autograf.hr

Sjećanja troje preživjelih srodnika na hrvatski Holokaust… Biti Židov, Srbin, Ciganin ili komunist u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima značilo je skrivati se, biti progonjen, biti izložen svim mogućim šikaniranjima, značilo je gotovo sigurnu smrt u nekom od logora smrti – Jasenovcu ili Auschwitzu. Biti spašen iz Zagreba značilo je ili imati ludu sreću ili […]

Empatija je najvažnija vrlina koju čovječanstvo mora razviti u 21. stoljeću kako bi opstalo i napredovalo, smatra Roman Krznaric. Globalne probleme poput ratova, govora mržnje, klimatskih promjena ili pak nezdravih odnosa ne možemo riješiti bez empatičnog postupanja u svakodnevnom životu.   Kao odgovor na pitanje kako to činiti Krznaric je na temelju svojih opsežnih istraživanja […]

Riječ je o biografiji pukovnika Dragutina Dimitrijevića Apisa, koji je bio šef tajne službe Srbije u godinama prije Prvog svjetskog rata, šef zavjereničke organizacije “Crna ruka” i glavni organizator atentata u Sarajevu 28. lipnja 1914. godine.   On je atentatoru Gavrilu Principu dao pištolj kojim su ubijeni austrougarski prestolonasljednik nadvojvoda Franz Ferdinand i njegova supruga. […]

Alessandro Piperno (Rim, 1972.) diplomirao je francusku književnost na rimskom sveučilištu Tor Vergata, gdje danas i predaje. Godine 2000. objavljuje kontroverzni kritički esej o Marcelu Proustu, Proust antiebreo (Proust antižidov). Prvi roman Con le peggiori intenzioni (S najgorim namjerama) objavljuje 2005. godine, i dobiva nagradu Viareggio i nagradu Campiello za najbolji prvi roman. Progon (Persecuzione) […]

Iosi Havilio rođen je 1974. u Buenos Airesu. Studirao je filozofiju, glazbu i film. Dosad je objavio romane “Opendoor” (2006.), “Estocolmo” (2010.) i “Paraísos” (2012.), i spada u nekolicinu privilegiranih suvremenih argentinskih pisaca koji su istovremeno osvojili naklonost publike i književnih kritičara.   Glavna junakinja, mlada zaposlenica veterinarske klinike u Buenos Airesu, dobiva zadatak da […]

Jean-Luc Nancy suvremeni je francuski filozof i jedan od najutjecajnijih filozofa današnjice. Svjetsku je reputaciju stekao studijom ‘‘Razdjelovljena zajednica“ (La communauté désoeuvrée).   “Muze” su jedna od onih uzbudljivijih i provokativnih knjiga o nastanku, razvoju i “suštini” umjetnosti. Otvarajući je esejom ”Zašto postoji više umjetnosti, a ne samo jedna?”, Nancy se hvata u koštac s […]

Zsuzsa Bánk njemačka je književnica čiji su se roditelji u Njemačku doselili iz Mađarske nakon revolucije 1956., i koja je za svoj prvi roman ‘‘Plivač“ (Der Schwimmer), 2002., osvojila njemačku nagradu Aspekte za najbolji debitantski roman, kao i nagradu Mara Cassens i nagradu Adalbert von Chamisso 2004. godine. Knjigu priča ‘‘Najtoplije ljeto“ (Heißester Sommer) objavljuje […]

Božidar Alajbegović, urednik novopokrenute biblioteke ‘‘Nokaut“, ističe kako su npr. neafirmirani autori u blogu prepoznali medij pogodan za prezentaciju svojih književnih radova, i kako je pritom i mogućnost izravnog kontakta s čitateljima utjecala na njihovu motivaciju i produktivnost. Osim neafirmiranih pisaca, i neki od starijih, iskusnih i renomiranih pisaca koji iza sebe imaju veći broj […]

“Heraklit je bio ponosan, a kad se u filozofa javi ponos, taj je ponos golem. Njegovo ga djelovanje nije nikad upućivalo na ‘publiku’, na pljesak masa i bučno odobravanje kora suvremenika. Osamljeno prolaziti ulicom pripada biti filozofa. (…) Takvi ljudi žive u svojem vlastitom sunčevu sustavu; tamo ih se mora potražiti.” – Fridrich Nietzsche.   Ova […]

Kari Hotakainen rođen je 1957. u finskom gradu Poriju, gdje je započeo karijeru pišući reportaže i poeziju. U Helsinki se preselio sredinom osamdesetih, a od 1996. bavi se isključivo pisanjem. Osim što piše romane, dječje drame, radiodrame i televizijske scenarije, Hotakainen je i kolumnist Helsingin Sanomata.   Kad pepeo nakon erupcije vulkana na Islandu prizemlji […]

Knjiga sadrži interpretacije sedam alegorijskih romana poznatih hrvatskih književnika: Miroslava Krleže “Na rubu pameti”, Vjekoslava Kaleba “Divota prašine”, Antuna Šoljana “Kratki izlet”, Zvonimira Majdaka “Bolest”, Slobodana Novaka “Mirisi, zlato i tamjan”, Ivana Kušana “Toranj” i Ivana Slamniga “Bolja polovica hrabrosti”.   Pa iako će ‘‘prosječan“ čitatelj (poznavatelj) hrvatske književne tradicije možda ustvrditi kako mu je […]

Tri rasprave istaknutoga hrvatskog filozofa Stjepana Zimmermana koje su prvotno objavljene u različitim časopisima, a priređivač i pisac pogovora Dario Škarica ih u ovom izdanju ujedinjuje, ostavljajući ih u izvornom obliku. Tekst Zimmermannovih rasprava i opsežan priređivačev komentar o Zimmermannovom životu i djelu zasigurno su važan prilog istraživanju hrvatske filozofske baštine.   Zimmermann se u […]

Roman “Divlja guska” smatra se ponajboljim ostvarenjem japanskog pisca Ogai Morija (1862 – 1922) koji je uz Natsume Soseki najznačajniji japanski pisac Meiji i Taisho ere, a raspon njegovih aktivnosti, i snažan utjecaj kojeg su izvršili na suvremene ali i kasnije pisce (kao što su Juniciro Tanizaki, Yukio Mishima, Shusaku Endo i dr.) odigrali su […]

Ovo nije samo najhvaljenija biografija legendarne rock-ikone Janis Joplin, već je i odličan prikaz vremena i okružja u kojem je živjela; rezultat je to petogodišnjeg intenzivnog istraživanja povjesničarke i kritičarke Alice Echols.   Uz autoritativan prikaz nezavidnoga životnog puta i zavidne glazbene karijere kultne heroine rocka, autorica znalački obrazlaže (kontra)kulturnu povijest 60-ih: odlazak bitnika i […]

Memoari Edmunda Glaisea von Horstenaua, Hitlerova opunomoćenoga generala u Hrvatskoj, nastali u obliku dnevničkih zabilješki koje je marno vodio za svoga zagrebačkog mandata, od travnja 1941. do rujna 1944. godine.   U njima je iscrpno, na iznimno uzbudljiv način, iznutra, dočarana politička i društvena atmosfera koja je vladala u NDH. Zapisi su – između svega […]

Goran Trbuljak rođen je 1948. godine u Varaždinu. Na Akademiji likovne umjetnosti diplomirao je 1972., a na Akademiji za kazalište film i TV 1980. godine. “Cecinestpasism” je knjiga u kojoj su sabrani tekstovi koje je autor u proteklih nekoliko godina pisao u različitim povodima. Uglavnom, ti su tekstovi pisani kao predgovori vlastitim samostalnim izložbama (Samome […]