autograf.hr

Mnogopoštovanoj gospođi X Veleuvaženom gospodinu Y Najdražem, cijenjenome drugu Z   Kao što vam je poznato, javio sam se na natječaj koji je HRT raspisao za (samo Bog i glavonje na Prisavlju znaju koliko ih kane uzeti, vratiti, uhljebiti, što li već) radno mjesto novinara-mentora i bio pozvan da se ljetos pojavim u tzv. Bloku […]

Fascinantna priča o Šerpama penjačima… prvog kolovoza 2008. druga najviša, i alpinistički gledano vjerojatno najteža planina na svijetu, bila je poprište stravične serije događaja koji su doveli do jednog od najsmrtonosnijih ishoda u povijesti alpinizma.   Na taj sudbonosni dan odlomljeni serak na padinama K2 potrgao je fiksnu užad neophodnu za siguran silazak s planine […]

Ece Temelkuran (1973.) jedna je od najpoznatijih turskih književnica i novinarka koja objavljuje u mnogim turskim i inozemnim novinama The Guardian, The New Statesman, Al-Akhbar, The New Left Review i Le Monde Diplomatiqueu. Njezin je rad na polju istraživačkog novinarstva usmjeren na problematiku tursko-kurdskih i turskoarmenskih pitanja, a bavi se i temama ženskih pokreta i […]

Splitski razgovori Nenada Lovrića, četvrto je izdanje nakladničkog niza Bibliotheca Spalatina Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu. To su jedinstvena i autentična svjedočenja značajnih suvremenika društvenih zbivanja sa samih početaka 20. stoljeća. Autor razgovara s velikom hrvatskom glumicom Asjom Kisić, povjesničarom i profesorom Vladimirom Rismondom, spalatinistom Perislavom Petrićem, ali i s drugim zanimljivim, javnosti manje […]

Petnaesta Fincijeva knjiga bavi se Hegelovim shvaćanjem umjetnosti i mogućim “novim čitanjem” njegove “Fenomenologije duha”.   U prvom dijelu knjige Finci razmatra problem umjetnosti i mjesto estetike u sklopu Hegelova filozofskog sustava te podrobno analizira značenje jedne od najprjepornijih Hegelovih tvrdnji da je umjetnost postala prošlost. Tema drugog dijela Fincijeve knjige jest Hegelova ‘‘Fenomenologiju duha“ […]

Chil Rajchman rođen je 14. lipnja 1914. u Lódźu, preživio je pakao Treblinke, a nakon bijega iz logora sakrivao se do kraja rata. Zapisi o njegovu životu u logoru nastali su odmah nakon bijega, a čuvao ih je za sebe. Emigrirao je u Urugvaj 1946., gdje je i preminuo 2004. “Ja sam posljednji Židov” knjiga […]

Ne sjećam se kad sam ja točno počeo misliti neku svoju Europu, ali to je svakako moralo biti tek nakon čitanja knjige Edgara Morina ”Kako misliti Evropu” (Svjetlost, Sarajevo, 1989.), nakon čega se na mom intelektualnom horizontu počinju uvezivati i kao lego kockice slagati, uz sve ostalo, i sva ona znanja koja sam napabirčio čitajući […]

John Langshaw Austin (1911–1960), engleski filozof jezika, profesor filozofije na Oxfordu, jedan od najistaknutijih predstavnika analitičke filozofije, razvio teoriju govornih činova, snažno utjecao na filozofiju običnoga jezika i na mnoge društvene i humanističke znanosti.   “Kako djelovati riječima” (How to Do Things with Words, 1962) uknjižen je ciklus dvanaest predavanja koja je J. L. Austin […]

Lovro Škopljanac (Zagreb, 1984.) na zagrebačkom Filozofskom fakultetu zaposlen je kao (viši) asistent pri Odsjeku za komparativnu književnost (katedra za poredbenu povijest hrvatske književnosti). Područja njegovoga stručnog interesa unutar komparatistike su poglavito književnosti na hrvatskom, engleskom i japanskom jeziku, zatim recepcija i pamćenje književnosti, starija hrvatska književnost, empirijske i kognitivne teorije književnosti.   Knjiga Lovre […]

Witold Gombrowicz (Małoszyce 1904. – Vence 1969.), podrijetlom plemić, jedan je od najvećih poljskih pisaca dvadesetog stoljeća. Njegove priče, romani, drame, eseji i dnevnički zapisi idu u red ponajboljih književnih ostvarenja dvadesetog stoljeća. Godine 1939. otputovao je na odmor u Argentinu, a u Europi je za to vrijeme izbio Drugi svjetski rat te je Gombrowicz […]

Iosi Havilio rođen je 1974. u Buenos Airesu. Studirao je filozofiju, glazbu i film. Dosad je objavio romane “Opendoor” (2006.), “Estocolmo” (2010.) i “Paraísos” (2012.), i spada u nekolicinu privilegiranih suvremenih argentinskih pisaca koji su istovremeno osvojili naklonost publike i književnih kritičara.   Glavna junakinja, mlada zaposlenica veterinarske klinike u Buenos Airesu, dobiva zadatak da […]

Jean-Luc Nancy suvremeni je francuski filozof i jedan od najutjecajnijih filozofa današnjice. Svjetsku je reputaciju stekao studijom ‘‘Razdjelovljena zajednica“ (La communauté désoeuvrée).   “Muze” su jedna od onih uzbudljivijih i provokativnih knjiga o nastanku, razvoju i “suštini” umjetnosti. Otvarajući je esejom ”Zašto postoji više umjetnosti, a ne samo jedna?”, Nancy se hvata u koštac s […]

Noam Chomsky ugledni je lingvist i jedan od najistaknutijih američkih društvenih kritičara. Andre Vltchek bavi se pisanjem, snimanjem filmova i istraživačkim novinarstvom.   U knjizi “O zapadnjačkome terorizmu: Od Hirošime do ratovanja bespilotnim letjelicama ” Noam Chomsky, intelektualac, politički aktivist i disident poznat širom svijeta, razgovara o zapadnjačkoj moći i propagandi s filmskim producentom i […]

Barthesova majka Henriette Binger rodila se 1893. S dvadeset se godina udaje za Louisa Barthesa; majkom postaje s dvadeset i dvije godine, a ratnom udovicom s dvadeset i tri. Umire u dobi od osamdeset i četiri godine. Dan nakon majčine smrti, 25. listopada 1977, Roland Barthes započinje “Dnevnik korote: 26. listopada 1977 – 15. rujna […]

Stipe Božić, najuspješniji hrvatski alpinist svih vremena i autor više alpinističkih i putopisnih knjiga, osvojio je tri najviša svjetska vrha (Mount Everest, K2 i Kangchenjunga), popeo se na najviše vrhove svih kontinenata te ispenjao sve najteže alpske stijene. Mnogi od tih uspona bili su iznimno teški i opasni, mnogi su, na žalost, uzeli i ljudske […]

Bibliografija obuhvaća razdoblje od 1968. do 1993, u kojem su izlazile inačice kazališnoga i kulturnoga časopisa pod različitim nazivima: “Prolog” (62 broja), “Prolog/teorija/tekstovi” (5 brojeva), “Novi Prolog” (18 brojeva) te ponovo “Prolog” (11 brojeva).   U časopisu su zabilježene važne kulturološke i teatrološke činjenice vezane za Hrvatsku, ondašnju Jugoslaviju, Europu i svijet, kritički je analizirano […]

Kako se poštedjeti bezvrijednih intervencija, misliti pametnije i živjeti bolje? Ne postoji (iako bi bilo lijepo povjerovati u suprotno) čarobna tableta od koje ćete biti sretniji, postati boljim roditeljem, riješiti problematično ponašanje svog tinejdžera, smanjiti rasne predrasude i premostiti ponor obrazovnih postignuća. No zato postoji znanstveni pristup nazvan osmišljavanje priča, koji sve to može postići. […]

U jednom nedavnom intervju Saša Poljanec-Borić ukazala je na razliku između tranzicije i prisvajanja javnih dobara. Pa dok potvrđuje kako se kod nas nepobitno dogodila tranzicija, te kako je ona kod nas i završila, ističe da je prisvajanje javnih dobara, usprkos činjenici da se tranzicija završila, u toku. Iz toga slijedi da otuđivanje javnih dobara […]

Autor ove knjige poznati je američki umjetnik i računalni veteran iz Silikonske doline, utemeljitelj koncepta virtualne stvarnosti, Jaron Lanier.   Riječi u ovoj knjizi, predviđa on, čitat će automati ili otupjele gomile ljudi koje se odavno više ne ponašaju kao pojedinci, da bi ih na kraju, samljevene, kopirane i provučene kroz internetske pretraživače, brzi i […]

Još i prije negoli je, početkom 1920-ih, John Flaherty otišao u goste Nanooku sa sjevera, s namjerom da kamerom zabilježi i/ili izrežira lovačku svakodnevicu njegove inuitske obitelji, život Drugih postao je jedno od najprivlačnijih zanimanja znatiželjnih zapadnjaka. Iz njega je nastao i etnografski dokumentarac kao moćno oruđe antropološke znanosti, ali i dokumentarna vrsta u kojoj […]

“Kad sam bio mali, nisam ni sanjao o ovome. Između ostalog, sanjao sam boje i padanje” – jedina je rečenica u predgovoru autobiografije Neila Younga “San jednog hipija”.   Neil Young, veliki pjevač, autor i gitarist, osobno u knjizi priča svoju priču. Vodi čitatelja kroz još uvijek nedovršenu a impresivnu karijeru, ali otkriva mu dijelove […]

Knjiga u časopisu. U sklopu jubilarnog 50. broja časopisa Muzeologija objavljena je doktorska disertacija Maje Šojat-Bikić, koja je pod nazivom “Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: Sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku” obranjena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 26. rujna 2012. godine.   Autorica je na znanstven i vrlo zanimljiv način obradila […]

Knjiga sadrži interpretacije sedam alegorijskih romana poznatih hrvatskih književnika: Miroslava Krleže “Na rubu pameti”, Vjekoslava Kaleba “Divota prašine”, Antuna Šoljana “Kratki izlet”, Zvonimira Majdaka “Bolest”, Slobodana Novaka “Mirisi, zlato i tamjan”, Ivana Kušana “Toranj” i Ivana Slamniga “Bolja polovica hrabrosti”.   Pa iako će ‘‘prosječan“ čitatelj (poznavatelj) hrvatske književne tradicije možda ustvrditi kako mu je […]

“Vi vjerujete u Boga koji se kocka, a ja u potpuni zakon i red.” – Albert Einstein   Zbog znanosti kaosa znanstvenici danas ponovno dovode u pitanje Einsteinovu temeljnu pretpostavku o ponašanju svemira. Teorija kaosa pokazala je da i jednostavni sustavi koji se ravnaju prema preciznim zakonima ipak mogu djelovati nasumično.   “Kocka li se […]

U Hrvatskoj su još uvijek malobrojna izdanja koja tematiziraju područja pojedinih kreativnih industrija, a nakladništvo je svakako jedna od njih. Na žalost, malo je prijevodnih izdanja iz tog područja, a domaći autori su tek posljednjih godina prisutniji u svojim oknjiženim radovima, zahvaljujući ponajviše nekim novim sveučilišnim studijima u sklopu kojih se izučava i nakladništvo.   […]

Tri rasprave istaknutoga hrvatskog filozofa Stjepana Zimmermana koje su prvotno objavljene u različitim časopisima, a priređivač i pisac pogovora Dario Škarica ih u ovom izdanju ujedinjuje, ostavljajući ih u izvornom obliku. Tekst Zimmermannovih rasprava i opsežan priređivačev komentar o Zimmermannovom životu i djelu zasigurno su važan prilog istraživanju hrvatske filozofske baštine.   Zimmermann se u […]

Knjiga izabranih publicističkih radova Vesne Kukavice, kulturne djelatnice i novinarke, ujedno i rukovoditeljice Matičina Odjela za nakladništvo i višegodišnje urednice Hrvatskog iseljeničkog zbornika. Autorica se suprotstavlja stereotipima koje hrvatska javnost nerijetko ima o hrvatskom iseljeništvu i podastire drukčiju sliku naše dijaspore u 21. stoljeću, izdvajajući brojne primjere inovativne i kreativne hrvatske dijaspore koja u izazovima […]

Ivan Illich (1926. – 2002.), filozof, sociolog, teolog, svećenik, povjesničar ideja, široko obrazovani poliglot s aktivnim znanjem četrnaest jezika, briljantan kritičar institucija suvremenoga društva, planetarno je poznati intelektualac hrvatsko-židovskog podrijetla.   Djela koja su ga učinila slavnim su: ”Dolje škole” (1971.), “Pravo na zajedništvo” (1973.), “Medicinska nemeza” (1975.), “Prema povijesti potreba” (1978.) i “Rad u sjeni” […]

Ima li politika još uopće kakav smisao, pita se Hannah Arendt (1906. – 1975.), njemačko-američka politička teoretičarka. Čini se da povijesna iskustva totalitarne vladavine (nacističkoga i staljinističkoga tipa) i totalnog rata (proizvodnje i upotrebe atomske bombe) proistječu iz radikalnog zla politike, koja je ne samo nespojiva sa slobodom nego i ugrožava sam opstanak čovječanstva. No […]