autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Starac koji hoće pola

AUTOR: Drago Cmuk / 04.08.2026.

Drago Cmuk

Bernie Sanders je Židov – koji se godinama poziva na papu.

Ali krenimo od početka. Jer prije nego što je postojao ChatGPT, postojao je Bernie. I to šezdeset godina isti Bernie: koji stoji za temeljne vrijednosti.

Kao student uhićen je 1963. u Chicagu — prosvjedovao je protiv rasne segregacije u školama. Iste godine stajao je u masi koja je slušala Martina Luthera Kinga u Washingtonu. Kao gradonačelnik Burlingtona borio se za socijalno stanovanje dok je to još bila politička egzotika.

Desetljećima ponavlja iste rečenice, toliko dosljedno da su mu se svi stigli narugati — pa se prestali rugati — pa mu počeli krasti program.

Zdravstvo je ljudsko pravo, ne privilegija. Plaća mora biti dovoljna za život. A njegova možda najpoznatija rečenica sažima sve: nacija neće preživjeti ni moralno ni ekonomski kad “tako malo njih ima tako puno, a tako mnogo njih tako malo”.

Zato nije čudno da se taj Židov iz Brooklyna godinama poziva na papu Franju i njegovu “moralnu ekonomiju” — ideju da politički i ekonomski sustav mora štititi najranjivije i omogućiti pravedniju raspodjelu dobara.

Vatikan ga je 2016. i pozvao da o tome govori. Sanders, koji je sto puta pokazao da i politika može biti časna i da se dosljedno stoji iza vrijednosti o kojima se govori, sada je glasniji nego ikada.

U lipnju je u Senat uputio prijedlog zakona koji je i za njegove standarde radikalan: jednokratni porez od 50% na dionice najvećih AI tvrtki — svih s više od 200 milijuna dolara godišnjeg AI prihoda.

Ne u novcu.

U vlasništvu.

Dionice bi ušle u državni fond vrijedan, po njegovoj procjeni, oko sedam bilijuna dolara, kojim bi upravljala neovisna komisija — s pravom glasa da blokira odluke koje štete ljudima. Svaki Amerikanac dobivao bi godišnju dividendu.

Njegov temeljni argument je ispravan — što drugo i očekivati od njega.

AI nije nastao ni iz čega. Nije to, kaže Sanders, genijalna ideja koja je samo tako pala na pamet Zuckerbergu ili Musku.

Temelj umjetne inteligencije je kolektivno znanje čovječanstva i kreativni rad i baština desetaka milijuna ljudi. Umjetnost, kreativnost, ljepota koju su stvarale generacije. Tehnološki moguli ne mogu to bez pitanja pokupiti, a onda zbog nagomilanog kapitala svu zaradu uzeti sebi.

Budućnost umjetne inteligencije, poručuje, ne smije se odlučivati iza zatvorenih vrata Silicijske doline — nego je moraju odlučivati radnici, roditelji, učitelji, umjetnici, znanstvenici. Zarada se mora dijeliti s onima koji su to znanje stvorili.

Dakle, sa svima.

Znam što slijedi. Sad će iskočiti svi oni koji u slobodnom tržištu vide rješenje. Neka tržište odluči. Neka pobijedi bolji.

I tu se moramo vratiti Fići i Ferrariju.

Jer ta priča ovdje prestaje biti smiješna. U ovoj utrci pravde neće biti — i to je svima potpuno jasno. Kad pobjednik uzima ne samo tržište nego i sposobnost da svakog sljedećeg pretendenta zauvijek drži iza sebe, “slobodno tržište” postaje eufemizam za osvajanje svjetskog trona.

Možemo se smijati doomsday prorocima koji najavljuju da će superinteligencija za par godina stvoriti nove vrste na Zemlji i možda iskorijeniti čovječanstvo. Slobodno se smijte. Ja se više bojim zvijeri u ljudskom obliku: neograničene pohlepe, spremne odbaciti temeljne vrijednosti koje su naše društvo učinile ipak lijepim mjestom za život.

Amerika je najbolji dokaz kamo to vodi. Protestanti su u nju bježali s imperativom: slobodan sam pred Bogom raditi, i odgovoran sam to raditi moralno i pošteno.

Kad su se temeljne vrijednosti odbacile, imperativ je mutirao — američki san je bez njih postao noćna mora za siromašne. Ako nemaš posao, bezvrijedno si ljudsko biće. I ne zaslužuješ ni zdravstveno osiguranje.

Kapitalizam nikada ne bi smio otići tako daleko da odbaci vrijednosti na kojima je društvo nastalo.

I tako smo došli do kraja priče. Priče o tri mušketira.

Znanstvenik koji je pokazao da ograničenja ubrzavaju razvoj — i da se vrijednosti ne prodaju ni pod predsjedničkim pritiskom. Papa koji je prepoznao da tehnologija bez vrijednosnog okvira postaje instrument dominacije. Političar koji cijeli život podsjeća da bogatstvo nastalo iz zajedničkog znanja ne može pripasti šačici ljudi.

Tri domene. Tri jezika. Ista poruka.

Jedan za sve — svi za jednoga. A taj jedan smo, ovaj put, svi mi.

Ja još uvijek duboko vjerujem da neće pobijediti oni s najvećim data centrom, nego onaj tko mozgove okupi oko plemenite vizije koja nadilazi sebične interese bilo kojeg oligarha.

A ako smo pametni, poslušat ćemo sva tri mušketira. Jer sva trojica, svaki sa svoje strane, upozoravaju na istu opasnost — i pokazuju na širu sliku koju smo toliko puta propustili vidjeti.

P.S. Kao i kod Dumasa — mušketirima se pridružuje četvrti. D’Artagnan ove priče je nobelovac Daron Acemoglu, čovjek kojeg smo već sreli u drugom članku. On ne prodaje ni apokalipsu ni utopiju, i upravo je zato najopasniji po obje strane: realne predikcije i uravnotežen pogled na stvarni potencijal AI. Bez apokalipse i bez uljepšavanja. Samo neumorna potraga za istinom. Ona može biti teška, ali na kraju, uvijek oslobađa.

Uskoro.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Papa, Ferrari i Fićo
• Čovjek koji je kupio dva milijuna knjiga
• Pornografija umjetne inteligencije
• Storytelling – kompas u AI zbrci
• AI singularitet? Malo sutra!
• AI nije sposobna za intuiciju, empatiju ili kreativnost
• Treba nam vladavina na korist manjeg dijela koji pati
• AI je vrlo moćna i jako korisna. Šteta što ne postoji!

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: GLOBALNO ZAHLAĐENJE
Oznake: AI, Bernie Sanders, ChatGPT, Chicago, Daron Acemoglu, Dartagnan, Drago Cmuk, Dumas, Martin Luther King, Washington, Židov

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".