novinarstvo s potpisom
U reagiranjima iz novinarskih udruženja, Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske, nastoji se zataškati ili umanjiti značaj revizijske presude Vrhovnog suda Revr 1536/13 u sporu Nataše Škaričić sa EPH i Slobodnom Dalmacijom.
Ta revizijska presuda Vrhovnog suda, međutim, utjecat će puno šire i izvan odnosa medijskih zaposlenika i njihovih poslodavaca, odnosno utjecat će na radne i tzv. honorarne odnose u svim, a ne samo u novinarskim djelatnostima.
Pojednostavljeno rečeno, nakon revizijske presude Vrhovnog suda Revr 1536/13 Inspekcija rada više neće moći ”kaubojski odjahati”, primjerice, iz Rijeke u Liku i Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Otočcu razrezati nemalu globu, jer je u vatrogasnom domu ”zatečen umirovljenik da radi na osnovu ugovora o djelu koji ima obilježja ugovora o radu” (izvod iz zapisnika Inspekcije rada).
Istina, globu u navedenom slučaju u Otočcu nije bilo moguće naplatiti ni prije spomenute revizijske presude (prema sudskoj odluci), ali ne i izbjeći brojne bespotrebne teškoće i birokratske komplikacije.
No, nakon donošenja presude Vrhovnog suda Revr 1536/13 više definitivno neće imati nikakvog smisla primjenjivati odredbe isključivo iz Zakona o radu na ugovorne stranke čija pravna volja nije da svoje odnose urede ugovorom o radu, odnosno prema Zakonu o radu.
A to, htjeli to ili ne, moraju napokon shvatiti i prihvatiti i u Hrvatskom novinarskom društvu i Sindikatu novinara Hrvatske.
Više jednostavno nema (pravnog) smisla inzistirati na primjeni isključivo Zakona o radu i isključiti primjenu ostalih zakona, primjerice Zakona o medijima, tamo gdje je slobodnom pravnom voljom obiju ugovornih strana sastavljen ugovor o (poslovnoj ili autorskoj) suradnji, a ne ugovor o radu.
Nakon revizijske presude će se zloupotrebe tzv. RPO ugovora morati posebno dokazivati (utaja poreza i doprinosa ili fiktivni ugovor) odvojeno od razmatranja eventualnih dvojbi iz odnosa na osnovu ugovora o djelu ili ugovora o suradnji (autorskih i ostalih).
Ne radi se o malom broju pravnih zavrzlama radi prisiljavanja na ugovore o radu. I u Otočcu nije samo tamošnjim vatrogascima razrezana globa. Onako usput je i na lokalnoj Radiostanici Otočac također ”zatečen umirovljenik sa ugovorom o djelu koji je imao obilježja ugovora o radu” i određena globa (iz zapisnika Inspekcije rada).
Za mali Otočac zbilja previše.
Prisiljavanja na ugovore o radu ugovornih stranki protiv njihove pravne volje je u Hrvatskoj bilo zastupljenije nego što se misli.
Nakon kolumne ”Obrat u sporu Škaričić protiv EPH i Slobodne Dalmacije”, pokušavajući relativizirati i omalovažiti utjecaj revizijske presude Vrhovnog suda Revr 1536/13 na kasnije sudske postupke, novinarka Melisa Skender, članica Hrvatskog novinarskog društva, odaslala je elektroničkom poštom svim slobodnim novinarima poruku: ”Hrvatski pravni sustav ne poznaje presedane jer nije anglosaksonski”!?
Međutim, jedna od osnovnih funkcija Vrhovnog suda je ujednačavanje sudske prakse (molim pogledati web stranicu Vrhovnog suda).
Svatko imalo realan će si postaviti pitanje: kako će ubuduće suditi sutkinje i suci na općinskim radnim sudovima i Županijskom sudu u Zagrebu ako znaju da na Vrhovnom sudu mogu očekivati presudu kakva je revizijska presuda Revr 1536/13 u postupku Škaričić protiv EPH i Slobodne Dalmacije?
Čitatelji neka sami procijene koliko u svjetlu ”ujednačavanja sudske prakse” objektivno vrijedi e-poruka Melise Skender upućena tzv. RPO-vcima da ”Hrvatski pravni sustav ne poznaje presedane jer nije anglosaksonski”.
Procjena što se može očekivati u konačnim sudskim odlukama u nekom sporu je ustvari osnovni pravni posao, odnosno posao pravnika. Pravnici, osobito odvjetnici, savjetima trebaju (neukim) strankama ”uliti vjeru i nadu da će svoj pravni interes riješiti efikasno i pravično” (iz odvjetničkog kodeksa).
Znači da moraju unaprijed upozoriti svoju stranku da na Vrhovnom sudu treba očekivati presudu kao što je ova Revr 1536/13 u postupku Škaričić protiv EPH i Slobodne Dalmacije bez obzira na to što: ”Hrvatski pravni sustav ne poznaje presedane jer nije anglosaksonski”.
Zbog toga što u vodstvu Hrvatskog novinarskog društva izbjegavaju informirati članstvo o dvjema presudama Vrhovnog suda (Revt-342/13 o trajnoj zabrani ”Latinice” i Revr 1536/13 u sporu Škaričić sa EPH i Slobodnom Dalmacijom) nakon prošlotjedne kolumne uputio sam elektroničkom poštom poruku sljedećeg sadržaja svim kolegicama i kolegama slobodnim novinarima:
”Savjetujte se sa odvjetnicima o utjecaju revizijske presude Vrhovnog suda Revr 1536/13 na daljnji tijek sudskih postupaka koje ste pokrenuli (i eventualno smanjite bespotrebne sudske i ostale troškove)”.
I još sam napisao: ”Bilo bi dobro da nešto kaže o tome i netko od odvjetnika iz Centra za zaštitu slobode izražavanja”.
A onda je ta poruka na elektroničkoj mreži slobodnih novinara izazvala pravu lavinu koječega.
Osobno već dugo pokušavam u Hrvatskom novinarskom društvu ukazati na to da se ne može na osnovu Zakona o radu prisiljavati na ugovor o radu freelancere koji svojom pravnom voljom ne žele ugovor o radu.
Pokušavajući dokazati da Inspektorat rada ne može onemogućavati rad freelancera i u prostorijama nakladnika, zatražio sam još 2006. godine mišljenje nadležne inspekcije.
I odgovoreno mi je 9. lipnja 2006. službenim mišljenjem Državnog inspektorata, Službe nadzora u području rada i zaštite na radu, kojim se taj inspektorat proglašava nenadležnim za ugovorne odnose registriranih freelancera i medijskih nakladnika (Klasa: 116-01/06-01/390 Ur.broj: 556-10-06-02).
Zašto su kasnije odustali od tog svojeg mišljenja treba pitati (ako to uopće nekoga zanima) u današnjoj Inspekciji rada.
U Sindikatu novinara Hrvatske i u Hrvatskom novinarskom društvu, zaokupljeni nametanjem ugovora o radu kao, po njihovom mišljenju, jedino ispravnom odnosu novinara i medijskih nakladnika ili odnosa novinara s poslodavcima (kako u novinarskim udrugama nazivaju medijske nakladnike), potpuno su zanemarili činjenicu da su u međuvremenu imatelji ugovora o radu u medijima stvarno izgubili neovisnost i samostalnost bez kojih nema novinarstva.
Guranjem u ladice dvije revizijske presude Vrhovnog suda (Revt-342/13 o trajnoj zabrani ”Latinice” i Revr 1536/13 u sporu Škaričić sa EPH i Slobodnom Dalmacijom) u HND-u ustvari se izbjegavaju suočiti s problemima gubitka i lišavanja novinarskih autorskih sloboda, prava i neovisnosti.
Apsurdno je da sam kao član Hrvatskog novinarskog društva i registrirani freelancer bio cenzuriran od kolega (zaposlenika koji se boje za svoja radna mjesta, čime pokazuju nedostatak građanske hrabrosti i manjak profesionalne solidarnosti) da bi se spriječilo upoznavanje članstva sa diskriminiranjem freelancera u Hrvatskom novinarskom društvu.
Primjerice, u pozivu za tribinu na temu problem RPO-a u novinarstvu u Novinarskom domu, zakazanu za 28. studenoga 2012 . u 19 sati, bilo je najavljeno da sudjeluju prof. dr. Viktor Gotovac s Katedre radnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu, Stjepan Koraj, pomoćnik ministra za poduzetništvo i obrt, Anton Filić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske i Ivica Grčar.
Organizatorica tribine, novinarka Božena Matijević, međutim, dan uoči tribine me telefonski obavijestila da me je ”radna skupina skinula s liste sudionika” (kasnije sam shvatio da postoji neka radna skupina za RPO u Ministarstvu kulture).
Drugi primjer: novinar Branimir Zekić je u glasilu Novinar u broju 11 – 12 iz 2014. na str: 38. u tekstu pod naslovom ”RPO – prava i obaveze” objavio niz netočnih informacija. Na primjer, ustvrdio je da osobe slobodnih zanimanja (RPO-ovci) nemaju radnih prava, ali ih i ne mogu imati budući da nisu ničiji zaposlenici. Zatim, netočno je da se novinari kao freelanceri u Hrvatskoj mogu registrirati tek 15 godina, jer se osobe koje se bave novinarstvom kao slobodnim zanimanjem u Hrvatskoj mogu registrirati već više od četiri desetljeća (vidjeti Narodne novine 1/75). Evo još i ovo: ”inspektori rada nisu nadležni za registrirane freelancere” i Zekićeva formulacija ”što kad inspektori rada zateknu RPO-vce u redakcijama” jednostavno je besmislena, jer je to slično kao i da inspektori rada zateknu odvjetnike u prostorijama nekog suda.
Na taj sam tekst reagirao pokušavajući ispraviti netočne navode.
No Ivica Buljan, urednik glasila Novinar, sukladno prevladavajućem stavu o RPO ugovorima u Hrvatskom novinarskom društvu ispravak netočnih navoda jednostavno (nezakonito) nije objavio.
I da ne nabrajam dalje; sada revizijsku presudu Vrhovnog suda drže skrivenu u ladicama tajništva HND-a punih 14 mjeseci nakon dostave, a prva informacija o tome da je donesena i druga presuda objavljena je tek nakon što su dočuli da se o tome raspitujem.
I još jedan detalj – na portalu Hrvatskog novinarskog društva u rubrici ”Iz medija” prenose se tekstovi o novinarstvu i novinarima.
HND nije prenio kolumnu o revizijskoj presudi Vrhovnog suda Revt-342/13 o trajnoj zabrani ”Latinice”, a kolumna o revizijskoj presudi Vrhovnog suda Revr 1536/13 u sporu Škaričić sa EPH i Slobodnom Dalmacijom prenesena je tek nakon intervencije glavnog urednika Autografa.
U reagiranju pak na prošlotjednu kolumnu o slučaju kolegice Škaričić Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, mi je, na mejling liste Društva, poručio: ”Bilo bi lijepo i korisno da i ubuduće prijedloge i komentare, a koji se tiču HND-a, najprije podijelite sa kolegicama i kolegama i budite sigurni da ću se pobrinuti da se sve argumentirane kritike uzmu u obzir a svi konstruktivni prijedlozi maksimalno podrže.
Rekao bih da je to mnogo bolje nego da za Autograf napišete tekstove u kojima napadate vlastitu udrugu bez argumenata i prije nego što ste uopće kontaktirali kolegice i kolege o problemu o kojemu pišete (kao što su posljednja dva), a urednik Autografa kolega Drago Pilsel (također član HND-a) takve tekstove i objavi, pa me još napada na društvenim mrežama kako ja navodno Vas kolega Grčar ‘cenzuriram’, što bi bilo smiješno da nije tužno”.
Kaj god, da im pišem, pa da to, kao puno puta do sada, ne objave!? Zbog toga i pišem ovu kolumnu, da je kolega Pilsel objavi bez cenzure.
***
Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.
Pišite na [email protected] odnosno na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355
***
Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.