15. festival Miroslav Krleža (28. lipnja – 7. srpnja 2026.)

U avanturu jubilarnog 15. festivala Miroslav Krleža ulazimo gerilski, s nesmanjenim entuzijazmom. Ponovno festivalski gradimo Krležin živi spomenik u vremenu. Razvijamo nove, žive dijaloge s čudesnim piscem koji se i danas suvereno obračunava s mračnim ideologijama i nacionalnim mitologijama u prostoru ”balkanske krčme”.

Programe ove godine izvodimo u Tunelu Grič i na Gornjem gradu, u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti, Kulturnom centru Travno, Studiju Moderne galerije ”Josip Račić”, Hrvatskom državnom arhivu te u Koprivnici.

Festival otvaramo premijerom Krležine drame Aretej u režiji Aide Bukvić i dramaturgiji Gorana Matovića. Novu premijeru posvećujemo velikom magu Krležina teatra Georgiju Paru i njegovu antologijskom Areteju izvedenom u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara. Georgij Paro obogatio je i Festival Miroslav Krleža sjajnim režijama Krležinih drama: Legenda i U logoru.

Izvodimo autorske projekte Gorana Matovića Sjetite me se 2022. te Jelene

Miholjević i Saše Božića Glembajevi – proza. Vraćamo se Krležinim Baladama, Adamu Končiću i predstavi Ni med cvetjem ni pravice. Igramo festivalsku predstavu Doviđenja na nebu – Razgovori s Krležom u režiji Ivana Planinića. Dragan Despot izvodi monodramu Na rubu pameti. Zatim odlazimo na Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama.

Nastavljamo s tradicionalnim naslovima i novim događajima: okrugli stol ususret premijeri Aretej i povijesna okrutnost kruga, izložba Krleža / Dijalozi u Studiju Moderne galerije ”Josip Račić” te u Koprivnici u Galeriji Koprivnica. Povezujemo se s projektom Q’ART&CARE Community i promoviramo novu varijantu antologijskog

festivalskog plakata Mirka Ilića.

Krležinu rukopisnu ostavštinu iznosimo na svjetlo dana u okviru događaja Iz Autorova pera – rukopisna građa Miroslava Krleže u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Na kraju pripremamo tradicionalni gastronomsko-nadrealistički susret Doručak kod Krleže (7. 7. u 7 sati ujutro – vrijeme Krležina rođenja) u vrtu Akademije likovnih umjetnosti ili, u slučaju nevremena, u novouređenoj Gradskoj kavani.

U sklopu Festivala i ove godine organiziramo program Krleža u Koprivnici uz podršku Grada Koprivnice.

Sve se ponavlja! Festival Miroslav Krleža gubi i nalazi nove prostore. Putujemo i selimo se kao sretni nomadi ljepote. Zagreb nam se neprekidno otvara novim scenama Krležina ambijentalnog teatra. Krleža daje Zagrebu osebujan ton, maštovitost vizionara i strast rođena buntovnika.

Vraćamo se Krleži kao velikom sugovorniku koji je naslućivao dramu današnjeg svijeta.

Uz podršku Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija, Turističke zajednice grada Zagreba, Grada Koprivnice te partnera i donatora – prijatelja Festivala, vjerujemo da ćemo i u 2026. godini publici ponuditi program dostojan Krležina imena. Partneri su nam Akademija likovnih umjetnosti, Kulturni centar Travno, Nacionalni muzej moderne umjetnosti – Studio Moderne galerije ”Josip Račić”, Muzej grada Koprivnice – Galerija Koprivnica, Muzej grada Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Gimnazija Tituša

Brezovačkog, Hrvatski državni arhiv, Gradska kavana i Slastičarnica Zagreb.

Krleža je epoha: društvena, kulturna i politička! Čudesna je pozicija Krleže u našoj kulturi. Ljevica koju je Krleža u Davnim danima učio misliti gotovo ga je otpisala i zaboravila, a desnica ga prirodno ne podnosi. To mu trajno obnavlja snagu i vitalnost. Na Krležinoj antitetičkoj vrtešci događa se i ponavlja naša mala povijest i Krležino živo kazalište.

Goran Matović, Festival Miroslav Krleža

***

USUSRET 15. FESTIVALU MIROSLAV KRLEŽA

Četvrtak, 18. lipnja 2026. 18:00

Hrvatski državni arhiv

Trg Marka Marulića 21

 

ARETEJ I POVIJESNA OKRUTNOST KRUGA

 Govore: Lada Čale Feldman, Aida Bukvić, Alma Prica, Ksenija Marinković, Morana Čale, Želimir Mesarić, Goran Matović

Ususret festivalu i ovogodišnjoj premijeri organiziramo okrugli stol Aretej i povijesna okrutnost kruga. Aretej je jedno od najzahtjevnijih i najprovokativnijih djela Miroslava Krleže. U ovoj jedinstvenoj drami sudaraju se antički i suvremeni svijet, prošlost i sadašnjost, moć i cijena slobode, znanost i nasilje. Krleža kroz svoje likove postavlja pitanja o odgovornosti intelektualca, smislu humanizma i položaju čovjeka

u vremenu obilježenom nasiljem, ucjenama i političkim pritiscima.

Okrugli stol posvećen Areteju prilika da se sjetimo legendarnog dubrovačkog Areteja. Veliki mag Krležina teatra Georgij Paro u Tvrđavi Bokar pronašao je šifru za istinski život Areteja!

 

Subota, 27. lipnja 2026., 20:30

Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič

Pretpremijera

Miroslav Krleža

ARETEJ – zagrebačka fantazija na pet lokacija

Redateljica: Aida Bukvić

Dramaturg: Goran Matović

Kompozitor: Nikša Marinović

Glazbeni suradnici: Bela Grah i Igor Jurinić

Izbor kostima: Doris Kristić

Asistentica redateljice: Nina Anđelković

Jezična savjetnica: Đurđa Škavić

 

LICA:

ARETEJ, arhijatar na palatinskom dvoru Luka Slišković

LIVIJA ANCILA / KLARA ANITA Dijana Vidušin

KAJO ANICIJE / BARUN VAN DER BLOOTEN / MAGISTAR Siniša Ružić

RAOUL SIGURD MORGENS  Silvio Vovk

APATRID A Igor Jurinić

APATRID B Bela Grah

ČIČERONE / MAITRE D’HOTEL Nikša Marinović

 

Nedjelja, 28. lipnja 2026., 20:30

Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič

Svečano otvaranje

Premijera

 

Miroslav Krleža

ARETEJ – zagrebačka fantazija na pet lokacija

Redateljica: Aida Bukvić

Dramaturg: Goran Matović

Kompozitor: Nikša Marinović

Glazbeni suradnici: Bela Grah i Igor Jurinić

Izbor kostima: Doris Kristić

Asistentica redateljice: Nina Anđelković

Jezična savjetnica: Đurđa Škavić

 

LICA:

ARETEJ, arhijatar na palatinskom dvoru Luka Slišković

LIVIJA ANCILA / KLARA ANITA Dijana Vidušin

KAJO ANICIJE / BARUN VAN DER BLOOTEN / MAGISTAR Siniša Ružić

RAOUL SIGURD MORGENS  Silvio Vovk

APATRID A Igor Jurinić

APATRID B Bela Grah

ČIČERONE / MAITRE D’HOTEL Nikša Marinović

”Krležin dubrovački Aretej moja je velika kazališna fascinacija, jedna od

najuzbudljivijih predstava koje sam gledao. Naša zagrebačka predstava posveta je tom jedinstvenom kazališnom događaju. Živo se sjećam čudesne predstave u tvrđavi Bokar, gdje se činilo kao da je Krleža svojeg Areteja pisao upravo inspiriran tim drevnim, maglenim prostorima. Veliki kazališni mag Georgij Paro, uz sjajan autorski tim i dvije nezaboravne glumačke podjele, pronašao je ključ za živi život predstave kada je otkrio Bokar. Dvije predstave putovale su njegovim prostorima s vremenskim pomakom; druga slika druge predstave sustizala je petu sliku prve, glasovi su se miješali kao glasovi okrutnih vremena – i dogodilo se kazališno čudo.

Naša zagrebačka ambijentalna predstava nastavlja taj dramski princip teksta i konteksta, prostora kao dramskog lica i sugovornika. Putujemo od Tomićeve – pred ulazom u Tunel Grič igramo prvi čin Areteja i u godini smo 1938.

U sumrak ulazimo u Tunel Grič, u 3. stoljeće, kao rimsku tamnicu povijesti. Izlazimo u Radićevu ulicu u kojoj je na broju 7, 7. 7. u 7 sati rođen Krleža. Zatječe nas noć i ponovni ulazak u 20. i 21. stoljeće. Idemo prema Kamenitim vratima. Kraj spomenika Sveti Juraj ubija zmaja zamislili smo grob svete Ancile. Na Aretejevu putu prati nas ”danteovska magla”.

Četvrti čin našeg Areteja igramo pred apotekom koja je izgrađena 1355. godine i u kojoj je radio kao ljekarnik praunuk Dantea Alighierija.

Aretej je zalutao u sumorno 20. stoljeće kao nadrealistički ”randevu Rima i Evrope danas”.

Peta slika drame igra se na terasi hotela XX. Century (dvorište Gimnazije Tituša Brezovačkog) u predvečerje Drugog svjetskog rata.

Prostori kroz koje prolazimo pričaju svoju povijest i kolažiraju se s Krležinim tekstom. U Areteju su prikazana dva krvava svijeta – antički i suvremeni – kao dvije tamnice ljudske slobode. U 3. stoljeću i u godini 1938. ponavljaju se isti mehanizmi nasilja, represije i progona. Prizori se ponavljaju i podsjećaju na Moskovske procese. Sudbine Areteja i Morgensa, Livije Ancile i Klare Anite, Kaja Anicija i Baruna

simetrične su i pokazuju Krležinu veliku temu – vječno vraćanje istog.

Aretej je dramska fantazija o sumraku europske civilizacije u kojoj se isprepliću realizam i nadrealizam, povijest i mit, prošlost i sadašnjost. San i java mijenjaju mjesta i od iste su građe. Paralelne sudbine i paralelni svjetovi u začaranim ogledalima povijesti u kojima čovjek ostaje zatočenik istih mračnih sila moći.” (Goran Matović)

Ponedjeljak, 29. lipnja 2026., 20:30

Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič

 

Miroslav Krleža

ARETEJ – zagrebačka fantazija na pet lokacija

 

Utorak, 30. lipnja 2026., 20:30

Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič

 

Miroslav Krleža

ARETEJ – zagrebačka fantazija na pet lokacija

 

Srijeda, 1. srpnja 2026., 19:00

Studio Moderne galerije ”Josip Račić”

Margaretska 3

 

Otvaranje izložbe

KRLEŽA / DIJALOZI

1.– 7. srpnja

 

Martina Galić, Svjetlan Junaković, Marta Katavić, Luka Kuščević, Josip Rončević, Stjepan Šandrk, Josip Tirić

Govore: Frano Dulibić i Goran Matović

Festival Miroslav Krleža nastavlja propitivati odnos suvremenih likovnih umjetnika prema djelu Miroslava Krleže, koji je od svojih početaka imao živ odnos s likovnom scenom i bitno utjecao na modernu hrvatsku umjetnost, što se manifestiralo u nizu opusa – od Babića, Hegedušića i Augustinčića, preko Svečnjaka, Radauša, Vanište i Stančića do Boureka i Marije Ujević-Galetović, Šercara i Kauzlarića. Naime, malo koji je značajni slikar i kipar ostao ravnodušan na Krležino djelo, bilo da ga je promatrao kao crnu mrlju, bilo kao crvenu krpu.

Nakon dijaloga Krleža – Babić, Krleža – Bućan, Krleža – Vrkljan, Krleža – Vaništa, Krleža – Dobrović, Krleža / Dijalozi / Grgur Akrap, Gordana Bakić, Tomislav Buntak, Željko Kipke, Koraljka Kovač, Matko Vekić, Anabel Zanze te izložbe Krleža / Dijalozi / Paulina Jazvić, Tisja Kljaković Braić, Ivona Jurić, Ivan Prerad, Koraljka Kovač, Lovro Lapuh, Roberta Vilić, ove godine organiziramo izložbu Krleža / Dijalozi / Martina Galić, Svjetlan Junaković, Marta Katavić, Luka Kuščević, Josip Rončević, Stjepan Šandrk i Josip Tirić.

U prostoru Studija Moderne galerije ”Josip Račić” namjeravamo postaviti slike istaknutih umjetnica i umjetnika koji su u međugeneracijskom dijalogu s Krležom.

Srijeda, 1. srpnja 2026., 21:00

Akademija likovnih umjetnosti, dvorište

Ilica 85

 

Miroslav Krleža

SJETITE ME SE 2022.

Sjeća se i govori: Goran Matović

Glazbeni (su)borac: Stanko Kovačić

Prvi (o)gledatelj: Krešimir Dolenčić

Drugi (o)gledatelj: Patrik Sečen

Likovni okvir: Diana Sokolić

 

U posljednjem susretu s Krležom na Gvozdu razgovarali smo o svemu i svačemu, i ”horizontalno i vertikalno”. Krleža je rekapitulirao 20. stoljeće. Portretirao je suvremenike i fenomene polemično i duhovito. Nenadano je prekinuo monolog, prekrio lice rukama kao na Vaništinu portretu, uzdahnuo i rekao: ”Sjetite me se 2022.”

Svaki dan, prolazeći uvijek istim zagrebačkim ulicama, sjećam se Krleže, njegova mudrog, živog i temperamentnog govora. Jednako vehementno pisao je i govorio. Često je mijenjao raspoloženja, pa je i njegov govor bio silno dramatičan. Scenska kompozicija Sjetite me se 2022. građena je od sjećanja na susrete s velikim piscem, fragmenata Krležina opusa, žive glazbe i tonskih zapisa Krležina glasa. Sve se ponavlja. Što je drama svijeta žešća, Krležin govor je življi i aktualniji. Trajno ekvilibriramo ”na rubu pameti” između trenutka i vječnosti. Neodvojiv od zagrebačkih veduta, pisac melankoličnih ugođaja i veliki osamljenik na vjetrometini,

Krleža daje Zagrebu osebujan i neponovljiv ton, maštovitost vizionara i strast rođena buntovnika. On je naše veliko, živo ogledalo u kojem se neprekidno ogledamo.

 

Četvrtak 2. srpnja 2026., 21:00

Akademija likovnih umjetnosti, dvorište

Ilica 85

 

Miroslav Krleža

GLEMBAJEVI – PROZA

Autorski projekt Jelene Miholjević i Saše Božića

 

Izvodi: Jelena Miholjević

Glazba: Bartol Hribar i izbor

Scena: Saša Božić

Produkcija za De facto: Ivana Brajdić

Fotografije: Dora Sarikaya

Produkcija: De facto

Zahvale: Marita Ćopo, Tomislav Maglečić, Bartol Hribar, Suzana Marjanić

 

Program je nastao u okviru rezidencijalnog programa Scene Ribnjak.

M.Krleža: Glembajevi: Proza, Vol. 1 početak je bavljenja Krležinim proznim ciklusom o Glembajevima i donosi inovativan pristup Krležinu kanonskom djelu, fokusirajući se na formu čitanja u kazalištu. Umjesto klasične dramske adaptacije, Jelena Miholjević istražuje snagu Krležine rečenice i proznog ritma, pretvarajući čin čitanja u intiman i intenzivan izvedbeni događaj. Projekt nastoji dekonstruirati mit o Glembajevima, vraćajući se samom izvoru – tekstu, koji kroz glas glumice ponovno oživljava kompleksne sudbine ove poznate obitelji. Suradnja Jelene Miholjević i Saše Božića obećava minimalistički, ali emocionalno nabijen teatar koji propituje granice između književnosti i scenske izvedbe, pružajući publici priliku da Krležu doživi na posve nov, neposredan način.

 

”Kapitalist je samo personificirani kapital. Njegova duša je duša kapitala. Ali kapital ima jednu jedinu pokretačku snagu, nagon da se valorizira, da stvori višak vrijednosti, da kroz svoju konstantu, sredstva za proizvodnju, apsorbira najveću moguću količinu viška rada. Kapital je mrtvi rad koji, poput vampira, živi samo usisavajući živi rad, i živi to više, što više rada usisava.” (Karl Marx)

 

Petak, 3. srpnja 2026., 12:00

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatske bratske zajednice 4

 

IZ AUTOROVA PERA – RUKOPISNA GRAĐA MIROSLAVA KRLEŽE 

Sudjeluju: Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Pavle Bonča, Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavlja rukopisnu građu iz Krležine ostavštine 25 godine nakon njezina otvaranja javnosti i njom prati program 15. festivala Miroslav Krleža. Piščeva rukopisna ostavština pohranjena je u Zbirci rukopisa i starih knjiga. Za ovu prigodu iz trezora na svjetlo dana iznosimo rukopise: Aretej, Izlet u Rusiju, Glembajevi, Glambajevi – proza, Matvejević – Razgovori s Krležom, Balade Petrice Kerempuha, Deset krvavih godina, Dnevnici, Evropa danas,

Na rubu pameti, Kako stoje stvari, Smrt doktora Fausta, Smrt Petrice Kerempuha…

 

Petak, 3. srpnja 2026., 21:00

Akademija likovnih umjetnosti, dvorište

Ilica 85

 

DOVIĐENJA NA NEBU – RAZGOVORI S KRLEŽOM

prema motivima knjige Predraga Matvejevića

 

Redatelj i autor adaptacije: Ivan Planinić

Izvode: Hrvojka Begović i Luka Bulović

Oblikovanje prostora: Katarina Perić

Asistent režije: Domagoj Janković

 

Razgovori s Krležom Predraga Matvejevića kultna je knjiga dvaju velikih sugovornika. Miroslav Krleža u njoj se, rekapitulirajući gotovo cijelo 20. stoljeće, ujedno osvrće i na vlastiti put, kako onaj javni bez kojeg je danas nezamisliva suvremena hrvatska kultura tako i onaj privatni koji je razodjeven do intimnosti.

Prema motivima Razgovora s Krležom izvedbeni tekst dramaturški je oblikovan kao kronologija nastanka knjige, a to ujedno znači i neposredan uvid u nastanak profesionalnog i prijateljskog odnosa Krleže i Matvejevića, ali ponajviše i kao kronologija umjetničkog i političkog životopisa, čime Krležino svjedočanstvo izvedbeno zadobiva čvrstu temporalnu liniju pripovijedanja.

Koristeći i originalne tonske zapise te ih interpolirajući u tkivo izabranih dijelova Razgovora s Krležom, dvoje glumaca, Hrvojka Begović i Luka Bulović, izvedbeno nisu oblikovani kao dramska lica koja utjelovljuju stvarne sugovornike – Matvejevića i Krležu, nego napuštajući uobičajeni obrazac pitanja i odgovora, postaju nositelji iskaza, i teksta i konteksta, pažljivo tražeći kroz motive, teme i ideje drukčiji dijaloški obrazac Razgovora. Naglašavajući temporalni sloj – djelomično i nastanka knjige

Razgovori s Krležom, ali prije svega Krležina ukupnog osvrta na Život i Stoljeće za sobom, svjesno zaobilazeći dokudramatski žanr neuspostavljanjem klasičnih dramskih likova, redateljska namjera ove inscenacije je kroz čvrstu kronološku izvedbenu formu omogućiti suvremenom gledatelju/gledateljici i jasan uvid u

književno-publicistički materijal iz kojeg je izvedbeni tekst nastao kao i cjelinu Puta velikana hrvatske kulture.

 

Subota, 4. srpnja 2026., 21:00

Akademija likovnih umjetnosti, dvorište

Ilica 85

 

Miroslav Krleža

NA RUBU PAMETI

Igra: Dragan Despot

Autor glazbe: Arsen Dedić

Krležin roman Na rubu pameti, objavljen 1938., predložak je monodramskog autorskog projekta glumca Dragana Despota, koji potpisuje dramaturšku obradu, režiju i izvedbu, dok je autor glazbe Arsen Dedić. U dramaturškoj i glumačkoj interpretaciji romana Despot se promišljeno i precizno usredotočuje na životnu ispovijed intelektualca koji se usudio otvoreno suprotstaviti moralnoj hipokriziji malograđanskog društva i zbog toga podnosi nemilosrdnu osudu.

Despot igra Krležina Doktora u širokom rasponu izražajnih mogućnosti svojeg talenta i zrelosti, stvorivši živ i dojmljiv scenski lik: izvanredno sugestivan, u visokom intenzitetu govora, ali nimalo patetičan, te u svojoj interpretaciji uspjeva spojiti emociju i ironiju, sjetnu liričnost i razornu intelektualnu analitičnost.

Sam na sceni, u intimističkom ugođaju, Despot uspijeva snagom svoje glumačke igre gledatelju predočiti sve prostore i situacije u kojima se odigravaju Doktorovi sukobi – od blagovaonice, hotela, sudnice i kaznionice do ludnice.

Dragan Despot glumac je nevjerojatne scenske energije i unutrašnje koncentracije, jedan od malobrojnih koji fascinantnom lakoćom govori Krležinu rečenicu i duboko, gotovo organski doživljava i posvaja sudbinu lika.

Iako su glupost i licemjerje svevremenske teme, važno je naglasiti kako Despot želi i uspijeva Krležu igrati upravo u odrazu našeg vremena. Nedvojbeno, svojom interpretacijom emotivno i intelektualno angažira gledatelja, pa je po svemu očito kako je Na rubu pameti na našoj kazališnoj sceni uistinu rijetko viđen umjetnički čin.

 

Nedjelja, 5. srpnja 2026., 21:00

Akademija likovnih umjetnosti, dvorište

Ilica 85

 

Miroslav Krleža

NI MED CVETJEM NI PRAVICE

 

Režirao i igra: Adam Končić

Glazba: Duško Zubalj

Kostimografkinja: Mirjana Zagorec

Scenograf: Miljenko Sekulić

Pijanist: Oliver Belošević

 

Glumac kajkavskog porijekla Adam Končić u vlastitoj režiji spaja izbor od 16 poznatih Krležinih Balada Petrice Kerempuha. Odabir je tematikom vezan uz balade koje opisuju položaj kmeta i seljaka s kraja 16. stoljeća (Lamentacija o štibri, Baba cmizdri pod galgama, Stric – vujc, Po Medvednici…), nagovještaju njegov bunt (Gumbelijum roža fino diši, V megli, Kronika…), a u središnjem dijelu balada Na mukah donosi katarzičnu kulminaciju. U finalu se nude viđenja sudbine onovremenog malog čovjeka i to kroz Khevenhiller i Nenadejano bogčije zveličenje.

Ovdje nije riječ o recitalu, već o zgusnutoj, emotivno nabijenoj monodrami gdje glumac progovara kroz 12 likova, uživljavajući se u pojedine situacije bez upotrebe rekvizita ili kostimske presvlake, koristeći samo vlastito tijelo kao jedini aparat stvaranja konkretnih slika iz nepresušnog tekstovnog predloška, višeslojne Krležine poezije. U tome mu uvelike pomaže interakcija s raznolikim glazbenim motivima i

mnogim zvučnim efektima kreiranim od vrsnog kazališnog glazbenika Duška Zubalja, a koje na scenu donosi pijanist Oliver Belošević. Minimalističkim, ali efektnim pristupom pridonijeli su dojmu kostimografkinja Mirjana Zagorec i scenograf Miljenko Sekulić.

 

Ponedjeljak, 6. srpnja 2026., 18:00 – 20:00

Početak putovanja: Ispred HNK, Trg Republike Hrvatske 15

PUTOVANJE KRLEŽINIM ZAGREBAČKIM ADRESAMA 

Trg Republike Hrvatske 15 – Hebrangova 34 – Mihanovićeva 16 – Kneza Mislava 14 – Krležin Gvozd 23

Sudjeluju: autori programa Nenad Fabijanić i Goran Matović te glumci Jelena Miholjević i Nikša Marinović

U svojem je rodnom gradu Miroslav Krleža neobično često mijenjao adrese. Rođen u Radićevoj ulici, djetinjstvo provodi u Petrovoj i Degenovoj, u Ulici Nad lipom i na Britanskom trgu. Naposljetku, obitelj Krleža seli se u Deželićev prilaz, gdje je pisac proveo i prve dane s mladom suprugom Belom 1919. godine (kao podstanari na broju 3 i kod Krležinih na broju 5a). Poslije jednogodišnjeg boravka u Dugoj Rijeci,

Miroslav i Bela Krleža žive opet kraće vrijeme u Prilazu te kratko kod Belinih roditelja u Đorđićevoj 16. Od 1922. do 1935. Krleža je u Kukovićevoj ulici 28 (Kraljice Marije 32, danas Hebrangovoj 32), u stanu u kojem je živjela njegova teta Josipa (Pepa) Horvat Navratil i čiji je inventar naslijedio. Iz tog stana seli se 1. studenog 1935. u Mihanovićevu ulicu 16, gdje ostaje do rujna 1937. Sljedeća adresa Bele i Miroslava Krleže je netom uređena, elegantna Radišina ulica (danas Kneza Mislava) broj 14. Udoban i prostran stan nalazio se u modernoj novogradnji i Krleže u njemu ostaju do početka 1946. Tijekom ratnih godina, Krleža se povremeno sklanja u Mallinovu ulicu kod obitelji dr. Berislava Borčića i na Zelengaj, u Sanatorij dr. Đure Vranešića. Od početka 1946. opet su u Kukovićevoj (tada Braće Kavurića) na broju 21. U Ulicu Gvozd Bela i Miroslav Krleža sele se ujesen 1952. i ostaju do smrti 1981.

Uz čitanje odlomaka iz djela koja su nastajala na raznim Krležinim zagrebačkim adresama, u ovoj će se šetnji saznati ponešto o povijesti kuća u kojima je pisac stanovao te o njegovu odnosu prema arhitekturi i kulturi stanovanja.

 

Utorak, 7. srpnja 2026., 7:00

Gradska kavana, Trg bana Josipa Jelačića 9

 

DORUČAK KOD KRLEŽE

Koncepcija: Goran Matović

Sudjeluju: Antonija Stanišić Šperanda, Siniša Ružić, Ana Kvrgić, Sara Renar, Irena Šekez Sestrić, Nikša Marinović, Goran Matović

Na ovogodišnju svetkovinu u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti pozvali smo umjetnice i umjetnike da svojim darom obogate jutro Krležina rođenja i daju okvir ovom jedinstvenom susretu.

Na gastronomsko-nadrealističkom susretu Doručak kod Krleže (u 7 sati ujutro – vrijeme Krležina rođenja) od 2. festivala Miroslav Krleža (2013.) poslužujemo doručak u formi slatke zakuske – slatkiša koje je Krleža naročito obožavao (kafe-šnite uz kavu). Naime, kao što je zapisala Eliza Gerner, Krleža je volio slatko. Primjerice, za kafe-šnite kao kadet u Pečuhu pisao je ljubavne pjesme prema narudžbi prijatelja Milana Arka za njegovu djevojku. Slastičarnica Zagreb i za ovaj rođendan (ne fetišističku svetkovinu, već upravo izazov svim Krležinim negatorima) ponovno radi Krležine kafe-šnite. (Iz teksta Suzane Marjanić)

Inicijacija gastronomsko-nadrealističkog susreta Doručak kod Krleže nastala je na temelju Krležina pisma Mati Lončaru, u kojem Krleža autoironijski, prema kabalističkom sustavu, opisuje brojeve/datume vezane uz vlastito rođenje: ”Dijete je dakle rođeno 7. 7. 1893. u 7 sati ujutro (petak), a čitao sam u Miljukovljevim ruskim Pariškim novinama god. 1938. jula da će se ova astrološko – kabalistička kombinacija javiti opet za nekoliko stotina godina, jer zbroj broja 1893 iznosi 21 (1+8+9+3), a to je opet djeljivo s tri (21:3=7), daje tri sedmice 7,7,7, a sudbina djeteta zapletena u ovom kolopletu od sedam sedmica – nije od ovoga svijeta – završit će svoj život na štakama! Bravo!” (Krleža danas, ur. Marina Vujčić i Velimir Visković, 2007., str. 77)

Molba sudionicama/sudionicima ranojutarnje rođendanske proslave: kako bismo i odjevno-izvedbeno upotpunili gastronomsko-nadrealistički susret, molimo vas da odjenete bijelo.

 

KRLEŽA U KOPRIVNICI

Petak, 10. srpnja 2026., 18:00

Željeznički kolodvor – prva postaja šetnje Krležinom Koprivnicom

 

KRLEŽIN PLAN GRADA

Sudjeluju: Antonija Stanišić Šperanda, Jelena Miholjević, Nikša Marinović, Goran Matović, Mario Kolar

Pri prvom pokušaju odlaska u Beč, kao prvoj stanici na putu za sovjetsku Rusiju, Krleži je na granici oduzeta putovnica. Tako se on, umjesto u Moskvi, našao u Koprivnici, gdje je Vinko Vošicki tiskao njegov časopis Književna republika. Tu je Krleža napisao svoje čuveno Pismo iz Koprivnice kojim, zapravo, počinje opisivanje njegova velikog putovanja.

U Koprivnici ćemo izgraditi Krležin plan grada. Na Krležinim postajama u Koprivnici dočekuju nas glumice i glumci koji izvode fragmente Pisma iz Koprivnice i ulomke knjige Marka Gregura Vošicki.

 

20:00

Galerija Koprivnica, dvorište

Zrinski trg 9

 

Otvaranje izložbe

KRLEŽA / DIJALOZI

10.- 18. srpnja

Martina Galić, Svjetlan Junaković, Marta Katavić, Luka Kuščević, Josip Rončević, Stjepan Šandrk, Josip Tirić

Govore: Helena Kušenić i Goran Matović

U prostoru Galerije Koprivnica namjeravamo postaviti slike istaknutih umjetnica i umjetnika koji su u međugeneracijskom dijalogu s Krležom.

21:00

Galerija Koprivnica, dvorište

Zrinski trg 9

 

Miroslav Krleža

NI MED CVETJEM NI PRAVICE

 

***

Impresum

Organizacija i program Festivala Teatar poezije

Utemeljitelj, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža

Goran Matović

 

Izvršni producent

Marko Milovac

 

Voditeljica protokola i marketinga

Irena Šekez Sestrić

Koordinator tehnike

Tomislav Maglečić

 

Suradnik opće prakse

Rudi Lukačić

 

Lektorica

Dobrila Zvonarek

 

Blagajnice

Lucija Lukić i Laura Benc

 

Suradnica za društvene mreže

Karla Škrlec

 

Fotografi

Saša Novković i Ines Novković

 

Snimatelj

Antun Bukovec

 

Vizualno oblikovanje

Mirko Ilić

Studio Imago

 

Pokrovitelji

Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Turistička zajednica Grada Zagreba i Grad Koprivnica

 

Partneri

Akademija likovnih umjetnosti, Kulturni centar Travno, Nacionalni muzej moderne umjetnosti – Studio Moderne galerije ”Josip Račić”, Muzej grada Koprivnice – Galerija Koprivnica, Muzej grada Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatski državni arhiv, Gradsko dramsko kazalište Gavella, HNK Zagreb

Cijena ulaznica iznosi 30 eura (Aretej, Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama i Doručak kod Krleže) i 20 eura (Sjetite me se 2022., Glembajevi – proza, Doviđenja na nebu, Na rubu pameti, Ni med cvetjem ni pravice). Na popratne programe ulaz je slobodan.

Prodaja ulaznica: sat vremena prije početka predstave te online na www.ulaznice.hr

Informacije:

095 353 7172

teatar.poezije@yahoo.com

https://www.facebook.com/teatarpoezije/

Na Festivalu Miroslav Krleža, koji se smatra javnim okupljanjem, predviđeno je sudjelovanje predstavnika medija i druge zainteresirane javnosti te će informacije s događanja u obliku tonskih, fotografskih i videozapisa biti javno dostupne, a sve u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Ovom napomenom informiramo vas o obradi osobnih podataka koja je u skladu s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Otvaranje Jadranske magistrale u Zagrebu, u znaku Tina
    •  Boris Maruna: Bilo je lakše voljeti te iz daljine
    •  Uz Krležu putujemo i selimo se kao sretni “nomadi ljepote”
    •  Don Branko Sbutega, veliki zagovornik jezika ljubavi
    •  Krleža u češkoj kulturi
    •  Vojo Stanić nas uvjerava da mladi sve duže i duže žive
    •  Moj susret s Krležom
    •  Zagrebačke posvete Josipu Severu i V. V. Majakovskom
    •  Borges Maroeviću: Ja sam svi pisci koje sam poznavao
    •  Brod i haljina, dva putovanja

> Svi tekstovi ovog autora