Sloboda koja ne isključuje pripadanje

Knjizi Slavice Jakelić ”I sloboda i pripadanje” (izdavač TIM press) privukao me njen podnaslov, predstavljači knjige i voditelj večeri u riječkom  antikvarijatu Ex libris, gdje je knjiga početkom tjedna predstavljena javnosti.

Podnaslov knjige kaže da ju čine eseji o religiji, nacionalizmu i solidarnosti, a u razgovoru koji je vodio Zoran Grozdanov, uz autoricu, sudjelovali su  profesorica Filozofije, donedavno rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samardžija te nadbiskup i metropolit riječki Mate Uzinić.

Tko bi odolio ovakvom skupu sugovornika!

Slavica Jakelić predaje religijske studije i društvenu misao na Honors Collegeu pri Sveučilištu Valparaiso u Indiani, SAD i ovo je njena prva knjiga na hrvatskom jeziku. Diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirala je teološke studije i doktorirala sociologiju religije na Sveučilištu u Bostonu. Predavala je na nizu američkih sveučilišta, usavršavala se na istraživačkim institutima u SAD-u i Europi, a sudjelovala na znanstvenim skupovima diljem svijeta.

Njezini znanstveni interesi i publikacije usmjereni su na religiju i nacionalizam, religijske i sekularne humanizme, teorije religije i sekularnosti, teorije modernosti te međureligijske sukobe i dijalog.

Zoran Grozdanov – teolog i predavač na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju “Matija Vlačić Ilirik” u Zagrebu – napominje da su knjige s tematikom religije, nacionalizma i solidarnosti – potpuna rijetkost u Hrvatskoj i da je ovo prva koja o fenomenima vezanim uz spomenute teme progovara stručno, pazeći na kontekst ali i nudeći način na koji bi trebalo promišljati ove fenomene.

Slavica Jakelić u uvodnom tekstu kaže kako je unatrag desetak godina s kolegicom Izraelkom, odraslom i školovanom u SAD-u, pokušala organizirati okrugli stol s temom religije i nacionalizma, smatrajući da ove teme zahtijevaju razumijevanje akademske zajednice.

”Obje smo znale kolika je važnost nacionalnih i religijskih identiteta i kako oni mogu biti s jedne strane problem ali i temelj suživota.
Većina naših kolega koji su se bavili religijom smatrali su, međutim, da je nacionalizam u sjevernoameričkom prostoru – po uzoru na zapadnu Europu –  prevladan građanskim identitetom a time i solidarnošću.  Štoviše, teme o religiji i nacionalizmu smatrali su relevantnima za rubne, nerazvijene demokracije.

Tek pobjedom Donalda Trumpa 2017-te godine sociolozi i politolozi  počeli su shvaćati koliko duboko religijske, a posebno kršćanske veze prožimaju američki nacionalni identitet… Žao mi je što smo izgubili trideset godina, a da ništa nismo napravili na razvoju tolerancije kod građanskog identiteta”.

Snježana Prijić Samardžija čita eseje Slavice Jakelić iz pozicije kozmopolitske osobe, ali kaže da pritom ne treba biti isključiv i sve što je nacionalizam smatrati negativnim, a kozmolitizam i globalizam pozitivnim. Ona smatra da se kozmoplitizam u jednom ternutku toliko izdigao iznad svega što je partikularno, da je izgubio iz vida potrebu za pripadanjem:
”Upravo na pripadnosti ljudi grade svoje živote, a također i svoj identitet. To sam u potpunosti osvijestila čitajući ovu knjigu”.

Mate Uzinić se referirao na tvrdnju autorice Jakelić da u suvremenom svijetu ima mjesta i za naciju, i za religiju. On smatra da je upravo sekularizacija prilika za naše društvo, jer nije dobro vjeri pripadati po pukoj tradiciji, već zato jer smo spoznali vjeru i želimo joj pripadati. To je ta sloboda koja ne isključuje pripadanje.

Mate Uzinić govorio je o važnosti činjenja dobrog posebno prema ljudima s kojima ne dijelimo povijest i kulturu, o razlikama koje treba shvaćati kao bogatstvo i o toleranciji u djelovanju i razgovorima o stvarima u kojima se ne slažemo.

Tijekom večeri dotaknute su mnoge teme, između ostalog se govorilo o pontifikatu pape Franje, koji ga je izgradio na osobnom iskustvu i identitetu svoje obitelji, koja je njegovala niz partikularnih identiteta.

”Papa je podržavao pripadanje – ne možemo biti solidarni ako ne pripadamo – ali solidarnost kao i identitet treba odgajati”, zaključila je Slavica Jakelić.

Svoju knjigu ”I sloboda i pripadanje” ona posvećuje franjevcima Bosne Srebrene kao izraz zahvalnosti za sve ono što su stoljećima radili te i dalje rade pokazujući kako se naša pripadanja i slobode međusobno ne isključuju.

Eseji su u knjizi poredani po vremenskom slijedu objavljivanja, pa tako odražavaju i razvoj mišljenja autorice. Sama napominje da su prvi eseji objavljeni prije dvadesetak godina, kad su njene preokupacije religijskim i nacionalnim identitetima bile u povojima i kad još nije potpuno izgradila konceptualne i normativne okvire razumijevanja ovih pitanja.

Iako kaže da su eseji doslovno preneseni u knjigu kako bi se mogli usporediti s njenim recentnijim napisima i pokazati koje su od pretpostavki bile pogrešne, a koje točne, kao čitateljica nalazim da je šteta što tekstovi nisu obilježeni datumima. Vrijedno bi naime bilo znati godinu objave, jer pojedine teme se tiču i nas, i naših prilika, pa bi ih lakše stavili u kontekst vremena.

Kroz petnaestak eseja, Slavica Jakelić istražuje kako se ljudi u suvremenom društvu nose s potrebom za slobodom i individualizmom, dok istovremeno teže pripadnosti zajednici i društvenim normama. Pritom se autorica oslanja na različite teorijske pristupe iz psihologije, filozofije, sociologije i kulturnih studija kako bi pružila dublje razumijevanje tih dvaju polarnih aspekata.

Jedan od ključnih elemenata knjige je razmatranje kako ove dvije komponente – sloboda i pripadnost – nisu nužno suprotstavljene, već mogu biti u sinergiji. Zanimljivo je što Jakelić proučava i kako različite društvene skupine (posebno žene, manjine i migranti) doživljavaju slobodu i pripadnost te koje su socijalne i kulturne prepreke koje se pojavljuju u procesu njihova balansiranja.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Podrška antimilitarizmu i prizivu savjesti
    •  Tuga za vječnim Šjor Nikom
    •  Emerik Blum je vjerovao u ljude i moć znanja
    •  Bojkot trgovačkih lanaca ili štednja
    •  Željka i Boris Rogić – zaljubljenici u obojenu svjetlost
    •  Rijeka ne prepoznaje svoje potencijale
    •  Zaborav je oružje diktature, a neznanje opasno po narod
    •  Zabranite Jugoslaviju
    •  Otvorenje Olimpijade – između ushita i uvrede
    •  Zlostavljanje kao kazališna tema i naša zbilja

> Svi tekstovi ovog autora