autograf.hr

Iako nas dijele 64 životne godine i metar i nešto u visini brzo sam shvatio kako ovoj maloj trogodišnjoj genijalki nisam ni do gnjata. Čim sam je na jednom familijarnom okupljanju ugledao onako zaslijepljen njenim velikim okicama nisam mogao skinit pogled s nje. Sama mi je prišla dala ruku i rekla:

Jezik je ono čime se govori i ono kako se govori. Već tridesetak godina, a možda i znatno duže, hrvatski se govori uz stanovitu nelagodu, strepnju i strah. I kroz to vrijeme hrvatski se jezik među njegovom govornicima definira kao ono što nije srpski. I to je, čini se, imperativ i osnovni razlog njegova postojanja, […]

Nema gore sudbine za pisca nego izgubiti vlastiti jezik. To je kao da violinistu ne oduzmete samo violinu, nego mu još odrežete i prste. Jezik je oruđe, ali i osnova na kojoj počiva naš identitet, tonski zapis naših sjećanja, pozadina naših snova. Jezikom ne samo da izražavamo tko smo i u kojem smo odnosu s […]

Još u vrijeme učitelja Mišne, dakle u prvom i drugom vijeku nove ere, govorni jezik u Zemlji Izraela bio je aramejski. Hebrejski su znali govoriti samo oni učeniji – dok je većina prostog naroda (zahvaljujući, između ostalog, i sličnosti između klasičnog hebrejskog i govornog aramejskog) posjedovala pasivno poznavanje hebrejskog jezika koje im je dostajalo za […]

Od prije tjedan dana, od ponedjeljka 21. ožujka, bilo mi je jako loše. Nije mi to što se dogodilo bilo novo, imao sam već iskustvo, neprijatno, kada tijelo napada crijevna bakterija. U četvrtak navečer, kada više nisam imao što za povratiti i kada su već bile prestale te furiozne stolice, odveli su me na Hitnu […]

Kad vam se čini da se u stvarnosti događaju neke već viđene situacije, a pouzdano znate da nije u pitanju déjà vu, onda vam nema druge nego posegnuti za nekim ranijim i najčešće tuđim znanjima i iskustvima, pa ih sravnjivati s onim što ste ih i sami doživjeli.

Još u vrijeme učitelja Mišne, dakle u prvom i drugom vijeku nove ere, govorni jezik u zemlji Izraela bio je aramejski. Hebrejski su znali govoriti samo oni učeniji – dok je većina prostog naroda (zahvaljujući, između ostalog, i sličnosti između klasičnog hebrejskog i govornog aramejskog) posjedovala pasivno poznavanje hebrejskog jezika koje im je dostajalo za […]

Stotinu i osma godišnjica od Krležinog rođenja, nije neki jubilej, ali kada je Krleža u pitanju, svaki je sedmi srpnja jubilej, datum, proslava, sjećanje, povezivanje, ako već netko nije povezan u neki nerazmrsiv, trajni čvor s ovim piscem, od prvog susreta.

Model zaštite manjina široko je postavljen i teško je sve primijeniti u praksi. Značajna je razlika između propisanih i ostvarenih prava, pa srpska zajednica u Vukovaru i Vrbovskom još ne konzumira svoje pravo na višejezičnost radi otpora šire zajednice, kazao je Siniša Tatalović   UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autorice). Dok s ekrana trešti tupava saborska rasprava o ćirilici, ja pogledom pregledavam kućnu biblioteku. Nismo imali vikendice i bijesne automobile, ali na knjigama se nije štedjelo. Na policama su knjige koje su nabavljali i naši roditelji i njihovi preci. Ima starih i po stotinu i pedeset godina. […]

Zastupnica srpske manjine Anja Šimpraga u petak je održala možda najvažniji politički govor u Saboru u ovom stoljeću, a Karolina Vidović Krišto iz Domovinskog pokreta je odnekud uzrujano dotrčala, sva zadihana da joj nešto prigovori. I zamislite što je nesretnica teško dišući, puf puf puf, rekla, kako je Šimpragi zajedljivo spustila, da je u Saboru […]

Franglais se govori u Francuskoj, europanto ili euroenglish u Europi: sutra ćemo svi govoriti GLOBISH (ne znam koliko je dopustiva ova moja ”engleska” konstrukcija?).

Činjenica da se na 1. Danima sveučilišne knjige jezikoslovac i predsjednik Matice Hrvatske, Stipe Botica javno založio za donošenje zakona o javnoj upotrebi hrvatskog jezika jedna je od rijetko zabavnih vijesti u posljednje vrijeme. Naime, svijet u kojem žive hrvatski jezikoslovni puritanci iznimno je jednostavan.

Aldo Zanelli, ”Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997”, Verlag Dr. Kovač, Studien zur Slavistik, Band 41, Hamburg, 2018, str. 142. Početkom 2018. objavljeno je u hrvatskim medijima nekoliko članaka koji upozoravaju na govor mržnje u hrvatskom znanstvenom časopisu Jezik. Istovremeno je u Njemačkoj objavljena čitava knjiga koja kritički […]

Isusovac Tvrtko Barun za Telegram govori o migracijama, iracionalnim strahovima, iskonskom kršćanstvu i dopisivanju s Raspudićem.

Nije lako biti Srbin u Hrvatskoj. Nije to problem dvostrukog identiteta koji se rješava Teslinom formulom o srpskom rodu i hrvatskoj domovini. Uostalom, Srbi u Hrvatskoj pretežno govore čistim hrvatskim književnim jezikom, o hrvatskim kraljevima znaju više nego o svetom Savi i Nemanjićima, završili su hrvatske škole i rade u hrvatskim institucijama, plaćaju poreze, važni […]

Kada su ovih dana radnici jednog brodogradilišta, a nedugo prije njih i jedna aktivistica u individualnoj protestnoj akciji, pred vrata Vlade Republike Hrvatske na ponositom i uznositom Markovom trgu u samom srcu hrvatske metropole istresti govna, novinari većine medija našli su se u neprilici kako nazvati taj smrdljivi i otrovni otpad, a da ostanu pristojini […]

Listajući svoje notese JEZIČNE NAKARADNOSTI, u jednom trenutku sam se upitao je li  n a k a r a d n o s t  uopće hrvatska riječ. I mašio sam se naših rječnika. U zadnjem Rječniku hrvatskoga jezika (Liber 2007.) nema te riječi. Ali u Anićevom Rječniku (također Liber, ali 1991.) uvrštena je s objašnjenjem: […]

Negdje u ovo vrijeme oko Velike Gospe objavljen je prije nekoliko godina tekst đakovačkog profesora teologije o obavezi žene na poslušnost: nije po njemu Marija uzor poslušnosti vjerniku, muškarcu i ženi, već samo ženi koja po njegovu razumijevanju treba biti poimana kao biće drugotno budući da je prema starozavjetnoj predaji stvorena iz Adamovog rebra.

Nitko ne voli vulgaran život bez zanosa, ustreptalih emocija, juriša na nebo ili ljubavnog grča. Ljudi nisu samo racionalna, već i emocionalna bića.

Kako stvari stoje u našem jeziku, moj notes Jezične nakaradnosti ostat će trajno otvoren i za moje nasljednike, za nove generacije.

Naši ljudi ne snalaze se u području svog standardnog govora, a gdje bi onda u pisanju i izgovaranju stranih naziva. Tu vlada popriličan kaos, čak i među intelektualcima (ili “intelektualcima”).

Na ovim našim brdima i dolinama od Vardara do Buja, od Prevlake do Štrigove stoljećima smo se službeno petljali ne samo s neimaštinama, bolestima, tlakama, okupacijama, ratovima, seksualnim i ostalim revolucijama – nego i s jezičnim nevoljama. Iako je u tome narod bio najmanje kriv, jer je živio kako je mogao, a govorio kako je […]

Kako vidim da se stanje jezika u naciji ne mijenja nabolje, da se moj notes sa svakodnevnim jezičnim nakaradnostima neumorno puni, a rezultata ni od korova – pomišljao sam da se okanim krštenja jarića i poklonim sebi dodatno slobodno penzionersko vrijeme za šetnju, koju mi moj doktor svesrdno preporučuje ili, bolje reći, naređuje.

Novo doba donijelo nam je i nove smjerove u razvoju jezika. Još se stara država nije bila razgradila 1990. godine, već su se javili jezični bojovnici za  č i s t i  hrvatski jezik, do tada zagađivan, naravno, od stranaca s drukčijim krvnim zrncima.

Postoji nekoliko razloga zbog kojih sam se odlučio pisati za Autograf. Prvenstveno mi je bila draga činjenica da je Autograf donio jedan od mojih starijih tekstova.

  Nedavno me zaprepastio tekst ”Nacija nepismenih” u uskršnjem broju Jutarnjeg lista, u kojoj Zoran Ferić i Neven Budak govore o katastrofalnoj nepismenosti mladih u Hrvatskoj! Ja se borim s nakaradnostima u hrvatskom jeziku, a nisam imao pojma da je stanje u jeziku mladih daleko gore.

Pitanje govornog jezika u Hrvatskoj manje je važno ukoliko nije nacionalističko sredstvo za odvajanje od susjedskog (čitaj srpskog) zajedništva.

U Evropi živi velik broj pripadnika nacionalnih manjina: u 47 evropskih zemalja živi i djeluje oko 340 autohtonih nacionalnih manjina, što je više od sto miliona ljudi, tako da je svaki sedmi stanovnik ovog kontinenta pripadnik neke nacionalne manjine ili etničke grupe.

Djelatnici na području hrvatskog jezika više nego marljivo rade na njegovom osamostaljenju. I u tome imaju značajnog uspjeha. Jedno od dostignuća sjajna je novoizumljena imenica ŠETNICA, koja se naveliko rabi u našem primorskom turizmu umjesto nezgrapne i tuđe riječi, koja je stoljećima zagađivala naš jezik, a mene služila punih osamdeset godina – ŠETALIŠTE.

Kakve su nijanse svjetonazora ateista može se vidjeti iz nedavno objavljene knjige Drage Pilsela “U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo”. Kao teološki školovan novinar i publicist Pilsel priprema još jednu knjigu koju će ispuniti razmišljanja vjernika o njihovoj vjeri, a obje knjige zajedno bit će poziv na raspravu i aktualno svjedočanstvo o […]

Jezik je javno dobro. Jednako pripada svima, i pjesniku-jezikotvorcu i onome koji je u ovom jeziku izgovorio samo riječ mama, a poslije nijednu više. Samo jedan je način da se uskrati pravo na jezik: smrću! Jezik ima početak u riječi mama, ali nitko nije došao do njegova kraja. Jezik je beskrajan kao vasiona. U jeziku […]

Nazvali bismo te najboljim prijateljem, ali ti nisi samo više od toga. Ti si naprosto nešto drugo. Nazvali bismo te rođenim bratom, ali ti nisi samo više od toga. Ti si, jednostavno, nešto drugo.

Ušli smo u godinu u kojoj, posebno na današnji dan, ne možemo ne primjetiti da sve više čujemo glasove koji govore o odsustvu nade: nade u bolje, prosperitetnije sutra, nade u pravednije danas i nade u rasterećenije, rekoncilijantnije jučer.

U predreformacijskoj Europi je školovanje bilo rezervirano samo za elite, za djecu aristokrata i bogatih trgovaca te za one koje je Katolička Crkva odlučila školovati za svećeničku službu.

Prije nekoliko dana, 24.10., objavljen je u Slobodnoj Dalmaciji intervju u kojem jezikoslovka Nives Opačić opisuje kako s još dvojicom jezikoslovaca, Markom Alerićem i Željkom Jozićem, sudjeluje na vrlo specifičan način u emisiji “Dobar dan, Hrvatska” na HRT-u. Naime, dok u emisiji voditelji, novinari, reporteri, gosti u studiju i na terenu uživo komentiraju aktualna zbivanja, […]

Pomirenje Srba i Hrvata i uspostavljanje trajno dobrih odnosa susjednih Republika Srbije i Hrvatske nužno je i bilo bi logično iz niza razloga. Srbi i Hrvati jedni uz druge živjet će još stoljećima i bilo bi neizdrživo, poražavajuće, ostanu li međusobni odnosi još dugo napeti, ispunjeni sumnjičenjem, neprestanim strahovima i nepovjerenjem. Hrvatskoj je stabilna i […]

Razgovor s lingvisticom Snježanom Kordić donosimo (i prenosimo iz tjednika Vreme) u povodu objave Deklaracije o zajedničkom jeziku kao i u povodu žestokih napada na nju i na njene potpisnike.

Unatoč tome što se odgovor na pitanje zbog čega sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku može elaborirati iz više perspektiva, histerija koja je pokrenuta u znatnom dijelu, ponajprije hrvatskih medija nakon same najave da će biti objavljena, zorno svjedoči o potrebi njezinog donošenja. Situacija u kojoj se s naslovnice Večernjeg lista probija riječ ”Provokacija”, s […]

Povod ovom razgovoru je finalna etapa jedne ovoregionalne lingvističke inicijative pod nazivom ”Jezici i nacionalizmi”. Koliko znamo, riječ je o projektu kojim se pokušava ustanoviti jesu li jezici hrvatski, srpski, bosanski, crnogorski, ustvari, jedan te isti jezik, ali i u kakvom je odnosu to pitanje s politikom i naročito ovdašnjim nacionalističkim ideologijama. No bolje je […]

Neko veče prateći emisiju S ANITOM AKTUALNO na Z1 TV doživjeli smo neugodnost u pitanju odnosa prema nacionalnim manjinama.

Predrag Finci, ”Estetička terminologija”, Antibarbarus, Zagreb 2014. (Vidi Elektroničko izdanje knjige, Zagreb, 2016).  Estetika je gramatika umjetnosti. Predrag Finci Nedavno je svjetlo dana ugledalo elektroničko izdanje knjige Estetička terminologija Predraga Fincija. Radi se o djelomično korigiranom, nadopunjenom i proširenom izdanju knjige koja je izvorno bila objavljena u mekoukoričenoj verziji iz 2014. godine u Izdanjima Antibarbarus.

Nakon odlaska iz Hrvatske, teoretičar kulture, filozof, publicist i prevoditelj Boris Buden doktorirao je na Univerzitetu Humboldt u Berlinu. Nekadašnji urednik ”Arkzina” danas je gostujući predavač na Univerzitetu Bauhaus Weimar. Ovdašnjoj publici poznat je po zbirkama eseja ”Barikade”, ”Kaptolski kolodvor”, ”Vavilonska jama” i ”Zona prelaska: o kraju postkomunizma”.

Posljednje krakovske večeri sjedim u gruzijskom restoranu sa znamenitim etnologom iz Poznana. Upravo se vratio iz Hrvatske, gdje je sa ženom prošao istim onim putem kao prije pedeset godina, kad su bili na svadbenom putu. U Zagrebu su unajmili automobil, spustili se do obale, i onda polako, mjesto po mjesto, gradić po gradić, stigli sve […]

(Znanstvena monografija Snježane Kordić šest godina kasnije) Preko četvrt stoljeća sijamske povezanosti jezika i nacionalizma na prostoru Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore nanijelo je veliku štetu ponajprije generacijama mladih ljudi, a zatim i znanosti o jeziku u ovim krajevima. Šteta nanesena kroz nacionalne skupine predmeta ovdašnjih obrazovnih sustava mjerljiva je brojem školskih […]

Domoljub je kaže i to jedino je što zna reći Na jeziku materinjem ali kako se domovina Bez jezika ljubi pitanje je na koje odgovora nema niti ga može biti kao ni na pitanje drugo

Jezik je najvažniji oblik međusobne ljudske komunikacije, pa se prema njemu moramo dostojno odnositi. I to od predsjednika/ce i drugih lidera zemlje i akademika do običnih građana. Kako u našoj regiji ima velik broj varijanti zajedničkog jezika (za koji se ne zna kako ga nazvati), jer se neki proglašavaju posebnim jezicima,

Prije nekoliko dana izbjegao sam čuti ukrajinskog pisca, prozaista, vrlo modernih stilskih nazora, koji je objedinio književni nastup i nastup bijesa, te je zagrmio protiv Svetlane Aleksijevič, rugao se Nobelovoj nagradi za književnost i Bjeloruskinju optužio za aroganciju, jer piše ruskim jezikom. Njemu je ruski jezik arogancije. Takav stav ne brani racionalnim, filološkim niti književnim […]

I maginacija je odraz naših dnevnih i svakodnevnih života. Ono što nam se događa, ono što živimo i što nas muči i brine u najbližoj je vezi s načinom na koji fantaziramo, zamišljamo, predviđamo. Tako je i književnost najvjernija slika zajednice, jezika i povijesnog trenutka.

Malo je moglo biti iznenađenih kada je početkom listopada nagradu Nike – najveću nagradu koja se dodjeljuje poljskim piscima – po drugi put dobila Olga Tokarczuk. Jedno od najvećih imena suvremene europske proze, pripovjedačica oko čijih knjiga u Poljskoj postoji ono iznimno rijetko suglasje kritike i publike te inozemne recepcije, Tokarczuk je danas amblematska figura […]

Iz pakla koji je širom arapskog svijeta, a naročito na Bliskom i Srednjem istoku, proizvela nezajažljiva američka žeđ za jeftinom naftom, ovih se mjeseci s dna devetog kruga pakla izdiže jedan veliki narod, za koji se još do jučer činilo da je osuđen na drugorazrednost, nepostojanje i polaganu smrt.

Donosimo ulomak iz knjige Pitanje krivnje Karla Jaspersa koja je u Njemačkoj objavljena 1946. godine i u kojoj je poznati filozof, nakon proživljenoga rata u Njemačkoj, pokušao odgovoriti na tada ključno pitanje krivnje i odgovornosti njemačkog naroda za rat. Pitanje krivnje je po prvi puta integralno objavljeno na hrvatskome u izdanju AGM-a i u prijevodu […]

Koliko god bili informirani, što kažemo da razumijemo o onome što se događa oko nas tek je naša priča. Zapravo, sve što kažemo o svijetu, o sebi, o drugima, o prošlosti ili budućnosti, ni ne može biti drugo. Koliko god prilagođavali i modificirali naše priče svakom novom informacijom, riječima ne možemo iskazati ni najjednostavniju svakodnevnu […]

Taman onoliko vremena koliko je trajala prva Jugoslavija prošlo je od raspada druge, a u njezinom središnjem dijelu, u četirima novim jednojezičnim državama, muke s identitetima i sporenja oko njih traju nesmanjenom žestinom, na trenutke se čini čak da se pojačavaju. Kad se malo bolje pogleda, najjači izvor svih tih identitarnih ratova jesu oni slojevi […]

 Svakog iole pažljivijeg i upućenijeg posjetitelja glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara ove su godine morale smetati brojne pogreške u programskim knjižicama, kako činjenične, tako i gramatičke i pravopisne. Bilo ih je više nego u hrvatskim novinama.

U ovim tužnim danima opraštanja od Arsena Dedića medije su preplavila sjećanja na velikog umjetnika, pjesnika, glazbenika. Između ostalog, portal Index je objavio i malu antologiju njegovih citata. U nju je uvrštena i ova rečenica: “Bilo bi bolje da smo prestali preslušavati je li točno reći amen ili amin”.

Nova knjiga Nikole Kraljića naslovljena “Oaza – nove pjesme”, 36-a je izvorna zbirka pjesama i poetske proze (od ukupno 42 objavljene knjige) toga pjesnika, rođenoga i cjelokupnim umjetničkim opusom inspiriranoga i vezanoga uz Omišalj i otok Krk. Kraljićeva nova zbirka tome je još jedna potvrda. Knjiga sadrži 72 nove Kraljićeve pjesme koje su složene u […]

(Opaska uredništva: zbog godišnjeg odmora autorice ponavljamo raniju kolumnu). Dok s ekrana trešti tupava saborska rasprava o ćirilici, ja pogledom pregledavam kućnu biblioteku. Nismo imali vikendice i bijesne automobile, ali na knjigama se nije štedjelo. Na policama su knjige koje su nabavljali i naši roditelji i njihovi preci. Ima starih i po stotinu i pedeset […]

(Opaska uredništva: zbog godišnjeg odmora autorice ponavljamo raniju kolumnu). Dok s ekrana trešti tupava saborska rasprava o ćirilici, ja pogledom pregledavam kućnu biblioteku. Nismo imali vikendice i bijesne automobile, ali na knjigama se nije štedjelo. Na policama su knjige koje su nabavljali i naši roditelji i njihovi preci. Ima starih i po stotinu i pedeset […]

(Opaska uredništva: Intervju prof. Snježane Kordić ostavljamo i ovaj tjedan zbog velike čitanosti i reakcija naših čitatelja/ica). Lingvistica Snježana Kordić predavala je petnaestak godina na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačkoj je i habilitirala, odnosno stekla iznaddoktorski stupanj, godine 2002.,

Bijelo Nikad nisam bio u Srebrenici I nikad me tamo neće biti Tamo su oblaci teški Tamo su oblaci teški

Lingvistica Snježana Kordić predavala je petnaestak godina na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačkoj je i habilitirala, odnosno stekla iznaddoktorski stupanj, godine 2002., a prethodno je završila postdiplomski studij lingvističke kroatistike i doktorirala 1993. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bila i zaposlena na Odsjeku za kroatistiku od 1991. […]

Dok s ekrana trešti tupava saborska rasprava o ćirilici, ja pogledom pregledavam kućnu biblioteku. Nismo imali vikendice i bijesne automobile, ali na knjigama se nije štedjelo. Na policama su knjige koje su nabavljali i naši roditelji i njihovi preci. Ima starih i po stotinu i pedeset godina. U našoj su se kući knjige čuvale, i […]

(Opaska uredništva: Zbog velike čitanosti ovaj tjedan ostavljamo propovijed pape Ivana Pavla II. izrečena na zagrebačkom hipodromu 11. rujna 1994.). (Opaska uredništva: obratite pažnju na to koliko puta je papa Ivan Pavao II. tijekom propovijedi smjestio Hrvatsku na Balkan – devet puta!). Propovijed pape Ivana Pavla II. na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu, Zagreb, 11. […]

(Opaska uredništva: obratite pažnju na to koliko puta je papa Ivan Pavao II. tijekom propovijedi smjestio Hrvatsku na Balkan – devet puta!). Propovijed pape Ivana Pavla II. na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu, Zagreb, 11. rujna 1994. 1.”Ti si Krist” (Mk 8, 29). Tim riječima Evanđelja današnje liturgije, Petar, u ime svoje i u ime […]

Nad pozornicom se do u visine dižu dva zida načinjena od socijalističkoga sobnog namještaja, ormara, regala i polica, sve moda sedamdesetih i osamdesetih, koji u dubini otvaraju perspektivu na gigantski uvećanu ilustraciju Andrije Maurovića za jugoslavenski turistički plakat iz 1952: preplanula crnka u bijelom dvodijelnom kostimu, ljepote i stasa Ave Gardner, leži na pješčanoj plaži, […]

Budući da je ”…. jezikoslovna rasprava o navodnoj jezičnoj spolnoj neravnopravnosti … izostala“ (Željko Jozić, ”Je li Kolinda predsjednik ili predsjednica?”, ”Jutarnji list“, 14. 3. 2015., Magazin str. 30), javlja se za riječ autorica koja, doduše, nije filolog, već je kao teologinja – feministička teologinja – izoštrila osjećaj za jezičnu neravnopravnost žena u odnosu na […]

U prošloj kolumni o Mostaru Anno Domini 2015. spomenuo sam sintagme ”podijeljeni grad” i ”podijeljeni osjećaji”, koje sam prije pet godina preuzeo iz reportaže hamburškog tjednika Die Zeit o Mostaru, pa ih ugradio u naslov mojih predavanja ”Podijeljeni grad i podijeljeni osjećaji” za njemačke socijaldemokrate, kao i njemačke i švicarske studente tijekom njihovih posjeta Mostaru.

(Napomena uredništva: Tekst Miljenka Jergovića dajemo u povodu 40. obljetnice smrti Ive Andrića koja se poklopila s izlazkom zbornika radova ”Ivo Andrić – svugdašnji”, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Zagreb, veljača 2015., 307 str. Dakle, ovo što slijedi nije recenzija toga zbornika ali upućemo čitatelje na ovaj vrijedan izdavački pothvat Napretka). Ivo Andrić umro je u jedan […]

Ovo pitanje se danas može postaviti svakom čitatelju u onim krajevima u kojima su u doba ratova na tlu bivše Jugoslavije harale srpske paravojne jedinice. Slično pitanje se može, nažalost, postaviti u mnogim krajevima naše otužne planete: čitaju li u Pakistanu indijske pisce, u Izraelu palestinske, u Iranu američke…?

Prozaista, esejista i dramaturg Filip David nedavno je dobio NIN-ovu nagradu za roman ”Kuća sećanja i zaborava”, što nam je poslužilo kao povod za ovaj razgovor.  NIN-ova nagrada je važna stavka u srpskoj književnosti i kulturi, a vi ste kao ovogodišnji dobitnik izjavili da je ona bitnija za knjigu nego za autora. Kako to da tumačimo?

U nekim sređenijim vremenima, kad čuvena Andrićeva rečenica o odnosu pametnih ljudi i fukare još nije bila tako opipljiva činjenica, Borislav Mihajlović Mihiz je umeo da kaže kad neko na nekom književnom skupu ili za kafanskim stolom krene da mudruje u prazno: ”Tačno, ali nije bitno”. Ali otkada je razbijena država, porušeni gradovi, a priča […]

Tek kada su se i Češka, i Slovačka, i Mađarska na najvišoj razini (predsjednik, odnosno premijer) nedvojbeno pobunile protv ekonomskih sankcija što ih je pod američkim pritiskom Evropska unija uvela Rusiji, prosječnom je građaninu Hrvatske postalo – valjda – jasno kako njegova država u međunarodnim okvirima uporno šuti. I papagajski ponavlja formulu: takvo je stanovište […]

Nastranu što vlastima u kulturi, a nitko se kao vlast u kulturi ne hvali nekakvim tradicijama i kontinuitetom i ne voli čuti priče o diskontinuitetu kao jedinoj društvenoj konstanti u BiH, ne trebaju ”Novi izraz” i ”Život”, dva časopisa koja u BiH imaju rijetko bogatu tradiciju, nego im je sad izgleda na odstrel došlo i […]

Shrvani eliminacijom svoje reprezentacije sa Svjetskog prvenstva u nogometu, Englezi su pronašli u svom jeziku ništa manje nego 61 sinonim za poraz u sportskom natjecanju. Lako je Englezima, kad u njihovu jeziku često nema razlike u pisanju imenice i glagola – dok se u nas poraz izražava i imenicama i glagolima, nerijetko u formi participa. […]

Snježana Kordić, ”Jezik i nacionalizam”, Durieux, Zagreb 2010. (uvez: tvrdi, 430 str.)   ZAŠTO KNJIGA NERVIRA HRVATSKE JEZIKOSLOVCE?   Snježana Kordić sa sobom je donijela petrificiranoj domicilnoj akademskoj hegemoniji toliko mrsko zrcalo. I što je s njime učinila? Postavila ga je pred lice nacionalnih mandarina znanja i znanosti. I što su ovi u zrcalu vidjeli? […]

Još za života je bio proglašen ”modernom renesansnom legendom”. Mnoga elitna sveučilišta diljem svijeta dodijelila su mu počasne doktorate. Petnaest je puta bio nominiran za Nobelovu nagradu za mir, koja mu je nekoliko puta tek za dlaku izmakla, što je šteta jer bismo onda i u našem dijelu svijeta znali nešto više o njemu. Višestruko […]

Ljubav prema domovini je stvar o kojoj se, u principu, ne govori javno i pominje se samo u posebnim trenucima.   Šta je domovina? Parče teritorije negde na kugli zemaljskoj? Da li je to mesto na kome se odigrala istorija jednog naroda? Ili zemlja u kojoj se govori jezik predaka? Da li se pod domovinom […]

U telefonskom razgovoru Predraga Matvejevića s novinarkom Radio Beograda Melihom Pravdić na samom početku Matvejević kaže da govore istim jezikom i naglašava potrebu da se depolitizira jezik:   Ono što odavno znamo i što je viđeno i drugdje u svijetu: jedna velika opasnost da jedan državni ili politički jezik ovlada jezikom, vidjeli smo mnogo takvih […]

Prošle zime, u Varšavi, netko me je pred književnu večer pitao poznajem li Dortu Jagić, jesam li čitao njezine pjesme? Iznenadio sam se, znaju pitati za Andrića, Davida Albaharija, Selimovića, Kusturicu, Hemona, Kiša, ali Dortino se neobično ime – samo po sebi pjesnička kreacija, očinski neologizam, milošta – baš čudno uvuklo među zidove podrumskoga kluba […]

Dragi moji Hrvati,   premda je moje ime za sve vas nepoznato, pa stoga i moje mišljenje o vama za vas relativno nebitno, ipak vam se želim obratiti ovako javno. Želio sam da to bude preko Slobodne Dalmacije ili portala Dalmacija newsa, jer sam to moje, za vas nepoznato ime, po prvi put u Hrvatskoj […]

Zagreb je oduvijek bio mjesto dodira kultura i jezika. Osobito je jaka bila veza Zagreba i Austrije, i to ne samo politički; u srednjoeuropskom se okružju jednako tako radilo i o kulturnim dodirima odraz kojih je preuzimanje sociokulturnih obrazaca u svakodnevnoj komunikaciji, ali isto tako i načina življenja – o čemu svjedoče brojne posuđenice navedene […]

Snježana Kordić, lingvistkinja Razgovarao: Drago Pilsel   Na početku razgovora s ovotjednom sugovornicom Autografa Snježanom Kordić reći ćemo nešto o odjecima u svijetu na njenu knjigu Jezik i nacionalizam (Durieux 2010). Znamo da su o njoj emitirane emisije na raznim jezicima od Skandinavije do Mediterana, da su i najtiražnije novine u Europi pisale o njoj, […]