autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Strah od ulaska Rodnih studija na Filozoski fakultet je glupost

AUTOR: Ivana Šojat / 10.07.2024.

Ukopali smo se, ušančili u borbeno suprotstavljene ideološke tabore. Kao vojske (meso za topove) dviju proždrljivosti kolonijalističkih težnji za preoblikovanjem zemljovida svijeta. Kao budale se identitetski definiramo strogim ideološkim naputcima preko ničije zemlje koja bi zapravo trebala biti prostor pretakanja, iskustvenog obogaćivanja, spoznavanja sebe kroz druge, razumijevanja prema drugima koji uvijek u nečemu i kroz […]

Ko se u našem društvu i zašto plaši pojma roda?

AUTOR: Ivan Zidarević / 08.07.2024.

Da peta kolona, puna kojekakvih crnih i crvenih đavola, nikada ne spava svedočimo i po tome da su se na naša domoljubna i junačka prsa, sve više ćosava i preplanula, obrušila sva zla globalističkom svetskog poretka, a ogledaju se i u oduzimanju prava na identitet i tradicionalne vrednosti. Naša fudbalska reprezentacija, nema potrebe da se […]

Ostavimo identitet kao nikad dovršenu arheološku iskopinu

AUTOR: Aleksandar Miljković / 23.05.2024.

Bezbrižnost sredine ’70-ih u Jugoslaviji je za mnoge (tako i za mene) podrazumijevala identitetsku neopterećenost. Za školarca u velikom gradu valjda pogotovo. Doduše, u odnosu na druge, moje je porijeklo bilo nešto kompliciranije – pa sam morao bakama čestitati Božić na dva različita datuma: 25. prosinca i onda točno trinaest dana kasnije. Naravno takvo stanje […]

Pismo ukrajinskim prijateljima za dan posle završetka rata

AUTOR: Jelena Jorgačević / 16.03.2024.

Rat u Ukrajini ušao je u treću godinu. Mada niko ne zna koliko će još sukob trajati, kad-tad će doći mir. Međunarodne organizacije već su započele sa održavanjem skupova koji se bave razmišljanjima o danu posle za Ukrajinu. Zovu i nas, ljude iz regiona, računajući da imamo šta da kažemo; prošli smo deceniju sukoba, a […]

Novo razvrgavanje društvenih vrijednosti BiH (2. dio)

AUTOR: Ivo Komšić / 12.11.2023.

Povijesno-kulturne vrijednost be-ha društva, nastale kroz dugi period različitih utjecaja, danas se također, po uzoru na evropske nivelacijske procese kulturnih raznolikosti, žele reducirati i izbrisati. Vrijednosti s kojima smo se ponosili, s kojima smo se uostalom branili od nacionalističkih nivelacija i s kojima smo se branili od nacionalističke agresije, velikodržavlja i panteizma susjeda, dovode se […]

Novo razvrgavanje društvenih vrijednosti BiH (1. dio)

AUTOR: Ivo Komšić / 30.10.2023.

Danas je općeprihvaćena teza u socijalnoj znanosti da je društvo komunikacijska zajednica. Ovakva zajednica je zasnovana na višem obliku djelatnosti u kojoj se socijalna zbilja, ali i socijalni akteri tek izgrađuju. To znači da se identiteti socijalnih aktera i društava postižu tek u interakciji, preko drugoga.

Kolektivno ljubi totalitarno, voli mitove

AUTOR: Ivana Šojat / 08.08.2023.

Premda smo svi rođeni s jedinstvenim osobinama koje čine naš identitet, premda smo samim time posebni, jedinstveni, mnogi posežu za kolektivnim, za identitetom koji će im pružiti sigurnost mase, determiniranost jednog obora jednog uvjerenja, stava ili pozicije. Premda smo rođeni s mozgom i intelektom koji bi nam trebao omogućiti samostalno donošenje odluka, sposobnost rasuđivanja, onog […]

Valjda smijem sanjati rijeke praštanja kako teku našim srcima

AUTOR: Jacqueline Bat / 19.01.2023.

Početkom devedesetih, dok sam radila za talijansku tvrtku ”Isotechno” koja je uređivala interijer zagrebačkog hotela Sheraton, u Parmi sam upoznala dvojicu mladih kolega. Iz jedne zezancije oko otpremnica i zaključavanja u podrum, shvatila sam da se zezaju na temu ratnih identiteta svojih djedova. Jedan je naime bio, iz germanskog Južnog Tirola (Alto Adige), a drugi […]

Stare vrijednosti i nova značenja – You do You

AUTOR: Tomislav Šola / 30.11.2022.

Nakon nedavnog susreta s (meni) novim memeom ”You do you” (otprilike: činite ono što/kakvi jeste) uviđam da stare dileme dobivaju nova tumačenja. Nismo imali tako jednostavne pozive na ”samosvojnost”, a kako identitet smatram ”kičmom” našeg postojanja, razumljivo da svako novo ili obnovljeno tumačenje nosi i drugačije razumijevanje svijeta. Odnosno, može se dogoditi kao novo ako […]

Identiteti bez integriteta

AUTOR: Jacqueline Bat / 17.11.2021.

Neki dan, skrolajući po novostima, naiđoh na zidu mog Facebook prijatelja Aleksandra Dizdara status koji me vratio mojim promišljanjima o identitetu i (vlastitom) integritetu, kojima se periodički vraćam, u različitim životnim fazama, uvijek kritički propitujući vlastite smjernice, koje sam odgojno, religijski, kulturološki stekla.

Ništa nas ne može izmiriti sa zločinima

AUTOR: Pero Jurišin / 13.10.2021.

Ispunjavajući svoje obećanje HDZ je 14. studenog 2019. godine izglasao dopunu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, kojom je kao blagdan i neradni dan proglašen 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Odrekao bih se nacionalnosti zarad čovjeka

AUTOR: Andrej Šimić / 21.09.2021.

Kakva je procesualnost nacionalnog identiteta u zahtjevu i uzurpaciji čovjekova političkog bivanja, njegova svijeta i ljudskog bića kao takvog? Tko ima pravo na tu vrstu identiteta i postoje li suverena politička zajedništva koja to pravo nemaju? I zašto ga nemaju? Odlučuje li se to silom, i ako da, je li poželjno tako odlučivati ili u […]

Bolje tragati za identitetom, nego se busati u nacionalna prsa

AUTOR: Sofija Kordić / 13.08.2021.

Dida Robija K. je nedavno zapazio da ”nema većeg dokaza da su srpski rod i hrvacka domovina – ili hrvatski rod i srpska domovina, isti kua – mrak nad mrakovima, zlo i naopako, kuga i kolera, od toga šta se sad Srbi i Hrvati kolju oko Tesle”. Vickast i vispren kao i uvijek dida je […]

Gdje mi je identitet?

AUTOR: Andrej Šimić / 27.06.2021.

Onako kako je čovjek nedovršeno, ali istovremeno i dovršeno biće, valjda je tako i identitet, istodobno stabilna i fluidna ljudska praksa, vazda u postajanju i nastajanju. Odlukom, dakle voljnim izborom, formira se i transformira sukladno potrebama, direktivama, mitomanskim imperativima, nacionalnim željama i hirovima, nekada i nagonima, perspektivama i viđenjima drugoga, odviše premalo znanstvenim spoznajama, a […]

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (3)

AUTOR: Tomislav Šola / 14.03.2021.

6.3. Konfiguracija identiteta Što je identitet? “Stanje ili činjenica ostajanja istim, recimo pod raznolikim sta­jalštima ili uvjetima, stanje bivanja svojim, ne drugim, stanje ili činjenica bivanja istim …”[i]. Baština ili javna memorija je proces: samozavaravajući, gro­teskan, bolan, dramatičan ili pak otkrivački, inspirativan i koristan, kao svako samospoznavanje.

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (2)

AUTOR: Tomislav Šola / 28.02.2021.

6.2. Baština i identitet Svi spontani procesi kakvi su se, grubo rečeno, događali do renesanse ili, oči­tije, do industrijske revolucije, postali su dio svjesnog upravljanja prošlošću i ljudskim iskustvom općenito. Povijest nikad nije bila posve spontana, ali mogla je biti spontano interpretirana.

Što omogućuje fašizam?

AUTOR: Jadranka Brnčić / 18.12.2019.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice). Vjera je osobni odabir, ne toliko skup uvjerenja o Bogu, koliko povjerenje u Njega, u Njegovo milosrđe i raspoloživost za čovjeka.

Pravo na višestruki identitet i apsurdi tzv. integracije

AUTOR: Sofija Kordić / 02.07.2019.

”Maramu mogu skinuti s glave, ali tamnu kožu ne mogu. Što bi bio sljedeći korak za integraciju?” To su riječi Eman Ghaleb, devetnaestogodišnje češke studentice jemenskog porijekla, iz nedavnog razgovora za jedne dnevne novine.

Zbog masakra u Ahmićima i zbog Kordića preplavljuje me sram

AUTOR: Drago Pilsel / 29.04.2019.

U petak sam na poziv kolege Mirka Klarina u Puli nazočio izložbi fotografija i prezentaciji interaktivnog narativa “Ahmići: 48 sati pepela i krvi“. Narativ je producirao Klarinov SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu, a fotografije je snimio britanski fotograf Giles Penfound (iz britanskog vojnog kontingenta srednje Bosne) u danima nakon zločina u tom srednjobosanskom selu.

Što omogućuje fašizam?

AUTOR: Jadranka Brnčić / 10.03.2019.

Vjera je osobni odabir, ne toliko skup uvjerenja o Bogu, koliko povjerenje u Njega, u Njegovo milosrđe i raspoloživost za čovjeka.

Proizvodimo li prošlost ili stvaramo budućnost?

AUTOR: Jadranka Brnčić / 13.01.2019.

U svijetu paradoksa živimo otkad je ljudske povijesti. Tek, u ovo naše stoljeće osjećamo to intenzivnije jer se promjene događaju brže, a binarne su podjele – na prirodu i kulturu, politiku i ekonomiju, čovjeka i kapital, pa posljedično na bogate i siromašne te na tehniku i tehnologiju – očitije.

Tvrtko Barun: ”Migranti nisu problem. Problem su kršćani”

AUTOR: Jasmin Klarić / 18.11.2018.

Isusovac Tvrtko Barun za Telegram govori o migracijama, iracionalnim strahovima, iskonskom kršćanstvu i dopisivanju s Raspudićem.

Rushdie nas kuša kako osmisliti bolji način života

AUTOR: Nadežda Čačinovič / 06.08.2018.

Ovaj put riječ je o romanu, što na prvi pogled ne odgovara zadanim okvirima kolumne o knjigama koje se laćaju ozbiljnih suvremenih tema na način koji je popularan ali (barem donekle) teorijski relevantan.

Tko misli ekumenski, tomu nije važna jedna nacija ili religija

AUTOR: Drago Pilsel / 22.01.2018.

Usred smo važne ekumenske molitvene akcije. Molitvena osmina za jedinstvo kršćana u sjevernoj se Zemljinoj hemisferi tradicionalno slavi od 18. do 25. siječnja. Te je datume još 1908. predložio o. Paul Wattson kako bi obuhvatio razdoblje između blagdana Katedre svetoga Petra (nakon liturgijske reforme u Katoličkoj Crkvi slavi se 22. veljače) i blagdana Obraćenja svetoga […]

U službi beznađa i dezertera

AUTOR: Nela Vlašić / 22.12.2017.

Prepoznala sam se. Nisam vjernica, ali sam se pronašla u božićnim porukama kardinala Josipa Bozanića i sisačkoga biskupa Vlade Košića. Da, da govorili su o nekim meni dragim i bliskim ljudima – ali i o meni i meni sličnima.

KGK glorificira zločinca Tuđmana i nameće teret kolektivne krivnje

AUTOR: Drago Pilsel / 11.12.2017.

Jučer se navršilo 18 godina od smrti Franje Tuđmana, prvog predsjednika Republike Hrvatske. Tom je prilikom na njegov grob stigla i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je novinarima odaslala sljedeću poruku:

Starenje nije za slabiće

AUTOR: Nada Beroš / 06.12.2017.

Upravo sam navršila šezdeset i pet godina. Ako tu rečenicu izvalim na početku, sve će mi biti oprošteno. Cmizdravost, gnjecavost, kukavičluk, sve one osobine koje se toleriraju ženama moje dobi.

Najbolji i najveći roman Orhana Pamuka

AUTOR: Miljenko Jergović / 17.10.2017.

Biva knjiga, iznimno su rijetke, obično debelih velikih romana, koji se čitaju danima, ponekad tjednima, čijem kraju kada se primaknemo osjećamo potrebu da učinimo nešto. Da obučemo čistu bijelu košulju, prije nego što izađemo s knjigom u grad, sjednemo u kavanicu preko puta posla, i dočitamo posljednjih nekoliko stranica. Bijela košulja izraz je poštovanja i […]

Sukob ili dijalog identiteta

AUTOR: Jadranka Brnčić / 29.01.2017.

Svaki pojedinačni život može se promatrati kao potka unutar sveukupnoga tkanja života. Naš je život prepleten životima drugih. Da bi čovjek ozbiljio samoga sebe kao cjelovito biće, trebalo bi da je u interakciji s drugima: drugi su mu istodobno i zrcalo njegove jedinstvenosti i njegove vlastite drugosti.

Utopija europske tolerancije

AUTOR: Nela Vlašić / 29.07.2016.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju autoričinu kolumnu zbog njena godišnjeg odmora). Znam da sam anakronizam. U vremenu sam kojem ne pripadam. U epohi što nemilosrdno odbacuje sanjare beznadežno, zakašnjelo(ne samo zbog zastrašujućeg broja nakupljenih godina) zaljubljene u utopiju bratstva i tolerancije. U jednakost i ljudskost. Netko sam tko se teško uklapa u obrasce i sheme suvremenog […]

Metode koje s kršćanstvom nemaju ama baš nikakve veze

AUTOR: Anto Mikić / 27.03.2016.

Teroristički napadi, koji su početkom ovoga tjedna posijali smrt u bruxelleskoj zračnoj luci i stanici metroa, istodobno su posijali i strah diljem Staroga kontinenta. Osim neposrednih žrtava, njihovih obitelji i prijatelja, koji ovih dana zasigurno proživljavaju tamu svojevrsnog Velikog petka, neizravnih je žrtava znatno više i njihov se broj u ovome trenutku jedva i može […]

Treba li nam ipak Evropska federacija?

AUTOR: Inoslav Bešker / 19.11.2015.

Evropski identitet ne ide baš ruku pod ruku s evropskom pameću – kao što se vidi ovih dana kada su emocije uzburkane (ne bez obilate i vješte pomoći medijskog “shakera”). U Rimu – koji se u 27 stoljeća, sa svim davnim i nedavnim kraljevima, davnom i sadašnjom republikom, carevima i papama, razbojnicima i žmuklerima,

Njegoševa nagrada Miljenku Jergoviću

AUTOR: Autograf / 19.11.2015.

Njegoševa nagrada Miljenku Jergoviću Obrazloženje žirija: Njegošev žiri radio je u sastavu Katica Ćulavkova, Filip David, Aleš Debeljak, Svetozar Igov, Zdenko Lešić, Sreten Perović i Vlaho Bogišić te na temelju prijedloga selektora iz svih sedam južnoslavenskih zemalja za godine 2013. i 2014. utvrdio i sažeo listu kandidata, pa je između Dimitrija Baševskog, Davida Albaharija i […]

Bujaški, jezik jednog hrvatskog djetinjstva

AUTOR: Miljenko Jergović / 15.11.2015.

I maginacija je odraz naših dnevnih i svakodnevnih života. Ono što nam se događa, ono što živimo i što nas muči i brine u najbližoj je vezi s načinom na koji fantaziramo, zamišljamo, predviđamo. Tako je i književnost najvjernija slika zajednice, jezika i povijesnog trenutka.

Je li bolje biti Argentinac ili Hrvat?

AUTOR: Drago Pilsel / 09.11.2015.

Ovih dana jedan me je stranački kolega pitao nedostaje li mi Argentina, a ja sam se, dok smo se vozili iz Varaždina natrag prema Zagrebu i nakon što sam mu pokušao odgovoriti i pojasniti kada i u čemu mi rodna zemlja nedostaje (na CD playeru auta je svirao argentinski folklor, Los Chalchaleros), našao u čudnim […]

Ljudi, ne bojte se, svi ste vi unuci izbjeglica

AUTOR: Miljenko Jergović / 25.10.2015.

Malo je moglo biti iznenađenih kada je početkom listopada nagradu Nike – najveću nagradu koja se dodjeljuje poljskim piscima – po drugi put dobila Olga Tokarczuk. Jedno od najvećih imena suvremene europske proze, pripovjedačica oko čijih knjiga u Poljskoj postoji ono iznimno rijetko suglasje kritike i publike te inozemne recepcije, Tokarczuk je danas amblematska figura […]

Najbolji i najveći roman Orhana Pamuka

AUTOR: Miljenko Jergović / 22.10.2015.

Biva knjiga, iznimno su rijetke, obično debelih velikih romana, koji se čitaju danima, ponekad tjednima, čijem kraju kada se primaknemo osjećamo potrebu da učinimo nešto. Da obučemo čistu bijelu košulju, prije nego što izađemo s knjigom u grad, sjednemo u kavanicu preko puta posla, i dočitamo posljednjih nekoliko stranica. Bijela košulja izraz je poštovanja i […]

HDZ Hajduku želi dobro?

AUTOR: Ante Tomić / 17.10.2015.

Besramnijega mazanja očiju odavno nismo vidjeli. Da se laganjem može ubiti čovjeka, u prva četiri reda stolica u utorak na HDZ-ovu predizbornom skupu u Šibeniku ne bi ostalo živih nakon što je TomislavKaramarko objavio: “Želim vam reći da HDZ neće dopustiti propadanje Hajduka, što se danas događa.

Zašto treba raskinuti ugovore s Vatikanom?

AUTOR: Vesna Mihoković-Puhovski / 14.10.2015.

Ugovori između Svete stolice i Republike Hrvatske kreirani su i sklopljeni u vrijeme ratnih i poratnih zbivanja u Hrvatskoj kad su osjećaji vjerske pripadnosti te emocionalni naboji nacionalnog identiteta bili korišteni za isticanje razlika između Hrvata-katolika prema vjerama te vjeroispovijedima drugih naroda u bivšoj SFRJ i samoj Hrvatskoj.

Nutarnja ekologija

AUTOR: Jadranka Brnčić / 11.10.2015.

Polariteti se, čini se, sve više zaoštravaju, a jazovi među suprotstavljenima produbljuju, jednako kao i napetosti. U politici, u ekonomiji, u Crkvi, u svakodnevnom životu. Gorljivo braneći svoju poziciju i stavove, i sami se kadikad svrstavamo na ovu ili onu stranu, pridružujemo ovom ili onom ”mi“ pridonoseći tako krizi, a ne njezinu rješavanju. A jednako […]

Priče o izbjeglicama, vjerojatnom Hrvatu i baki Ani

AUTOR: Jadranka Brnčić / 27.09.2015.

Koliko god bili informirani, što kažemo da razumijemo o onome što se događa oko nas tek je naša priča. Zapravo, sve što kažemo o svijetu, o sebi, o drugima, o prošlosti ili budućnosti, ni ne može biti drugo. Koliko god prilagođavali i modificirali naše priče svakom novom informacijom, riječima ne možemo iskazati ni najjednostavniju svakodnevnu […]

Filip David: Otrov sjećanja

AUTOR: Miljenko Jergović / 24.09.2015.

Filip David, “Kuća sećanja i zaborava”, Laguna, Beograd 2014. – Fraktura, Zaprešić, 2015. Ruben Rubenovič stajao je na željezničkoj stanici u Semlinu, između dvojice agenata specijalne policije, pa kada bi nekoga prepoznao, samo bi pokazao prstom i taj bi se našao na putu za Auschwitz. Bilo je to u ljeto i jesen 1942, nakon što […]

Kratka povijest hrvatske solidarnosti

AUTOR: Miljenko Jergović / 20.09.2015.

Prve izbjeglice u našemu vijeku, a možda i u našoj ukupnoj povijesti – budući da se ranija doseljavanja ne mogu smatrati izbjeglištvom, pošto do dvadesetog stoljeća nije bilo pasoša, niti državljanstava u dvadesetstoljetnom smislu riječi – stižu u ranu jesen 1919. brodom iz Odese. To su bogati Rusi s porodicama, uglavnom aristokrati. Imaju uredne putne […]

Strah u papirnatoj vrećici

AUTOR: Jadranka Brnčić / 13.09.2015.

Možda se i vama štogod takvoga dogodilo. Uđete u pekarnicu u gradiću u kojem ste se rodili i zamolite prodavačicu da vam kruh stavi u “škrnicl“, a ona vas čudno pogleda i pita: ”A što vam je to?“ Osjetite nelagodu kao da ste stranac u vlastitom zavičaju.

Utopija europske tolerancije

AUTOR: Nela Vlašić / 04.09.2015.

Znam da sam anakronizam. U vremenu sam kojem ne pripadam. U epohi što nemilosrdno odbacuje sanjare beznadežno, zakašnjelo(ne samo zbog zastrašujućeg broja nakupljenih godina) zaljubljene u utopiju bratstva i tolerancije. U jednakost i ljudskost. Netko sam tko se teško uklapa u obrasce i sheme suvremenog svijeta. Gadljiva mi je, do krajnjih granica odbojna, licemjernost europskih […]

Njima ne smetaju tijela ustaških žrtava

AUTOR: Boris Vlašić / 31.08.2015.

U stvari bi trebalo imati puno razumijevanja za te ljude. To je vjerojatno najbliže osjećaju zarobljenosti u krivom tijelu, na krivom mjestu. Treba imati malo mašte, ali nije to nedostižno i zamisliti kako i oni, potpisnici peticije, vjeruju da su neki drugi ljudi.

Političke religije su zapravo političke ideologije

AUTOR: Jadranka Brnčić / 30.08.2015.

Teologija je, zapravo, sve dublje gurana u akademski zapećak još otkako se Katolička crkva, ustuknuvši pred naglim, globalizacijskim promjenama u svijetu, uplašila dalekosežnosti Drugoga vatikanskog koncila te se, sve do sadašnjega pape Franje, vraćala u siguran prostor restauracije staroga. Na Koncilu su učiteljstvo i teologija išle, iako ne bez trzavica, ruku pod ruku. Danas kao […]

Istarska suita vs. Tako je govorio Zaratustra

AUTOR: Ivo Josipović / 30.07.2015.

Znam, već i površni poznavatelji glazbe s pravom će upitati što povezuje brilijantnu ”Istarsku suitu”, skladbu našeg skladatelja Natka Devčića i genijalnu kasnoromantičnu skladbu ”Also sprach Zarathustra”, op. 30 Richarda Straussa.” Istarsku suitu” Natko Devčić je napisao 1948. godine u tzv. nacionalnom stilu koristeći istarski folklor.

Zrela i samosvjesna kultura

AUTOR: Miljenko Jergović / 19.04.2015.

Nad pozornicom se do u visine dižu dva zida načinjena od socijalističkoga sobnog namještaja, ormara, regala i polica, sve moda sedamdesetih i osamdesetih, koji u dubini otvaraju perspektivu na gigantski uvećanu ilustraciju Andrije Maurovića za jugoslavenski turistički plakat iz 1952: preplanula crnka u bijelom dvodijelnom kostimu, ljepote i stasa Ave Gardner, leži na pješčanoj plaži, […]

Pisac njemačke savjesti

AUTOR: Miljenko Jergović / 16.04.2015.

Kada bi se birao najveći Nijemac nakon 1945, Willy Brandt bi bio moralna, Konrad Adenauer nacionalna, Helmut Kohl ujedinjujuća figura, ali najveći je Grass. Posljednji put u europsku je zbilju intervenirao prije manje od dva mjeseca, kada je za Neue Westfälische izjavio da mu se čini kako je Treći svjetski rat već počeo. Ali to […]

Handke: Pravda za pisca

AUTOR: Miljenko Jergović / 05.04.2015.

Iste se knjige nisu dvaput prevodile pa su neki pisci prevođenjem postajali hrvatski, neki su postajali srpski. Zahvaljujući prije svih Isi Velikanoviću Čehov je hrvatski pisac. Dostojevski je, opet, srpski pisac, kao, recimo, i Thomas Mann. I danas, tridesetak godina kasnije, ovaj čitatelj neće rado čitati Čehova na srpskoj ekavici, niti će vjerovati Dostojevskom na […]

Ivan Markešić: ”Nema ništa lošeg u tomu da se smijemo Bogu”

AUTOR: Edin Salčinović / 04.04.2015.

Izlazak knjige “Fratri bosanski u stripu. Na svoj račun – na svoj način”, autorâ fra Tomislava Brkovića i Marka Dješke bio je dobar povod da sa Ivanom Markešićem razgovaramo o sakralnom i komičnom, “teologiji smijeha”, bosanskom fratrima i njihovom predstavljanju u literaturi, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje Ivan Markešić, sociolog religije.

O poetičkom okviru kopiladi izroda

AUTOR: Nebojiša Lujanović / 26.03.2015.

Ivo Andrić svjetski je najpoznatiji i najprevođeniji autor regije i vjerojatno ne postoje dvije riječi koje većom brzinom izazivaju negativne fiziološke reakcije ovdašnje javnosti, a da se nađu u istoj rečenici. Jedna je dotično ime i prezime, druga je pojam regija ili region.

Filip David: ”Zlo ipak nije svemoćno i kada je sveprisutno”

AUTOR: Drago Kovačević / 18.02.2015.

Prozaista, esejista i dramaturg Filip David nedavno je dobio NIN-ovu nagradu za roman ”Kuća sećanja i zaborava”, što nam je poslužilo kao povod za ovaj razgovor.  NIN-ova nagrada je važna stavka u srpskoj književnosti i kulturi, a vi ste kao ovogodišnji dobitnik izjavili da je ona bitnija za knjigu nego za autora. Kako to da tumačimo?

Godinu dana poslije

AUTOR: Mile Lasić / 15.02.2015.

Što se promijenilo godinu dana nakon prosvjeda u Tuzli i drugim gradovima Bosne i Hercegovine? Za početak treba reći da se “godinu dana poslije”, 7. veljače 2015., okupilo toliko malo prosvjednika u Tuzli, Sarajevu, Zenici i Mostaru da su skupovi nalikovali više na komemoraciju za pokojnika nego na prosvjede.

Seksualni nacionalizam (2)

AUTOR: Srđan Sremac / 02.02.2015.

Mark Juergensmeyer (2008, 152), vodeći teoretičar religioznih nacionalizama, s pravom prepoznaje da je pad komunizma i rapidne promene i tranzicije u političkim i ekonomskim sistemima u Centralnoj i Istočnoj Evropi okončao jednu formu sekularnog transnacionalizma i uzrokovao tenzije između sekularnog i religioznog nacionalizma u godinama koje su sledile.

Autoceste ne smiju biti naše

AUTOR: Vuk Perišić / 28.10.2014.

Nije slučajno da se takozvano ”nacionalno bogatstvo” katkad naziva ”obiteljskim srebrom”. Patetika tih fraza karakteristična je za zabunu, zapravo svjetonazor, po kojem između obitelji i države nema bitne razlike.   Kada ta razlika nestane, obje tvorevine opstaju kroz represiju, laži, moralne ucjene, predrasude, kosture u čvrsto zaključanim ormarima i incest kojim se zabranjuje pristup svakome […]

Ne želi svaka nacija državu

AUTOR: Dejan Jović / 26.10.2014.

(Napomena uredništva: kao što smo obećali autoru ovoga osvrta, članu našeg redakcijskoga savjeta prof. Dejanu Joviću, donosimo ga bez komentara i kao prilog raspravi o očito važnoj temi čim je toliko uzburkala javnost).   Nedavni škotski referendum o nezavisnosti ostavio je iza sebe nekoliko važnih pouka, koje se mogu primijeniti i na druge slučajeve, pa […]

Porfirije Perić: ”Mi se, pravoslavni i katolici, istinski razumemo”

AUTOR: Ana Tomašević / 20.09.2014.

Piše: Ana Tomašević   Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve ga je na svom redovnom majskom zasedanju 24. maja 2014. izabrao za mitropolita zagrebačko-ljubljanskog. Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije (Prvoslav Perić, Bečej, 22. jul 1961) bio je vikarni episkop jegarski od 1999. do 2014. Osnovnu školu završio je u Čurugu, a Zmaj-Jovinu gimnaziju u Novom Sadu. Zamonašen […]

Ćilić, kultura i identitet

AUTOR: Branimir Pofuk / 16.09.2014.

Nakon fantastične pobjede u finalu US Opena vedar i nasmijan Marin Čilić nove je simpatije širom svijeta osvojio nastupom na jednom od najvažnijih američkih televizijski terena. Opušteni Čilić u emisiji legendarnog voditelja Davida Lettermana ponudio je deset kratkih i silno duhovitih odgovora na pitanje koje su mu sve misli prolazile kroz glavu dok je igrao […]

Grad kao identitetski sustav

AUTOR: Autograf / 10.02.2014.

Feđa Vukić (1960.) diplomirao je na zadarskom Filozofskom fakultetu povijest umjetnosti. Poslijediplomski studij završio u Zagrebu i profesor je na Studiju dizajna u Zagrebu.   Knjiga je nastala slijedom teorijsko-kritičke analize zamisli o “brendingu” zajednice (place branding, city branding) kojem se argumentirano kao alternativa nude pozicija i termin “identitetski sustav”. Ta je tema uporište za […]

Stran(c)i svima opasni

AUTOR: Amila Kahrović-Posavljak / 23.01.2014.

Prosto dijeljenje kulture na sferu identiteta i aferu alteriteta dovodi do jedne bitne anomalije. Svejedno, čitali identitet i alteritet kao puke sučeljene entitete kulture ili pak kao entitete koji su međusobno povezani dijalektičkim ili nekim drugim odnosima, neminovna je činjenica da se ovdje otvara pukotina koju ni najslobodnije mišljenje ne može prevazići. Bolje rečeno, premostiti. […]

  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija