Jaroslav Pecnik: ”Karamarko mora otići, a preslagivanje nije dobro”

Saborski zastupnik Hrvatskih laburista Jaroslav Pecnik među prvima se izjasnio za opoziv Karamarka: Mostov zahtjev za smjenom Karamarka rezultirao je homogenizacijom i daljnjom radikalizacijom HDZ-a, pa je najbolje da izlaz potražimo na izvanrednim izborima.

Zašto Karamarko mora biti opozvan i zašto je Most odlučio zatražiti njegovo razrješenje, izazivajući tako krizu Vlade i dovodeći zemlju na rub izvanrednih izbora?

Više je razloga zbog kojih Karamarko mora otići, a Most je ultimativno to zatražio jer je shvatio da ih brak iz računa s HDZ-om isuviše košta i da će do sljedećih parlamentarnih izbora, ako ništa ne promijene, nestati s političke scene. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da njihovo mjesto ubrzano preuzima Živi zid koji je, po meni, jednako loše, pa i gore rješenje.

Više je razloga zbog kojih Karamarko mora otići, a Most je ultimativno to zatražio jer je shvatio da ih brak iz računa s HDZ-om isuviše košta i da će do sljedećih parlamentarnih izbora, ako ništa ne promijene, nestati s političke scene. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da njihovo mjesto ubrzano preuzima Živi zid koji je, po meni, jednako loše, pa i gore rješenje

Ulazeći u brak s HDZ-om mostovci su znali ili su mogli pretpostaviti da će im se ovo dogoditi, pa sada nema mjesta čuđenju. Zato rušenje Karamarka, barem trenutačno, ide u prilog Mostu, a HDZ gubi na vjerodostojnosti otkako postoji, ali ostaje najjačom političkom strankom, što govori o sadomazohizmu velikog broja birača, a to opet pokazuje da su oni u većini navijači, a ne građani.

Odgovornost Karamarka nije sporna, jer je poslovni odnos svoje supruge s MOL-ovim lobistom priznao tek kad je on otkriven u javnosti, a ne čim je izabran na visoke državne dužnosti, kako to zakoni i propisi obvezuju. Unatoč tome, svjedoci smo da je Mostov zahtjev za smjenom Karamarka homogenizirao HDZ, ali na pogrešan način. Umjesto da reagiraju kao umjerena demokršćanska stranka, kakvom se žele prikazivati, HDZ-ovci su na svom Općem saboru najviše glasova dodijelili Zlatku Hasanbegoviću: dodatno se politički radikaliziraju.

Umjesto da se obračunaju s korupcijom i odreknu Hasanbegovića i desnog radikalizma koji on simbolizira, HDZ i Karamarko korupciju i dalje tretiraju kao normalnu pojavu, a ojačali su i pozicije desnog radikalizma u stranci, što će ih na sljedećim parlamentarnim izborima vjerojatno dovesti u gubitničku poziciju.

Sve to ide u prilog SDP-u koji je pokrenuo glasanje o povjerenju Karamarku i mudro se povukao u stranu, prepuštajući HDZ-u i Mostu da se međusobno obračunaju i mrcvare zemlju te na sebe navlače bijes građana.

Iz Mostovih, doduše neformalnih, izvora u javnost je procurilo da je Karamarko od njih ultimativno tražio da se slože s prekidom arbitražnih sporova s MOL-om. Barem dio čelnika Mosta, ali i HDZ-a, zna da je prvi potpredsjednik Vlade s pozicija svojih moćnih funkcija radio u interesu MOL-a, ali se nisu tome suprotstavili, nego je loptica prebačena Povjerenstvu za sukob interesa; tek pošto se afera razbuktala u javnosti, o njoj će odlučivati saborski zastupnici, i to na zahtjev oporbe a ne vladajućih?

U tom odnosu Karamarka, ali i drugih dužnosnika HDZ-a s MOL-ovim lobistom Josipom Petrovićem ima čitav niz spornih činjenica: sjetimo se njegova odnosa s Ivom Sanaderom tijekom prepuštanja upravljačkih prava u Ini – Karamarko ne skriva da je s Petrovićem i tada, ali i godinama prije, bio prijatelj, što je i ostao. Poznate su nam i činjenice o poslovnim odnosima Karamarkove tvrtke Soboli i Ine u vrijeme dok je u njezinoj upravi bio Petrović.

Umjesto da se obračunaju s korupcijom i odreknu Hasanbegovića i desnog radikalizma koji on simbolizira, HDZ i Karamarko korupciju i dalje tretiraju kao normalnu pojavu, a ojačali su i pozicije desnog radikalizma u stranci, što će ih na sljedećim parlamentarnim izborima vjerojatno dovesti u gubitničku poziciju

HDZ-ov ministar Darko Horvat javno zagovara naše sudjelovanje u izgradnji nuklearke u Mađarskoj, koju ta zemlja namjerava graditi s Rusijom, a Karamarko je zajedno sa suprugom u Finskoj pokušao lobirati u korist ruskoga kapitala, tako da su to činjenice koje ukazuju na isprepletenost različitih interesa i utjecaja, pa i onih geopolitičkih, oko kojih se na ovim prostorima sukobljavaju SAD i Rusija.

Ako ne želimo biti naivni, sve to moramo imati na umu kad odlučujemo o Karamarkovoj odgovornosti. Zbog svega toga rješenje su ili novi izbori ili preslagivanje parlamentarne većine, što u sadašnjoj situaciji i s aktualnim odnosom snaga također ne bi bilo dobro i trajnije rješenje.

Puno je onih koji zagovaraju da Povjerenstvo za sukob interesa raspetlja taj čvor?

Pretpostavljam da će Povjerenstvo donijeti odluku koja će, da tako kažem, biti ni vrit ni mimo: vjerojatno će zaključiti da Karamarko nije bio u sukobu interesa, ali da je odgovoran zato što nije objavio sve činjenice o poslovnim odnosima svoje supruge s lobistom MOL-a odmah po stupanju na dužnost u Vladi; navest će možda još pokoju njegovu pogrešku u koracima i da nije bio dovoljno transparentan, ali u suštinu njegove političke odgovornosti neće ulaziti i zato je na nama, saborskim zastupnicima, da o njoj odlučujemo.

Most je očito siguran da bi na izvanrednim izborima prepolovio broj svojih birača, pa ih pokušava izbjeći, a i drugi potencijalni gubitnici na izborima nastoje izlaz pronaći u preslagivanju parlamentarne većine. Ne smijemo zanemariti i to da su zastupnici samo ljudi koji vode računa o svojoj koži, pa će oni koji procjenjuju da bi već sada mogli ostati bez mandata učiniti sve da se tako brzo ne izlože rizicima koje nose izvanredni izbori.

S druge strane, procjene su da je smjenjivanje Karamarka i demonstriranje odlučnosti u obračunu s korupcijom Mostova šansa da zaustavi pad rejtinga i pokuša vratiti barem dio birača, i to na račun HDZ-a?

Kad je u Mostu odlučeno da se ide u ovaj politički rat, nije se krenulo da bi se sklopilo primirje, nego da bi se ojačale vlastite političke pozicije. To se vidi i u Saboru i izvan njega – izborna kampanja je započela. Moramo imati na umu i to da radikalniji dio Crkve u HDZ-u vidi jamca za obračun s nasljeđem komunizma i socijalizma, ali i sukoba i podjela koje smo naslijedili iz Drugoga svjetskog rata. I to je jedan od bitnih razloga da smo kontinuirano suočeni s relativiziranjem ustaštva, povijesnim revizionizmom i nametanjem nekih novih istina i vrijednosti.

Kako Mostu zbog suradnje s HDZ-om kontinuirano pada rejting među biračima, pa se sve više njih okreće nekim drugim strankama famoznog trećeg puta, oni više ne mogu čekati i morali su se distancirati od ovakvoga, Karamarkovog HDZ-a

Čini se da u politički umjerenijem dijelu Crkve shvaćaju kako se u tome predaleko otišlo i zato biračima guraju Most, pokušavajući preko njega prikazati umivenije demokršćansko lice. Pritom i sam Most u svemu tome nije jedinstven i jednoobrazan, no iako jedan njegov dio nije pod utjecajem Crkve, većina je ipak i politički s njom povezana, a i s HDZ-om dijele iste ili slične svjetonazore. U tome i jest veliki problem Mosta: njegovi su članovi u većini svjetonazorski i politički bliski s HDZ-om, a istovremeno je očito da zajedno s njim ne mogu upravljati zemljom.

Pored toga, na nižim razinama vlasti su u još većem sukobu s HDZ-om i njegovim ljudima. Kako Mostu zbog suradnje s HDZ-om kontinuirano pada rejting među biračima, pa se sve više njih okreće nekim drugim strankama famoznog trećeg puta, oni više ne mogu čekati i morali su se distancirati od ovakvoga, Karamarkovog HDZ-a.

A to je rezultiralo homogenizacijom HDZ-a i njegovom daljnjom radikalizacijom, pa smatram da je za sve najbolje da napravimo rez i izlaz potražimo na izvanrednim izborima.

(Prenosimo s portala Novosti).

    •  Čas autonomije
    •  Balkanski put plina
    •  Sergej Lavrov i BiH: Bure interesa
    •  Dekompozicija opozicije u Srbiji
    •  Dejan Jović: ''HDZ je tvornica mitova i straha''
    •  Tuđmanova reinkarnacija
    •  Važna Turudićeva golotinja
    •  Smanjiti broj ministarstava
    •  Divljački nasrtaj
    •  Prijatelji kao žuti mravi

> Svi tekstovi ovog autora