novinarstvo s potpisom
Draga braćo svećenici, Želio bih vam se obratiti s mišlju o pratnji i prijateljstvu te se nadam da će vas podržavati dok budete obavljali svoju službu, s njezinim teretom radosti i trudova, nadanja i razočaranja. Trebamo razmjenjivati poglede prepune brige i sućuti, učeći od Isusa, koji je tako gledao na apostole, ne zahtijevajući od njih […]
Zašto je klerikalizam, i to posebno onaj Rimske kurije, toliko važan papi Franji da ga on, ukaže li mu se samo prilika, uzima gotovo uvijek kao primjer kako u Crkvi nešto ne bi trebalo biti, kao primjer gdje bi u Crkvi trebalo početi s promjenama. Više je razloga za to. I o tim razlozima papa […]
Ovih se dana navršilo dvadeset osam godina od tragičnog događaja – rušenja Starog mosta u Mostaru. Tada mi niko nije mogao reći usred Sarajeva pod opsadom, ali poslije rata mnogo puta sam čuo da su svi koji su ga ikada vidjeli, a tada živjeli širom svijeta, plakali kao da im je umro najrođeniji rod. Stari […]
Iako je krizni susret na vrhu bio svojevrsna premijera, zajedničko ispitivanje savjesti, priznavanje djela i propusta, razmišljanje o odlučnom zaokretu i novoj praksi uslijedilo je razočaranje.
Dubrovački biskup Mate Uzinić dospio je na naslovne stranice svojim otvorenim kritičkim riječima o zlu klerikalizima. Zasluženo. Jer u Hrvatskoj je, naime, potpuno izvanredan događaj koji graniči s čudom kada katolički biskup ponovi, propovijeda i zastupa ono što vrhovni poglavar svih katolika, papa Franjo, već godinama govori i ponavlja u Rimu i po čitavom svijetu.
(Opaska uredništva: Papa Franjo je napisao i 20. kolovoza 2018. objavio pismo ”Božjem narodu”, a u povodu ogromnog sakndala pedofilskih nasrtaja, njih najmanje preko 1000, u Pennsylaniji).
Papa Franjo objavio je u ponedjeljak, 20. kolovoza ove (2018.) godine Pismo Božjem narodu, a u njemu je riječi o seksualnom zlostavljanju maloljetnika u Crkvi.
Pred nekoliko mjeseci, imao sam prilike razgovarati s jednom mlađom zagrebačkom znanstvenicom koja se istraživački bavi kulturom devedesetih. Riječ je o osobi u kasnim dvadesetim godinama života, pripadnici generacije koja na devedesete nema osobnih sjećanja, osim maglovitih i dječjih.
Najpopularniji su bili oni nastavnici i profesori koji nas nisu natjerali da išta naučimo. Veseli, dragi, dobrodušni, udovci i pijanci skloni depresiji, koji bi cijelom razredu podijelili četvorke i petice – petice onima koji su nešto i znali, a četvorke onima kojima bi trebalo šaptati ime predmeta iz kojeg odgovaraju, šarmantni pričači viceva, koji bi […]