autograf.hr

(Opaska uredništva: Donosimo razgovor Drage Pilsela s pokojnom glumicom Mirom Furlan, napravljen na Brijunima u drugoj polovini 2002. za nekadašnji beogradski tjednik Reporter, kada se prvi puta vratila u Hrvatsku, nakon odlaska 1991., kako bi glumila u ”Medeji”, teatra Ulysses. Nije dopušteno preuzeti ovaj sadržaj bez dozvole Drage Pilsela).

Kao zamjenik šefa Stožera civilne zaštite zaduženog za uklanjanje posljedica potresa svakodnevno obilazite Baniju. Kakva je situacija na terenu s obzirom na zimske uvjete i činjenicu da dio ljudi još uvijek živi na hladnoći, bez krova nad glavom?

Naša kolumnistica Anna Maria Grünfelder ima unuka Davida koji je bio fasciniran kada je vidio baku (tatinu majku) kako daje intervju jednoj televizijskoj ekipi. To ga je jako zanimalo i s bakom je o tome dosta razgovarao. Onda nam je Anna Maria predložila da napravimo intervju s Davidom za kojeg nam reče da je vrlo […]

Bivši nezavisni saborski zastupnik i sveučilišni profesor Marko Vučetić novi je akter na zadarskoj političkoj sceni kojeg će na predstojećim lokalnim izborima kao kandidata za gradonačelnika podržati SDP, a u tijeku su razgovori i sa drugim oporbenim opcijama.

(Opaska uredništva: Ponavljamo veliki intervju koji je blakopokojni patrijarh srpski Irinej dao Dragi Pilselu za Božić 2017. jer je to sada opet potrebno čitati i jer iz toga intervjua stječemo prilično dobru sliku o ovom značajnom čovjeku i istinskom kršćaninu koji ostavlja zajednicu pravoslavnih u velikoj tuzi). Intervju s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve, gospodinom Irinejem, […]

(Opaska uredništva: razgovor kolege Bojana Munjina s profesorom na Fakultetu dramskih umjetnosti u Cetinju Sinišom Jelušićem, u dogovoru s autorom i uredništvom prenosimo sa P-portala. Predložili smo prof. Jelušiću da na Autografu objavi, kao autorski tekst, one teme koje bi proširile ovaj važan iskaz a nisu se našle u prvotnoj objavi ovoga razgovora).

Nakon 16 godina bavljenja i druženja s doajenom svjetske diplomacije Budimirom Lončarom, povjesničar Tvrtko Jakovina završio je biografiju “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta”, koju će koncem rujna izdati zagrebačka Fraktura.

Zašto ste se na kraju odlučili kandidirati za predsjednika SDP-a, iako ste ranije istaknuli kandidaturu samo za predsjedništvo stranke? Stalno sam govorio da ne želim da se povijest ponovi i da dođe do podjele glasova između dva kandidata koji bi imali sličan program. Zato sam se kandidirao za predsjedništvo, smatrajući da ne treba stvari samo […]

Osmi Festival svjetske književnosti održava se u Zagrebu od 6. do 12. rujna, no uz neke promjene zbog epidemiološke situacije – koje?

U izdanju Srpskog narodnog vijeća, županijskih manjinskih vijeća, SKD-a Prosvjeta i Zajedničkog veća opština unazad nekoliko mjeseci pojavile su se knjige vezane uz prošlost Srba Imotske krajine, Koprivničko-križevačke županije i sela Ostrova kod Vukovara. O tome razgovaramo s Filipom Škiljanom, znanstvenim suradnikom u Institutu za migracije i narodnosti te autorom niza knjiga ostvarenih u suradnji […]

Književnik Ivan Lovrenović je odlučio da napusti P.E.N. Bosne i Hercegovine. Prvi put nakon ove odluke ekskluzivno za DW govori o razlozima koji su ga naveli da donese tu odluku, ali i o brojnim drugim temama. (Izvorno objavljeno na portalu Deutsche Welle, 2. VIII. 2020., op. Autografa).

Film ”Dnevnik Diane Budisavljević” ulazi u nastavni kurikulum – koliko vam kao autorici znači to priznanje? Iz autorskih cipela, za mene je najveće veselje da je srednjoškolcima taj film iznimno zanimljiv, i kao umjetnički film i kao povijesni sadržaj. O tome svjedoči i nagrada srednjoškolskog žirija na Zagreb Film Festivalu, a i sama sam bila […]

Srpsko narodno vijeće nedavno je izdalo zbornik radova pod nazivom ”Pokatoličavanje Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj”. U njemu su objavljeni radovi povjesničara Milana Koljanina ”Preveravanje Srba u NDH”, Filipa Škiljana o promjeni vjeroispovijesti na području Zagrebačke nadbiskupije, Milana Radanovića, koji se bavio asimilacijom, internacijom, masakrima i položajem pokatoličenih Srba na području Velike župe Baranja 41./42., […]

Svetozar Rittig fascinantan je lik u jugoslavenskoj i hrvatskoj povijesti kraja 19. i prvih šest desetljeća 20. stoljeća. Katolički svećenik, intelektualac, političar, povjesničar, mecena, humanitarac i humanist, partizan, ministar u komunističkoj Vladi Narodne Republike Hrvatske i predsjednik komisije zadužene za vjerska pitanja i uređivanje odnosa između nove države i svih vjerskih zajednica, a napose Katoličke […]

Ovih dana pažnja javnosti bila je usmjerena na 75. godišnjicu kraja Drugog svjetskog rata, ali i na obilježavanje stradanja na tzv. Križnom putu koje je kulminiralo famoznom misom u Sarajevu. U to su se komemoriranje uključili i državni čelnici, dok su na odavanje počasti partizanskim oslobodiocima i žrtvama okupatora i njihovih slugu poslali tek svoje […]

(Opaska uredništva: Donosimo intervju dat novinaru Branimiru Pofuku za prilog Obzor Večernjeg lista od subote 18. travnja/aprila 2020. g. koji donosimo bez redakcijskih skraćivanja do kojih je došlo u obradi uredništva rečena priloga. Intervju je u Večernjem listu dobio slijedeći naslov: ”Čovjek je odnosom prema drugima, prirodi i Bogu postao roditelj i proizvođač svih virusa”).

(Opaska uredništva: Donosimo najvažnije dijelove iskaza doktorice i profesorice Vanese Gregorc, liječnice iz Pule koja 20-ak godina radi u poznatoj milanskoj bolnici te predaje na fakultetu. Razgovor je vodio kolega Mladen Pleše za portal Telegram).

Profesor filozofije Marko Vučetić unikatan je saborski zastupnik ne samo u aktualnome sazivu, nego i u povijesti našega višestranačja. U parlament je dospio iz nominalno desnoga sazviježđa, Mosta nezavisnih lista, da bi ubrzo postao pravom zvijezdom političke ljevice.

(Opaska uredništva: Zahvaljujemo se kolegicama i kolegama beogradskog tjednika VREME na prenošenju ovog važnog intervjua i još jednom im izražavamo sućut zbog preminuća njihova glavnog urednika Dragoljuba Žarkovića. R.I.P.). Litije i molebani povodom usvajanja spornog Zakona o slobodi veroispovesti u Crnoj Gori sve su brojnije. I dalje stižu slike hiljada ljudi po trgovima, bezbroj kišobrana […]

U Hrvatskoj, ipak, ne možete čuti važne političare na najvišim dužnostima da otvoreno hvale ustaštvo, iako neki relativiziraju njegovu povijesnu ulogu. Isto tako, za razliku od Srbije koja je to učinila s vodećim četnicima, Hrvatska nije sudski rehabilitirala nekada visoko pozicionirane ustaše.