novinarstvo s potpisom
Pozivamo gradonačelnika Svete Nedelje Daria Zurovca i državne vlasti, prije svega Ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, da ne ignoriraju postojanje logora u dvorcu Kerestinec, nego da informacije o njima uključe u postav i na taj način otvore prostor za obrazovanje i dijalog o tim teškim povijesnim događajima.
Obnovljeni dvorac i činjenica da će postati društveno-kulturni centar, koji će svaki dan posjećivati brojni građani, a posebno mladi, idealna je prilika da ih se educira o suvremenoj povijesti dvorca, kao i o zločinima koji su se tamo događali. Prilika koju ne bi trebalo propustiti.
Podsjećamo da je dvorac Erdödy u Kerestincu bio zatvor koji je početkom 1941. osnovala vlada Kraljevine Jugoslavije, čiji je potpredsjednik bio Vladko Maček.
Po osnutku NDH preuzele su ga ustaše i pretvorile u koncentracijski logor za Srbe, Židove te komuniste, što ga čini jednim od prvih logora. Funkcionirao je do 14. srpnja 1941., kada su u planiranom bijegu, dogovorenim s ilegalcima u Zagrebu, razoružali stražare.
Nakon proboja iz logora zatočenici nisu dobili očekivanu podršku, zbog greške tadašnjeg vodstva Komunističke partije. Većina logoraša je ubijena u okolnim šumama i selima, njih 44 uhićeno je i nakon par dana strijeljano na Dotrščini, a samo 14 ih je uspjelo pobjeći.
Žrtvama tog logora podignuta je spomen-ploča 1961. godine, koja se idalje nalazi ispred dvorca, a koja informira građane o tome što se ondje događalo tijekom 1941. te su na njoj ispisana imena žrtava. Svake se godine na dan proboja ispred ploče održavaju komemoracije u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista.
Od kraja 1991. do barem svibnja 1992., Kerestinec opet postaje logor, ovog puta uglavnom za osobe srpske nacionalnosti, i djeluje pod imenom “Konačište ratnih zarobljenika”. Privedeni zarobljenici su ispitivani uz mučenje, zlostavljanje, ozljeđivanje, seksualno zlostavljanje, silovanje i sakaćenje. Mučenja i zlostavljanja vršeni su na najrazličitije načine: udarcima nogama i palicama, udaranjem glava u zid, borbe i tuče među zatvorenicima, puštanjem struje kroz tijelo, i drugim metodama.
U studenom 2011. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv Stjepana Klarića, zapovjednika logora, Dražena Pavlovića, Viktora Ivančina, Željka Živeca i Gorana Štrukelja, kao pripadnika HV-a koji su provodili mučenja i zlostavljanja, zbog sumnje da su počinili ratni zločin nad ratnim zarobljenicima i civilima. U veljači 2015. započelo je ponovljeno suđenje.
Presuda za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima u zatvoru u Gajevoj ulici i dvorcu Kerestinec donijeta je 24. ožujka 2016. Stjepan Klarić je na kraju osuđen na četiri i po godine, Viktor Ivančan na tri, Dražen Pavlović i Željko Živec na dvije, a Goran Štrukelj na jednu godinu i pet mjeseci zatvora.
Više o uvjetima u logoru Kerestinec možete čuti u svjedočenju Đorđa Jovičića koji je dio Documentine zbirke Osobnih sjećanja: Dorđe Jovičić.
Za Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Tena Banjeglav
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
















































