Kako je Rijeka od tranzitnog postala turistički grad

Ljetne vrućine u Rijeci, toplinski val prvi, toplinski val drugi, crveni alarmi koji se provlače kroz medijske natpise zbog rasta temperatura… do prije samo nekoliko godina, recimo desetak ili nešto više, za Riječane bi to bili razlozi za nezadovoljstvo, za iščekivanje godišnjeg odmora, pakiranje kofera i polazak negdje na jug.

Ali Rijeka se promijenila, a mijena i dalje traje. Mnogi nisu vjerovali da industrijski i lučki grad ikada može biti transformiran u grad turizma.

Mnogi i sada s nevjericom gledaju kako riječkim Korzom usred dana prolaze grupe turista, starijih i mlađih. Neki su smještaj pronašli u riječkim hotelima, neki u privatnim apartmanima i sobama, mladi backpackeri vjerojatno u hostelima, a svi osvježenje traže u moru na riječkim plažama i svi upoznaju Rijeku u samostalnim ili vođenim šetnjama gradom.

Neki Riječani, koji imaju uvjete i koji su uhvatili ritam ove mijene, rentaju stanove i sobe i ostvaruju dodatne prihode, ugostitelji traže dodatne konobare i kuhare jer su terase pune ljudi, i uopće, u gradu je živo, puno življe nego što je to bilo u ljetnim mjesecima prije desetak, petnaestak godina.

Brojke i statistički podaci potvrđuju da ovo nije samo stvar percepcije, nego sasvim realna činjenice. Rijeka je postala, između ostaloga, i turistički grad i tu svoju poziciju iz godine u godinu potvrđuje i dalje razvija.

Kada govorimo o smještajnim kapacitetima koji predstavljaju jednu od ključnih poluga turističke ponude destinacije, brojke kažu da je 2012. godine u Rijeci bilo ukupno oko 1.600 ležaja za goste u svim vrstama smještaja, a 2021. godine ima ih preko 7.000. Najviše su u tim ukupnim brojkama rasli privatni smještaji, ali grad je dobio i jedan posve novi luksuzni hotel – Hilton Costabela.

Rijeka je 2012. imala ukupno oko 69.000 dolazaka domaćih i stranih gostiju, a 2021. godine zabilježeno je ukupno preko 109.000 dolazaka. Jednako tako i kategorija ostvarenih noćenja u Rijeci pokazuje značajan rast, 2012. godine ostvareno je oko 135.000 noćenja, a 2021. godine oko 370.000 noćenja.

Svi dosadašnji pokazatelji za 2022. kažu da će ona biti u turističkom smislu bolja od 2021. što je i očekivano s obzirom na kontekst bolesti COVID-19 koji je obilježio i prošlu i pretprošlu godinu.

U 2022. najavljen je i dolazak 16 kruzera u Rijeku (u nesretnoj 2020. bilo je 50 najava pristajanja), a promocija Rijeke pred kruzing kompanijama cilja na manje kruzere s gostima veće platežne moći. Njima Rijeka i riječka okolica nude brojne i raznolike sadržaje.

Treba podsjetiti da već dvije godine dnevno prometuje vlak iz Praga za Rijeku i obratno u ljetnim mjesecima.

Toliko o gostima, odnosno toliko o statistikama koje bilježe dolaske turista i preobliku Rijeke u proteklih desetak godina u kontekstu ove teme.

Meni je kao Riječaninu možda čak i važnije kako se osjećamo svi mi kao građani ovoga grada jer ova mijena tiče se svih nas i svi s njom živimo već niz godina. Rekao bih da živimo zadovoljni činjenicom da se ona događa.

Riječani u ljetnim mjesecima u značajnom broju ostaju u Rijeci i to ne zato jer moraju nego zato jer žele. Na plažama od Preluka do Grčeva u posljednjih su desetak godina otvoreni beach barovi koji nude ne samo osvježenje nego i bogat ljetni kulturni i zabavni program – koncerte, partije, performanse, kvizove, nastupe različitih umjetnika.

Tako je već niz godina na Pajolu, na Morskom prascu, na Prasowskom…, a ove godine posebno je živo na Kamovu (iliti Sablićevu, ovisno o tome kako tko zove ovu specifičnu lokaciju).

Pritom, more je izvrsne kvalitete na cijelom spomenutom potezu od Pećina do Preluka.

Ne manjka ni kulturnih događanja u gradu, od Riječke Zvečke, preko Ljeta na Gradini do povremenih koncerata u centru i svakodnevnih zabava u različitim ugostiteljskim objektima.

Živa je i riječka okolica – Kastav, Kostrena, Čavle… Oni kojima je pretoplo, mogu se rashladiti za manje od pola sata u gorskoj klimi u Gorskom kotaru i ondje odlaze na izlete iz Rijeke.

Rijeka još uvijek ima dobru mjeru. Pritom mislim na optimalan broj stranaca u gradu u odnosu na domaće stanovništvo, na komunalnu i ostalu infrastrukturu koja zadovoljava potrebe i Riječana i gostiju Rijeke, na cijene ugostiteljske ponude, cijene smještaja, ali i na odnos nas građana Rijeke prema strancima i domaćim gostima.

Iako sve brojke vezane uz turizam rastu, ipak Rijeka još uvijek nije ugrožena poput nekih velikih turističkih središta koja su prinuđena poduzimati drastične mjere kako bi osigurala normalan život vlastitih građana pored bezbrojnih gostiju.

Bilo bi dobro da Rijeka svoju uravnoteženost održi. U tom je smislu važno da lokalna samouprava u suradnji s Turističkom zajednicom infrastrukturno prati ovaj rast, ali i da može utjecati na količinu smještajnih kapaciteta koji ne smiju premašiti infrastrukturne mogućnosti.

U suprotnom, lijepa se priča razvoja turizma u kojoj svi sada imaju svoju dobrobit, može pretvoriti u veliki problem za sve.

No u svojem sadašnjem obimu riječke su turističke brojke ipak takve da Rijeku ne plasiraju u vrh turističkih destinacija u Hrvatskoj. Rast je kontinuiran i velik, no nije pretjeran. I upravo zbog toga sada je pravo vrijeme da Rijeka na ovom dobrom valu razmišlja o optimumu, kako da ga dosegne i zadrži.

Naravno, ne mislim da turizam može i treba biti glavi gospodarski pokretač razvoja Rijeka. To mora i dalje ostati industrija uz lučke djelatnosti, ali bazirana na novim tehnologijama i pametnim rješenjima oslanjajući se na potencijale riječkog Sveučilišta, a turizam mora biti onaj dodatak poput šlaga na torti.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

    •  Spustila se gusta magla iznad Imotskog
    •  Gore ne može? Uvijek može
    •  Gromoglasna tišina
    •  Ne ulazi mi u javni prijevoz!
    •  Hoće li maneken biti kažnjen na izborima za mistera države
    •  Ne može se vezati jezik kako gazda kaže!
    •  Dani ponosa i pobjede
    •  Let u Liverpool
    •  Staljin u ježevu ruhu
    •  Godina isporuke Plenkovićevih spina

> Svi tekstovi ovog autora