Mandela ne može govoriti, ali komunicira znakovima

Bivši južnoafrički predsjednik Nelson Mandela komunicira znakovima tijela, ali još ne može govoriti, kazala je lokalnim novinama, kako prenosi BBC, njegova bivša supruga Winnie Madikizela-Mandela. Ona je odbacila medijska nagađanja da ga na životu održavaju aparati.

 

Mandela se od rujna oporavlja u svojoj kući nakon teške plućne infekcije. Prije toga bio je gotovo tri mjeseca u bolnici u Pretoriji, u jednom razdoblju u kritičnom stanju, na rubu života. Zadnjih se mjeseci prilično oporavio, no i dalje ima sondu koja mu izvlači sekret iz pluća. S okolinom komunicira znakovima tijela. Liječnici se nadaju da bi uskoro mogao progovoriti.

 

Mandeli je 95 godina. Njegova kuća u predgrađu Johannesburga prilagođena je njegovu liječenju. Osjetljiv je i na najmanje opasne bakterije, sve što dolazi do njega mora biti sterilizirano. Njegova spavaća soba izgleda, potvrdila je njegova bivša supruga, kao jedinica intenzivne skrbi u bolnicama.

 

Mandela je dobitnik Nobelove nagrade na mir, neslomljiv borac protiv aparthejda, živi spomenik borbe za ljudska prava crnačkog stanovništva. U zatvoru je proveo 27 godina. Na slobodu je izašao 1990. S tadašnjim južnoafričkim vlastima, među kojima su bili i njegovi bivši progonitelji, pregovarao je o mirnoj tranziciji u zemlji.

 

Na kraju je, ponajviše njegovom zaslugom, takav put i odabran. Južnoafrička je Republika imala miran prijelaz iz aparthejda u demokraciju s općim pravom glasa. Na izborima 1994. izabran je za predsjednika države te je tako postao prvi crnački čelnik Južnoafričke Republike. Tijekom mandata nikada nije povukao ni jedan potez u kojemu bi bilo osvete prema bijelcima. Njemu u čast Ujedinjeni narodi proglasili su 18. srpnja, njegov rođendan, Međunarodnim danom Nelsona Mandele zbog doprinosa demokraciji, rasnoj pravdi i pomirbi.

 

Bivši i sadašnji državnici o njemu govore s iznimnim poštovanjem. Barack Obama nazvao ga je ”iznimnim primjerom hrabrosti, ljubaznosti i poniznosti”. Dok je bio u bolnici u Pretoriji, tisuće ljudi odavale su mu počast plesovima i pjesmom. Uz bolničku ogradu polagali su cvijeće s porukama o ozdravljenju. Jednako su to činili crni kao i bijeli stanovnici te države.

 

Mandela je rođen 1918. Njegov je otac bio savjetnik vijeća poglavica koji je zbog jedne svađe izgubio tu titulu. Otac mu je umro kad mu je bilo devet godina. Potom ga je posvojio poglavica jednog plemena kojemu je njegov otac bio savjetnik. Nakon završetka nižih škola upisao je pravo. Aktivirao se u Afričkome nacionalnom kongresu, pokretu koji se borio protiv aparthejda. Sudjelovao je u štrajkovima i bojkotima kojima se crno stanovništvo borilo protiv nepravdi vlasti.

 

Policija ga je 1956. nakon jednoga trodnevnog štrajka uhitila i osuđen je na pet godina zatvora. Na ponovljenom suđenju 1963. osuđen je na doživotnu robiju. U zatvoru je dopisno završio studij prava. Godine 1985. ponuđena mu je sloboda ako se odrekne prava na oružanu borbu, što je odbio. Iz zatvora ga je 1990. pustio na slobodu južnoafrički predsjednik Villem de Klerk. Nakon nekoliko godina pregovora Mandela je na izborima 1994. postao predsjednik, a Villem de Clerk njegov zamjenik.

 

Prije izbora 1999. povukao se iz aktivne politike. Mandela je živa legenda ljudske hrabrosti i upornosti u borbi za vlastite ciljeve.

    •  EU odbacio ruski veto na države bivšega SSSR-a
    •  Kina i Japan na rubu sukoba zbog otočja u Pacifiku
    •  Angela Merkel dogovorila veliku koaliciju sa SPD-om
    •  Škoti objavili vodič za neovisnost zemlje
    •  Prosvjednici u Ukrajini traže pridruživanje EU-u
    •  Dogovor velesila i Irana o nuklearnom programu
    •  Obamino pismo Karzaiju za novi sigurnosni pakt
    •  Berlusconi nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora
    •  Pakistanki Malali Yousafzai dodijeljena nagrada Saharov
    •  Al Qaida udarila na iransko veleposlanstvo u Bejrutu

> Svi tekstovi ovog autora