autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Novo razvrgavanje društvenih vrijednosti BiH (2. dio)

AUTOR: Ivo Komšić / 12.11.2023.

Ivo Komšić

Povijesno-kulturne vrijednost be-ha društva, nastale kroz dugi period različitih utjecaja, danas se također, po uzoru na evropske nivelacijske procese kulturnih raznolikosti, žele reducirati i izbrisati.

Vrijednosti s kojima smo se ponosili, s kojima smo se uostalom branili od nacionalističkih nivelacija i s kojima smo se branili od nacionalističke agresije, velikodržavlja i panteizma susjeda, dovode se u pitanje i brišu.

Društvo isprepleteno nacionalnim kulturama i raznolikostima razvezuje se i svodi samo na jednu nit, s jednom bojom, istanjenu i zategnutu za jedan ton, jednu melodiju. Svođenje be-ha društva na jedan narod i jednu naciju, čak s ciljem da bi se osiguralo jedinstvo države, zapravo je brisanje i pražnjenje kulturno-povijesnih sadržaja i društva i države.

Ako se to radi kao obrana od razarajućeg nacionalizma i nacionalizacija naše kulture, onda se mora znati da je to isto vrsta nacionalizma, odnosno unitarizma i totalitarizma. Uništava se onaj konkretni i življeni identitet u koji su utkani i evropski, i mediteranski, i orijentalni elementi i njihovo naslijeđe.

To je jedinstveni identitet svih naroda BiH i svih drugih manjinskih etničkih zajednica koji ovdje žive i, kako je napisao Ivan Lovrenović u spomenutom rukopisu, to je ”najdublja antropološka činjenica Bosne”.

Pitanje je samo hoće li se ovo povijesno iskustvo života u polimorfnoj zajednici istopiti i ugasiti u ideološkoj iluziji totaliteta Nacije, bilo da se radi o trima ili jednoj.

Do sada su Bosna i Hercegovina i njeni narodi odolijevali, kako-tako, ta povijesna žiška se nije gasila. Hoće li preživjeti ovaj najnoviji pokušaj nivelacije pod jednu naciju, jednu nacionalnu ideologiju, koja dolazi s bošnjačke strane?

Do sada su nam takve ideologije dolazile izvana, sada dolazi iznutra i jednako je razarajuća, možda i u većoj mjeri. Na sreću radi se o ”znanstvenoj teoriji” zatvorenoj u uski krug bošnjačkih intelektualaca čija iskra još nije udarila u ”plodno narodno tlo”, ali nije isključeno da će ga zapaliti jer se zaogrće plaštem patriotizma i građanstva. A tko bi još u BiH mogao biti protiv toga?

Neosporna je činjenica da je u Bosni nekada postojao jedan narod sa svojom autentičnošću i svojim jediničnim identitetom. Taj narod je postojao u predmigracijska i predosvajačka vremena velikih i moćnih carevina, ali preživio je i opstao jer je primao u sebe različite kulturno-civilizacijske vrijednosti koje su mu nametane.

Po tim razlikama on se diferencirao u sebi i tako diferencirao i objektivno-povijesno. Duh tog naroda nije jednost, njegove povijesne forme su se objektivirale kao razlike, ali svaki njegov dio je sačuvao u sebi dijelove drugih, one dijelove koji su se odvojili od njega.

Taj povijesni proces trajao je nekoliko stoljeća i traje i danas. Oblikovao je Bosnu i Hercegovinu kao mjesto, topos, iskustvo zavičaja, a ne samo kao državu i državnu strukturu. Danas taj narod ne postoji, on je samo fikcija, simbol prošlosti koji pobuđuje nostalgiju.

Što znači prizivanje tog ”naroda” i što znači njegova politička restauracija u današnjoj stvarnosti?

Posljedice nacionalno unificirane ideologije se ne umanjuju time što će se njena multipliciranost (srpska, hrvatska, bošnjačka) svesti na jednu, ma kako je zvali. Multiplicirana ili jedinična unifikacija podjednako uništavaju povijesno-civilizacijska postignuća i BiH i njenih naroda – i kulturu, i jezik, i mentalitet, i vjerovanja, i kolektivno pamćenje.

Današnji zagovornici jednog naroda i jedne nacije u BiH (narod postaje nacija kada formira svijest o zajedničkoj pripadnosti), makar to bilo i s ciljem spašavanja jedinstva države, ne uviđaju da zapadaju u istu zamku u kojoj su nacionalni ideolozi pojedinačnih nacionalizama.

Protiv pluralnog nacionalizma bore se fantomskim narodom kojemu su pobrisali življeno jedinstvo svih povijesno formiranih različitosti. Time su dokinuli temelj bosansko-hercegovačkog identiteta kojim smo se ponosili i koji nam je priznavao cijeli svijet kao najveću vrijednost.

Zapravo, svođenje narodnih sadržaja na nultu ravan samo je stvaranje ideoloških temelja unificiranom nacionalizmu koji po logici stvari završava u jednonacionalnoj unitarnoj državi. Kada ovaj teorijski unitarizam postane ideologija onda se on pretvara u praktični unitarizam jedne nacije, jednog naroda i njegove države.

Zagovornici te unifikacije to ne uviđaju jer se sve zbiva iza njihovih leđa – to što je moguće u mišljenju u stvarnosti dobiva sasvim drugu formu. Ukoliko su pak toga svjesni, oni sami preuzimaju ulogu ideologa novog nacionalnog i državnog unitarizma.

Nije teško utvrditi da se radi o bošnjačkom unitarizmu jer je ime ”bosanskog naroda” već monopolizirano kao nacionalno ime (”bošnjački” je samo arhaizam za ”bosanski”).

To više nije onaj ”bosanski narod” kojemu su pripadali i kojim su se imenovali bosanski franjevci kroz dugu povijest svoga djelovanja, od srednjovjekovlja (fra Matija Divković, fra Ivan Frano Jukić, fra Anto Knežević i drugi) do modernih vremena (fra Grga Martić i fra Jozo Markušić).

U ovoj novoj reafirmaciji ”bosanskog/bošnjačkog naroda” pobrisani su svi kulturno-povijesni sadržaji naroda koji je nekada postojao i koji je opstajao zahvaljujući svojoj prilagodljivosti, primajući u sebe povijesno-civilizacijske razlike.

Kako je napisao u svojoj briljantnoj studiji Ivan Lovrenović, ”poništava se, zaboravlja, čak pomalo i kriminalizira jednostavna kulturno-povijesna činjenica – da je postojao i da postoji i danas snažan bosanskohercegovački socijalno-kulturni kontekst, koji je uvjetovao i omogućavao da sve etnokulturne različitosti funkcioniraju unutar jedinstvenoga referentnoga komunikacijskoga sistema i da predstavljaju njegove organske komponente”.

Svođenje ovih komponenti na jedno je poraz, a ne izlaz. To je odustajanje od BiH i zaobilazno priznavanje prava izdvojenim nacionalizmima na njihovu partikularnost. Daje im se na dlanu prilika da ustavnu kategoriju ”konstitutivnost naroda” iskoriste za podjelu države umjesto da se sačuva za obranu ravnopravnosti naroda i obnovu njihovih najvitalnijih socijalno-kulturnih tradicija.

Socijalno-kulturne vrijednosti be-ha društva nastale u samorazumijevanju i interakciji različitih etničkih zajednica, koje su čuvale jedinstvo tog društva sve do posljednjega agresivnoga rata na BiH, mogu poslužiti kao paradigma izgradnje multietničnosti evropskih društava.

U približavanju BiH evropskim integracijama to treba biti naš ulog, ali i obaveza da sami revitaliziramo jezgru multietničnosti koja je ugrožena. Multietnički karakter be-ha društva imao je čak ideološki karakter u svijesti pojedinaca i etničkih zajednica.

Zapravo, radi se o tome da su posredujući elementi zajedništva – jezik, zajednička životna sredina, te običaji, kulturno stvaralaštvo i društvene vrijednosti proizašli iz toga, prekrili etničko-vjerske razlike i formirali jedinstven kulturno-povijesni entitet.

Svijest o razlikama nije bila razarajuća za društvo nego je bila integrirana u ideologiju zajedničkog kulturnog kruga kao posebnoga bosanskoga civilizacijskog dostignuća.

Nažalost, danas se zapada u apsurdnu situaciju: s jedne strane otvoreno se govori kako su vrijednosti pojedinih etničkih zajednica u BiH ugrožene evropskim kulturnim i demokratskim standardima, s druge strane se zagovara obrazac nivelirajućeg evropskog nacionalizma jednog naroda i njegove države.

Time mi sami demonstriramo da je temelj be-ha društva kao civilizacijska kulturna tvorevina razoren i da smo izgubili autentične kulturne sadržaje za evropsku integraciju.

Jakim izjavama o opasnostima pred kulturnim i političkim standardima Zapada etničke zajednice se zatvaraju u svoje posebnosti, izoliraju od drugih u vlastitoj multietničkoj sredini. Izolacija vodi u nesigurnost i strah, u atrofiju, a drugi se proglašavaju neprijateljima.

Evropske integracije su prilika da se sami vratimo svojim vrijednostima i da ih ponudimo Zapadu kao naš najvrjedniji ulog. Danas je to od presudnog značaja jer se svijet, Evropa posebno, suočava s novom geopolitičkom podjelom i kulturnim rascjepom.

S jedne strane nude se vrijednosti ”novih svjetova”, ispražnjeni od kulturnih sadržaja i svedeni na političke obrasce moći i dominacije. S druge strane stoje vrijednosti i demokratski standardi Evrope i zapadnog svijeta sa svim njihovim slabostima, nedorečenostima i proturječnostima.

Bosansko-hercegovačko društvo i država moraju znati na koju stranu krenuti, gdje je perspektiva i u koje plodno tlo možemo udjenuti naše vrijednosti, a da ih ne izgubimo.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Etnički i građanski nacionalizam
     Sadašnjost i budućnost referendumske BiH
     Kako smo prije 30 godina izbjegli podjelu BiH
     Etnički i građanski nacionalizam
     Fašizam i antifašizam 80 godina poslije AVNOJ-a
     Novo razvrgavanje društvenih vrijednosti BiH (1. dio)
     Prekrajanje povijesti u funkciji je bošnjačkoga nacionalizma
     Bez Oluje ne bi bilo Republike Srpske
     Euroatlanski svijet – strateški partner BiH
     Granićeve vašingtonske suze

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1