, prošlo je bez odgovarajućih reakcija, što je čudno, jer se radi o grubom kršenju ustava RH i načela odvojenosti crkve i države.

Mit o lapotu je univerzalni antropološki fenomen i ova priča na rascepu mita i sećanja nalazi u posve sličnom obliku u svakom društvu. Slični su prvenstveno strukturalno, bez obzira na to da li je reč o mitovima/sećanjima o prestarelim babama i dedama koji sa osmehom idu u nekakvu ’’porodičnu smrt“, ili o gotovo istinitim pričama […]

Godine 2004. objavljena je u izdanju Narodne knjige iz Beograda knjiga “Lažni car Šćepan Kiš“ autora N. Vasovića. Knjiga je najavljena, kako u podnaslovu piše, kao “Polemički osvrt na delo i ideje Danila Kiša“.   Danilo Kiš je jedan od najcenjenijih pisaca sa prostora bivše Jugoslavije, jedan od najprevođenijih, sa značajnim domaćim i međunarodnim priznanjima. […]