33 godine otkako je JNA granatirala Stari grad

Dubrovnik je odcijepljen od svijeta, prometno i komunikacijski. Ostale su mi samo vjera i nada. Ovo su momenti kad čovjek ili klone ili se uhvati za neki ideal koji mu je zvijezda vodilja, podstrek, snaga da izdrži.

Pavo Urban, 1. 8. 1968 – 6. 12. 1991.

*** 

Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju da je na današnji dan prije 33 godine, Jugoslavenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. listopada 1991. do 31. svibnja 1992. godine protiv Republike Hrvatske.

Očekujemo da crnogorsko tužiteljstvo konačno ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tijekom rata u Hrvatskoj.

Od Hrvatske očekujemo suradnju i spremnost da doprinese razjašnjavanju ovih predmeta, promatrajući pitanje ratnih zločina ne samo kao nacionalno, već kao regionalno pitanje od zajedničkog interesa za vladavinu prava i pomirenje.

Tog 6. prosinca 1991. godine, u Dubrovniku, 19 ljudi je izgubilo život, a ozlijeđeno je i ranjeno njih 60. Više stotina granata ispaljeno je na staru gradsku jezgru, zaštićenu kao svjetsku kulturnu baštinu UNESCO-a. Šest zgrada je sasvim uništeno, više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun. Stari grad je izložen artiljerijskom napadu duže od deset i pol sati. Unutar njegovih zidina poginuli su Pavo Urban (23) i Tonći Skočko (18), dok su tri osobe teško ranjene.

Haški sud je zbog zločina izvršenih prilikom granatiranja Dubrovnika osudio generala-pukovnika JNA Pavla Strugara, na sedam i pol, a admirala Miodraga Jokića, na sedam godina zatvora. Admiral Jokić je, za razliku od Strugara, priznao krivicu i osuđen je po zapovjednoj odgovornosti. Tom prilikom se Jokić ispričao za napad, izrazivši žaljenje Dubrovčanima zbog žrtava i oštećenja:

… Šestog decembra 1991. poginulo je dvoje ljudi, troje je ranjeno i učinjena je velika šteta na civilnim zgradama i na kulturnim i istorijskim spomenicima u starom gradu u Dubrovniku. Činjenica da su ovi životi izgubljeni u zoni moje odgovornosti ostaće urezana u moju svest celog života. Spreman sam da se sa vojničkim dostojanstvom poklonim pred svim žrtvama ovog sukoba, bez obzira na kojoj su strani. Takođe, iako sam to učinio u toku samog granatiranja radio putem, i nakon toga i lično, osećam obavezu da i ovom prilikom izrazim svoje najdublje saučešće porodicama poginulih i ranjenih, kao i građanima Dubrovnika za bol i štetu koju im je nanela jedinica pod mojom komandom. Moje žaljenje shvatam kao uslov pomirenja i zajedničkog života naroda na ovom području.

Osim protupravnog granatiranja Dubrovnika 6. prosinca, Tužiteljstvo u Haagu nije istraživalo druge zločine izvršene od strane pripadnika JNA tijekom šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja. U tom periodu 116 civila je stradalo, poginulo je 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj i Bileća u neljudskim uvjetima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekt i sistematski su opljačkana privatna i javna dobra. Grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode, u pomorskoj i zračnoj blokadi.

Ovi podaci ukazuju na brojne zločine, međutim Crna Gora je do sad procesuirala samo četvoricu koji su sudjelovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj, na teritoriju Crne Gore.

Iako je ponovno preispitivanje odgovornosti za događanja u logoru bilo strateško pitanje Crne Gore još od 2015, ono već devet godina ostaje mrtvo slovo na papiru. Ta inertnost je prepoznata i u procesu pristupanja Crne Gore Europskoj uniji, zbog čega je završnim mjerilima za Poglavlje 23 nametnuto procesuiranje ratnih zločina na “visokom nivou” što podrazumijeva i procesuiranje zapovjedne odgovornosti kakva je na primjer u logoru Morinj morala postojati, ali nije uzeta u obzir.

Kako crnogorsko tužiteljstvo uopće nije pokazivalo samoinicijativan pristup procesuiranju ratnih zločina, SDT-a se obavezalo na obraćanje tužiteljstvima u regiji zbog eventualnog ustupanja svih predmeta u kojima bi ono moglo uspostaviti nadležnost.

Jedan od takvih je svakako i predmet koji je u Hrvatskoj pokrenut prije 15 godina i u kom su za ratne zločine na dubrovačkom ratištu optužene bivši oficiri JNA iz Srbije i Crne Gore: Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović. Oni se terete da tijekom agresije na područje Dubrovnika nijesu spriječili ponašanje svojih jedinica, suprotno Ženevskim konvencijama, a koje se sastojalo u: granatiranju naseljenih mjesta, ubijanju civila (116), zatvaranju, zlostavljanju i tjeranju civila u bijeg, rušenju civilnih, kulturnih, vjerskih i privrednih objekata, pljačkanju i paljenju.

Prema podacima Suda u Splitu, Radovan Komar i Vladimir Kovačević su rođeni u Nikšiću, ali je njihovo boravište i nakon 15 godina od podizanja optužnice Sudu ostalo nepoznato. Zato je protiv njih u 2022. godini raspisana potjernica i izdan Europski nalog za uhićenje.

Kako ni Srbija ni Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, naše organizacije su u prethodnom periodu od DORH-a i Županijskog državnog odvjetništva u Splitu zahtijevale informacije o tome je li ova optužnica dostavljena Ministarstvu pravde Crne Gore, uz poziv da upozna svoje državljane s činjenicom da se protiv njih u Republici Hrvatskoj vodi krivični postupak.

Također, pitano je i da li se razmatra mogućnost ustupanja ovog postupka pravosuđu Crne Gore kako bi procesuirali zločine, kao i prilikom nekih drugih postupaka u prošlosti. Usprkos požurivanjima, odgovor nismo dobili. O tome šuti i crnogorsko tužiteljstvo, koje preko pola godine javnosti nije osiguralo podatak ni je li se uopće interesiralo za taj postupak.

Za navedene potpisnice ove izjave, Vesna Teršelič, Documenta

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Poboljšati Zakon o pravima civilnih žrtava rata
    •  Hrvatska država faktički stoji iza počinitelja zločina
    •  Otvoreno pismo u povodu povlačenja udžbenika povijesti
    •  Poštujemo li doista žrtvu Vukovara?
    •  Nedovoljno cijenjene količina patnje i okrutnost prema žrtvama
    •  Apel u povodu godišnjice početka Drugog svjetskog rata
    •  Poziv Vladi RH na zaštitu Golog otoka i Svetog Grgura
    •  Biljana Pusić je vjerovala da smo svi jednaki u pravima
    •  Komemoracija u Glini i zahvala velikom župniku Francu Žužeku
    •  Ženski pogledi na pobjedu

> Svi tekstovi ovog autora