autograf.hr

Povijesno-kulturne vrijednost be-ha društva, nastale kroz dugi period različitih utjecaja, danas se također, po uzoru na evropske nivelacijske procese kulturnih raznolikosti, žele reducirati i izbrisati. Vrijednosti s kojima smo se ponosili, s kojima smo se uostalom branili od nacionalističkih nivelacija i s kojima smo se branili od nacionalističke agresije, velikodržavlja i panteizma susjeda, dovode se […]

Mislim da nema države u Evropi kao što je Bosna i Hercegovina sa šest potpuno nezavisnih akademija nauka i umjetnosti. Postojanje toliko akademija, četiri sarajevske te jedna banjalučka i mostarska, govori nam da su našu posljednju oazu razuma i pameti uspjeli presušiti prljave ruke politike i frustriranost mediokriteta.

Nightlife is safe most of all in Croatia and Slovenia! Ta nemojte ka’sti!!! Štijen pa mriži EU novice i ne virujen suojima oči. Ma ste znali da po nuoći Hrvatska i Slovenija su najsigurnije zemlje u Evropi? Moreš u dva ujutro prošetati po Tromostovlju eli po Špici, i niedan te nieće mani grdo pogledati, altroke da […]

Sećate se postavljanja bodljikave žice na evropskim granicama ”ujedinjene Evrope”. To je onaj ekstremni primer sprečavanja živog sveta da migrira sa jedne strane reke, polja ili šikare na drugi bez da okrvavi ruke, šape ili kopita zbog sumanutog načina (ne)razumevanja među ljudima. I onda stradavaju svi, a najviše oni najslabiji i najneviniji kao što su […]

Evropa. Još nije, traži se. Nedostaje joj povjerenja same u sebe, ali i povjerenja zapadnog i ne-zapadnog svijeta u nju. Razumljivo, obzirom na ratobornu prošlost njenih naroda jednih prema drugima, a još ratoborniju prema ostatku svijeta. Međusobno smo se zvjerski klali, kao sumanuti ubijali vjekovima i vjekovima. Iscrpilo nas je to. I ubijanje umori čovjeka. […]

Malo je velikih istorijskih ličnosti dvadesetog stoljeća koji nisu bili predmet kontroverzi i različitih tumačenja. Među miljenicima istorije koji su od prvog trenutka pa do danas bili i ostali veliki, netaknutog sjećanja i neugaslog divljenja, posebno se ističe Charles de Gaulle. Poslije De Gaulleove smrti, 9. novembra 1970. godine, ostao je golizam, polukonzervativna koncepcija koja […]

Rada Iveković, ”Politike prevođenja”, Fraktura, Zaprešić, 02/2022. Zadivila su me prva poglavlja knjige profesorice Rade Iveković, ”Politike prevođenja”. U samo pedesetak stranica teksta rečeno je toliko toga važnoga za naše ”postjugoslavensko”, a potom i konkretno i ovdašnje, hrvatsko iskustvo.

Kažu da je Čehov jednom rekao, osobno to nisam pročitao, ako se u prvom činu pojavi puška, u trećem će sigurno opaliti. Svijet je neprekidno pozornica u čijim se dijelovima istovremeno igraju sva tri čina, a koji od njih gledate ovisi o mjestu u gledalištu koje može istovremeno biti i sama pozornica.

Dok se pripremamo za otvaranje granica, kupujući aranžmane za precenjene instagram destinacije, na istoku Evrope dešava se gomilanje vojski koje su do juče delile identičnu istoriju, govorili su sličan ili isti jezik te se i dalje istom Bogu mole. To im je, imajući u vidu da se svi odriču onih drugih, izgleda jedina poveznica koja […]

”On ima čudesnu moć da svetlom ispuni noć belinom osmeha svog razgoni tugu. On ljubav svakome da i vrata otvara sva k’o stari voljeni drug uvek je on. Beograde (Beograde), Beograde (Beograde) na ušću dveju reka ispod Avale… Beograde (Beograde), ti srce svoje nesebično daruješ. Beograde (Beograde) tvoj zagrljaj i ljubav žele svi…”

Premda je ljudska rasa po svojoj povijesti nedvojbeno selilačka; premda se u Evropi na prste jedne ruke mogu nabrojiti nacionalne države koje nisu utemeljili neki useljenici u posljednjih 2000 godina; premda smo ama baš svi u Evropi, Aziji, Oceaniji i objema Amerikama potomci šačice iseljenika iz Afrike (a i nekih kasnije prispjelih odande) i stoga, […]

Alfred Nobel se suočio s velikim moralnim problemom nakon izuma dinamita, eksploziva u suhom, bezopasno-prenosivom stanju. Njegov izum je omogućio široku upotrebu eksploziva u mirnodopske svrhe, ali istovremeno i kao eksplozivnog sredstva za ubijanje ljudi. Ubojitost njegovog izuma je preovladala.

Na stotine tisuća ljudi dolazi k nama, u zemlje spasa. A mi? Najbolji posao na Mediteranu danas su izbjeglice: konzlager mafija od svoje države i EU dobija 35 eura dnevno po glavi, potrošiš 10 eura, ostaje ti 25, dnevno, oko 700.000 esula lani i ove godine donosi solidan profit od 17 milijuna i 500 hiljada […]

“Čista i autentična Evropa. Samo beli Evropljani, kako je bilo pre samo 30 godina u celoj Evropi. Ovo bi trebala biti dobra reklama za odmor. Neko bi pomislio da to više nije moguće, ali na sreću jest” (Elizabeta Mađarević).

Devetoga dana petoga mjeseca u godini Evropa obilježava Dan pobjede, sjećajući se onoga dana kada su godine 1945. predstavnici Hitlerovog Trećeg Reicha potpisali bezuvjetnu predaju (koja je obvezivala i sve satelitske režime, uspostavljene pod skutima naci-fašista i njihove vjerne saveznike).

Timothy Snyder, Krvava prostranstva: Europa između Hitlera i Staljina (Bloodlands: Europe Between Hitler and Stalin. New York: Basic Books, 2010), Zagreb: Fraktura, 2018, 586 str.

Deklaracija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH i evropskom putu BiH razotkrila je mnogo više od onoga što su njeni inicijatori i autori namjeravali. S Deklaracijom oni su, tko zna po koji put, htjeli demonstrirati političko jedinstvo Hrvatske i time još jednom opaliti pljusku razjedinjenom svijetu koji ne želi čuti ni vidjeti što se […]

Premijer Hrvatske Andrej Plenković iskoristio je vanredno zasjedanje lidera Evropske unije posvećeno Brexitu da bi na dnevni red stavio Bosnu i Hercegovinu i stanje koje je u našoj državi i društvu nastalo izbornom promjenom vlasti.

Sastanak na vrhu čelnika Evropske unije u Salzburgu ostat će, sva je prilika, zapamćen po tome da nije donio nikakvo približavanje Velike Britanije koja napušta Uniju i ostalih članica koje u njoj ostaju. A zapravo, trebao bi biti zapamćen po nečemu drugome – po tome da je na samitu u Mozartovu gradu postavljen i duboko […]

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * U analizi modela mobilisanja društvenih slojeva u Srbiji za vreme Slobodana Miloševića, Zoran Đinđić je nalazio “frapantnu sličnost sa elementarnim modelom komunizma”. U oba slučaja, radi se, po njemu, o ruralnoj restauraciji (Marks bi, kaže Đinđić, rekao, “ruralnoj kontrarevoluciji”) u kojoj je komunizam […]

I najljući nogometni navijači priznat će, osim ako im navijačka pretjerivanja nisu oštetila mozak, da Svjetsko prvenstvo u Rusiji nije donijelo bogzna kakvu igru. Bilo je, istina, solidnih utakmica, od kojih je neke odigrala i Hrvatska, ali generalni domet prvenstva definitivno ne spada u najvišu klasu.

Boris Buden, filozof, publicist i prevoditelj, jedan je od najznačajnijih intelektualaca s ovih prostora. Već godinama živi u Berlinu, nakon što je doktorirao na berlinskom sveučilištu Humboldt. S nekadašnjim urednikom i kolumnistom Arkzina te autorom kultnih zbirki eseja ”Barikade” i ”Kaptolski kolodvor”, u kojima je pronicljivo i kritički secirao tegobnu tranziciju hrvatskog i postjugoslavenskog prostora, […]

Kako vrijeme prolazi, a raznih bjelosvjetskih planova o našoj budućoj sreći i rahatluku sve je više, češće mi pada na pamet jedna stara sjajna, kratka i – ko bi onda rekao – politički dalekosežna pjesma Sarajlije Avde Sidrana.

Možda svijet toga nije svjestan, možda to ne dopire potpuno (ili: još) ni do svijesti glavnim protagonistima međunarodnih odnosa, a pogotovo onima koji stoje iza njih i dobrim dijelom upravljaju njihovim postupcima, ali činjenica je da se suočavamo s trenutkom istine.

Veli predsjednik Donald J. Trump: “Ako Islamska Država čini ono što nitko od nas nije čuo još od srednjeg vijeka, bih li se ja trebao opirati waterboardingu?”. I nastavlja, u istom intervjuu ABC-u 25 siječnja: “Što se mene tiče, protiv vatre se moramo boriti vatrom.” Jer, kaže također, nekoliko sati ranije su mu u obavještajnim […]

Nakon desetak dana provedenih u Siriji s kraja maja, u svemu što se tamo činilo naoko nevjerovatnim, jedan se utisak nameće neumitno: većina aktera tamošnje drame, ponajprije oni vanjski, sve čine da se priča završi podjelom te stare i velike zemlje. I da na brdu Kasijunu iznad Damaska, kao nekad, Kain opet ubije brata Abela […]

Istorija se po ko zna koji put grubo poigrala s Bliskim istokom. Ovaj put i na više nego znakovit način: stogodišnjica tog prostora, od Mediterana do Persijskog zaljeva, onakvog kakvog smo poznavali, poklapa se skoro sasvim precizno s nestankom ”geografije” Bliskog istoka u granicama koje su obilježile minulo stoljeće i početak ovog. I zbog kojih […]

Među naposrednim reakcijama na potresnu vest o terorističkom napadu u Briselu, koji u svakom normalnom čoveku izaziva ogorčenje i duboko saosećanje sa žrtvama, izdvajaju se kroz suze izrečene riječi visoke predstavnice Europske Unije: “Ovo je vrlo tužan dan u kome Evropa i njen glavni grad doživljavaju isti bol koji Bliski Istok oseća i doživljava svakog […]

Zanimljiv i poučan pogled na mantru o kršćanskim korijenima Evrope ponudila nam je posljednja sjednica Evropskog vijeća u Bruxellesu, prva na kojoj je Hrvatsku zastupao premijer Tihomir Orešković. S obzirom na količinu vremena koja je ondje utrošena, a još više s obzirom na medijski odjek te sjednice, stječe se dojam da je daleko najvažnije pitanje […]

Prije nekoliko sedmica, na jednoj od brojnih tribina na kojima se razni bjelosvjetski i domaći mudraci ubiše izigravajući blagu zabrinutost za državu Bosnu i Hercegovinu, najviši  predstavnik onoga što se zove međunarodna zajednica u nas, čestiti i odavno ni za što upitani Valentin Inzko,

Onim ljudima koje treba ugurati preko noći iz loše demokracije u bolji život, navodno u ime istinske demokracije, kao po pravilu se nude mnoga lažna obećanja. Ne zato što demokracija po definiciji ne valja, već zato što se ne može preskočiti lagano put koji traži puno dobre volje, obrazovanja, novca i strpljenja dok se ne […]

Evropski identitet ne ide baš ruku pod ruku s evropskom pameću – kao što se vidi ovih dana kada su emocije uzburkane (ne bez obilate i vješte pomoći medijskog “shakera”). U Rimu – koji se u 27 stoljeća, sa svim davnim i nedavnim kraljevima, davnom i sadašnjom republikom, carevima i papama, razbojnicima i žmuklerima,

U noći od petka na subotu, 13.na 14.studenoga godine 2015. svjetla su se počela gasiti u Evropi (nimalo slučajno koristimo frazu šefa britanske diplomacije s početka Prvoga svjetskoga rata). Na sedam lokacija u Parizu, glavnome gradu druge najznačajnije države Evropske unije, napali su teroristi, prema informacijama dostupnima u trenutku pisanja ovoga teksta, pripadnici tzv. Islamske […]

Izbjeglička kriza što trese Evropom bila bi idealna prilika da u najširem svjetskom forumu, gotovo 200 država, nešto predložimo, nešto pokrenemo. Na žalost, ništa od toga. I u vrijeme 70. rođendana UN-a Hrvatska je pokazala kako bespogovorno pristaje biti dio svijeta što ga se bez ikakvog pretjerivanja može opisati nazivom “razjedinjeni narodi”.

Proljeće 1944. Divno je bilo gledati bezbrojne leteće tvrđave kako uz uzbudljivo brujanje motora lete preko nas prema rumunjskim naftnim poljima na sjeveroistoku, a nakon nekoliko sati u suprotnom smjeru, prema Italiji. Bilo je to u Požarevcu, istočno od Beograda, gdje sam s ocem brojao zadnje dane nacističke okupacije 1944. godine.

Papa Frane istupio je s inicijativom koja može ostati u arhivima kao jedna od brojnih papinskih izjava koje nisu promijenile ni Katoličku crkvu ni svijet, ali koja bi mogla – razvije li se do krajnjih konsekvencija – stubokom izmijeniti i poziciju samih papa i odnose među kršćanskim crkvama, a možda i među kršćanima raznih vjeroispovijedi.

Priliv izbeglica iz Afrike i sa Bliskog istoka u zapadnu Evropu izaziva reakcije slične reakcijama ljudi kojima je saopšteno da boluju od neizlečive bolesti, koje je Elisabeth Kübler-Ross opisala u klasičnoj studiji O smrti i umiranju.

Sjećate se one stare kad se svi, navodno, nadignu u jurnjavi za lopovom galameći uglas – drž’te lopova! Bivao je to vazda najsigurniji znak da se lopov neće i ne želi uhvatiti… Ali ako ništa, znalo se barem da ga se, kobajagi, juri.

(Opaska uredništva: U novom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Pozdravni govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića papi Franji.

Početkom mjeseca Ruža Tomašić zaprijetila je čišćenjem Srba iz Hrvatske, a Tomislav Karamarko prošlog je tjedna iznio svoj ”antikomunistički manifest”, najavljujući obračun s komunizmom u koji bi upregnuo intelektualce i medije. Govori o ”crvenim vragovima” i ”boljševicima”, najavljuje kaznene progone i reviziju udžbenika, proziva ljude da ne vole Hrvatsku i već upire prstom u pojedince. […]

Dragi Papa Franjo, duboko smo ohrabreni Vašom skorašnjom posjetom našoj državi. U njenoj najavi je naznačeno da dolazite da potaknete njegovanje dobra i pomognete konsolidaciji bratstva i mira, i zbog toga smo bili slobodni da Vam se obratimo.

Zanimljiva je i korisna ideja Forum.tm omogućiti čitaocima portala da pitaju Davora Škrleca (Forum.tm-a omogućiti čitaocima portala da pitaju Davora Škrleca), hrvatskog predstavnika u Evropskom parlamentu, za mišljenje o radnoj verziji dokumenta koji se zove Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD i EU, skraćeno TTIP (TransatlanticTrade and Investment Partnership).

Mark Juergensmeyer (2008, 152), vodeći teoretičar religioznih nacionalizama, s pravom prepoznaje da je pad komunizma i rapidne promene i tranzicije u političkim i ekonomskim sistemima u Centralnoj i Istočnoj Evropi okončao jednu formu sekularnog transnacionalizma i uzrokovao tenzije između sekularnog i religioznog nacionalizma u godinama koje su sledile.

Nije trebalo dugo čekati. Bilo je samo pitanje dana kada će se, u sve težoj i složenijoj ekonomskoj situaciji, umesto boljeg života, narodnim masama ponuditi već ocvali patriotizam, koji uz široku medijsku kampanju mobiliše narod da zaboravi na nezaposlenost, smanjenje plata i penzija, korupciju i sve drugo što čini muke svakodnevnog života.   Predsednik Srbije […]

‘‘Onaj ko je rekao da je san isto što i nada, imao je divnu intuiciju izvanrednog značaja sna i ne manje vrednog značaja nesanice“, zapisao je veliki mislilac Emil Sioran. Pesnik i urednik Kova (Vršac) Petre Krdu (1952.-2011.) je iz ovog dvojstva odabrao naslov biblioteke ‘‘Nesanica“, započete 1994. godine, jedne od onih strašnih godina kad […]

Novi rat na Bliskom istoku, jer ovo što se događa na relaciji Izrael – Gaza jest rat, stvorio je upravo idealnu dimnu zavjesu iza koje se, javno i jasno, prikriveno i manje prikriveno, ili tek na “mala vrata” na javnu scenu ponovo vraća antisemitizam. A antisemitizam, ako netko slučajno ne zna, mržnja je i neprijateljstvo […]

Zvanični podaci pokazuju da je Srbija najzaduženija zemlja u Evropi, da je zaduženost prešla 70 procenata bruto društvenog proizvoda, iako po zakonu ne bi smela da pređe 40 i nešto procenata. Zemlja je pred bankrotom, čujemo sa raznih strana, od fiskalnog saveta, političara, ekonomista. U državi u kojoj oko malo čega ima saglasnosti, o ovome […]