novinarstvo s potpisom
Panem et circenses. Počelo je Svetsko prvenstvo u fudbalu u dalekom nam Kataru, na onu treću potencirano bavljenje ”najvažnijom sporednom stvari na svetu”. To su oni meseci i dani, pre, za vreme i nakon, u parnoj godini kada se titra po nacionalnom ponosu uz neopravdano izvlačenje najnižih emocija koje se kolektivno uvlače u sve pore […]
Nedavno je, 22. maja, hrvatski ministar inozemnih i evropskih poslova, Gordan Grlić Radman, boravio u Stocu, bez znanja Ministarstva vanjskih poslova BiH i bez državnog protokola koji je uobičajen među državama kod takvih posjeta.
Ako nas uznemire slike ili izričaji, pa čak i ako nam se učine blasfemičnim, jer remete naša vjernička osjećanja ili po nama oskvrnjuju Božju čast, trebalo bi se zapitati duboko pošteno i bespoštedno samokritičnu o čemu je zapravo u tom slučaju riječ.
”Mi franjevci kroz stoljeća na ovim prostorima dijelimo dobro i loše sa svojim narodom. To zajedništvo koje mi svakodnevno živimo i vjeru u bolju budućnost danas prepoznajemo u programu HDZ-a i svih stranki okupljenih u zajedništvu Hrvatskog narodnog sabora, na čelu s dr. Draganom Čovićem.“
Kako stvari stoje u našem jeziku, moj notes Jezične nakaradnosti ostat će trajno otvoren i za moje nasljednike, za nove generacije.
Ovaj tekst mogao bi povrijediti vaše osjećaje! Neću nacionaliste i vjernike nazvati glupim desničarima, niti ću zagovornike ratifikacije Istanbulske konvencije optužiti za švercanje bradatih muškaraca u ženske zahode; ipak upozoravam da će u njemu biti uznemirujućeg sadržaja.
Kao srednjoškolac bio sam nevjerojatno lakovjeran. Iako sam sada stariji, ponekad me je lako uvjeriti u dobre namjere ljudi; mogao bih biti laka žrtva prevaranata.
VI.Blasfemijski preokret u postratno-tranzicijskoj pustinji regije: solidarno izručenje ”vražjim krugovima smrti” Baš kao i druge religiozne institucije u južnoslavenskim društvima, još uvijek duboko obilježenim postratnim i tranzicijskim traumama, Katolička je Crkva u prvom redu sučeljena s problemom naglog gubljenja društvene relevantnosti i oblikovanja ljudskog a time i vjerodostojnog diskursa o Bogu.
1.Kasnomoderna definicija blasfemije: susretište religioznog i sekularnog diskursa Da bismo se probili do nove definicije blasfemije koja bi bila primjerena uvjetima egzistencije u kasnoj moderni, dakako istodobno iz sekularnog i religioznog rakursa, nužno se pobliže pozabaviti jazom koji razdvaja kulturu u kojoj živimo – u prvom redu na Zapadu – od kulture u kojoj se […]
III. Blasfemično u religioznim temeljima: potisnuta subverzivnost Sve do sad rečeno moglo bi se sažeti kao poziv na duboku skepsu prema blasfemijskom prigovoru povezanom s dualističkom matricom, tim više jer u višeznačnom prostoru ljudskog nema vanjske objektivne točke s koje bi se jednom zauvijek moglo ustanoviti što jest, a što nije blasfemija, pa čak ni […]
Alen Kristić zvanje magistra teologije stekao je po završetku filozofsko teološkog studija na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Jedan je od pokretača i urednika Međunarodnog teološkog časopisa ”Concilium” za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Do sada je u Sarajevu objavio četiri knjige, od kojih je posljednja objavljena i u Zagrebu: ”Religija i moć”, ”Graditeljice mira – […]