autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Reforme, reforme (ali, molim, samo pro forme)

AUTOR: Mišo Milun / 11.06.2021.

Mišo Milun

Evo, doživjeli smo još jednu veliku akciju hapšenja. Tri suca i jedan poduzetnik lišeni su, privremeno, slobode jer su pod sumnjom da su korumpirani.

Publika je uglavnom zadovoljna jer se eto u pravosuđu počelo čistiti, političari sada mogu upirati prstom u one druge kao odgovorne za takvo stanje, a oni koji malo duže pamte ostaju skeptični.

Velikih pa i spektakularnih uhićenja bilo je mnoštvo. Sjetimo se samo obitelji Todorić, Nadana Vidoševića, Ive Sanadera, Marine Lovrić Menzel i Milana Bandića. Uhićenje, mjesec dana pritvora i potom godinama ništa.

To ”godinama ništa” je vrlo nezdravo i za društvo i za osumnjičene osobe. Notorna je činjenica da i najjednostavniji predmeti kada uđu u sudački žrvanj traju godinama. Tako traženje pravde samo po sebi postaje nepravda.

O svemu ovome napisano je mnoštvo tekstova i ja sigurno nemam ništa novog za dodati.

Kao građanin mogu jedino apelirati na Sabor, Vladu, predsjednika RH i Državno sudbeno vijeće da sjednu zajedno i nađu nova, znatno bolja i efikasnija rješenja u svim segmentima pravosuđa.

Bez te temeljne reforme gotovo da je bezizgledno da će reforme u drugim segmentima biti uspješne.

Za neka kaznena djela kao što su silovanje, korupcija, nasilje nad maloljetnim osobama, nasilje u obitelji, terorizam i slično trebalo bi uvesti maksimalno brze postupke, prije svega zbog zaštite žrtava i paralelno s time i osjećaja sigurnosti u društvu općenito.

Kakve ova tužna priča ima veze s reformom pravosuđa? Po mom sudu ima jako puno jer dobro ilustrira kako nam društvo funkcionira, koliko nam dokumenti koje smo usvojili vrijede i traju te koliko držimo do mišljenja struke

Reforma pravosuđa nikako ne smije, a i ne može biti akcija samo jedne političke stranke ili samo jedne društvene skupine. Napor da se ona definira i ostvari mora biti odgovornost svih dominantnih političkih i stručnih aktera uz obavezno sudjelovanje javnosti kroz javnu raspravu o ciljevima reforme i strategiji kako da se ti ciljevi ostvare.

U idealnom scenariju će se buduće političke bitke voditi o uspješnosti u ostvarivanju strategije, ne samo ove već i mnogih drugih koje će ova omogućiti.

U nekoliko navrata sam i sam sudjelovao u izradi strategija tehnološkog i znanstveno-obrazovnog razvoja Hrvatske. Potrošili smo stotine sati u raspravama i definiranjima odgovarajućih dokumenata.

Dva puta u razmaku od desetak godina Sabor je prihvatio strategije vezane uz znanost i tehnologije. Rezultat je bio ”ništa”. Nitko u društvu se na te dokumente nije ni osvrnuo.

U posljednjoj usvojenoj strategiji obuhvaćeni su tehnološki, znanstveni, inovativni i obrazovni sustavi. Na dokumentu je radilo nekoliko stotina ljudi, eksperata u svojim područjima. Rezultat: danas ponovo govorimo o potrebi novih strategija u tim sektorima, baš kao da smo prethodne ciljeve ostvarili pa nam sad eto trebaju novi.

Kakve ova tužna priča ima veze s reformom pravosuđa? Po mom sudu ima jako puno jer dobro ilustrira kako nam društvo funkcionira, koliko nam dokumenti koje smo usvojili vrijede i traju te koliko držimo do mišljenja struke.

Opomena je to da bi i ova, najvažnija od svih reformi u ovom trenutku, mogla završiti nakon napornog rada mnogih koji znaju, mogu i žele, na sjednici Sabora, biti usvojena i potom odmah zaboravljena.

Jer konačno, to sve ipak radimo radi Brisela, a ne radi sebe, kaj ne?

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Majkama bi trebalo prepustiti upravljanje svijetom
• Političarima i uz javnu sramotu godi titula doktora znanosti
• O plinu, Vladi, odgovornosti i izborima
• Ansichten eines Clowns ili Razmišljanja jednog klauna
• Kultura zaborava poraza i pamćenja pobjeda
• Djeca se pitaju čemu sve to, a jasnog odgovora nema
• O izgubljenom vremenu
• U Splitu rastu djeca koja vjeruju da je mrziti ljude vrlina
• Nekoliko značajnih postignuća u fizici u 2022. godini
• Domoljub daruje trosjed, noću: ostavi ga uz cestu

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: RELACIJE NEODREĐENOSTI
Oznake: Mišo Milun, reforma pravosuđa, reforme, Relacije neodređenosti, suci

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".