autograf.hr

Nikada u proteklih dvadeset i pet godina u Hrvatskoj nije bio takve socijalne bliskosti i društvene kohezije kao u prva tri tjedna epidemije. Strah od bolesti, te činjenica da su sve ostale društvene teme suspendirane i da je cjelokupna zajednica, a oko nje i onaj dio čovječanstva o kojemu se bilo što moglo saznati, zatvorena […]

Dva je mjeseca od zagrebačkog potresa, a sve ti se gore stuži kad nekim poslom, ili po besposlici, obilaziš središte grada. Prvoga dana, onoga 22. ožujka, usred karantene, dok se još vjerovalo svim kriznim stožerima, grad te je, dok si ga oko podne prigledao, podsjetio na Sarajevo, sličnoga takvog podneva, 3. svibnja 1992, nakon granatiranja […]

…Na drugom zboru, održanom 23. svibnja, uz prigodan politički govor, saopćena je srednjoškolcima odluka o osnivanju I. zagrebačke pukovnije Narodne zaštite. Zadatak trećeg zbora, održanog 26. svibnja, bio je da se dotadašnje školske formacije reorganiziraju prema vojnim pravilima.

Velika Madžarska? Pa to je u jeziku hrvatskome, kao i u svim istim i različitim južnoslavenskim jezicima, obični pleonazam. Jer svaka je Madžarska iz hrvatske, srpske ili slovenske perspektive velika, budući da je madžarski prinos europskoj kulturi, znanosti i civilizaciji iz naše perspektive tako nemjerljivo ogroman, važniji i markantniji ne samo od svakoga od nas […]

Svjedoci smo da su se i ove godine uzburkale rasprave vezane uz način obilježavanja spomen dana – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, za kojeg se već uvriježilo da ga se naziva spomendanom bleiburškim žrtvama, ili žrtvama Križnog puta.

Gospodine kardinale, obraćam Vam se kao teologinja i povjesničarka (moje austrijsko državljanstvo u tom kontekstu nije važno).

Kao što znate, ne stišava se galama na vrhbosanskog nadbiskupa, kardinala Vinka Puljića, zbog toga što će iduće subote u sarajevskoj katedrali predvoditi misu zadušnicu, kako kaže, za ”nevine bleiburške žrtve”.

Hrvati, kažu istraživanja, malo čitaju. Ne trebaju nam istraživanja i da primijetimo da otežano govore hrvatski jezik. I pritom malobrojni među njima imaju svijest o tome da su ove dvije stvari povezane: malo čitanje i otežano govorenje. Pa se tako onda svako malo pojavljuju nezgrapne i kvrgave fraze, rogobatne riječi, kojima javne osobe, brbljači i […]

Iz krivog sam razloga bio sretan kada je Rijeka izabrana za Europsku prijestolnicu kulture. Ali iz istoga tog krivog razloga je i izabrana. Taj razlog bit će simbolički potvrđen četiri godine kasnije, kada se na otvorenju priredbe začuje pjesma talijanskih partizana “Bella ciao”.

O smrti se govori zbog živih, pokojnike se samo zbog živih hvali. Zato bi o smrti Božidara Alajbegovića bilo najpristojnije i najumjesnije šutjeti. Jer niti živi zaslužuju da se o njemu išta kaže, pogotovo da ga se hvali, niti je to u skladu s onim što se o čovjeku govorilo u vrijeme dok je on […]

(Opaska uredništva: Donosimo reakciju PRH Zorana Milanovića na hajku koja je s desnice krenula na njega nakon izjave dane u Jasenovcu. Zoran Milanović je izjavu objavu uz snimke izjave Franje Tuđmana iz 1992. u kojoj je jasno osudio ideologiju koju je HOS zagovarao i postavio fotografiju spomen-ploče HOS-a na Trgu Francuske Republike u Zagrebu, tik […]

Obilježavanje proboja logoraša iz ustaškog logora u Jasenovcu, ove je godine, pored predstavnika naroda žrtava genocida i Holokausta, okupilo i državni vrh.

Ovogodišnja, 75. po redu obljetnica proboja iz ustaškog logora Jasenovac, održat će se u srijedu, 22, aprila u 11 sati. Zajednički će je obilježiti svi najviši državni dužnosnici, uz manjinske predstavnike i čelnike antifašističkih organizacija, i to prvi put zajedno od 2015. godine.

Važan tekst objavio je Dragan Markovina u svojoj redovnoj rubrici na portalu Telegram. Povod je dodjela 43 milijuna kuna pomoći Republike Hrvatske (40 milijuna Ministarstva zdravstva i 3 milijuna Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH) bolnici u Mostaru, uz sljedeće Vladino obrazloženje: “Novac će doznačiti sukcesivno Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar u svrhu suzbijanja Covid-19 […]

Bila je to jesen ljeta gospodnjeg 2011. godine. Puno prije nego je smrtonosni virus poharao svijet, jedan se splitski svećenik oteo kontroli nadređenog nadbiskupa.

Ponešto nas je, ipak, u ovoj epidemiji iznenadilo, premda smo podosta o njoj mogli znati iz historiografskih, književnih i filmskih djela, počev od Biblije, “Decamerona”, preko Braudela, Le Goffa i Huizinge, pa do Barbare W. Tuchman, čije je “Daleko zrcalo” – svojevrsna povijest svijeta kroz epidemiju bubonske i plućne kuge, koja se odvila između 1348. […]

Erozija medija znači i eroziju demokracije; medijski sektor je u egzistencijalnoj opasnosti. Poštovani predsjedniče Vlade RH, gospodine Plenkoviću, poštovana ministrice kulture, gospođo Obuljen Koržinek, nažalost, naša nedavna i opetovano izražena predviđanja i zabrinutost da ćemo zbog okolnosti nastalih nakon izbijanja pandemije koronavirusa ponovo biti u situaciji otpuštanja novinarki i novinara te ostalih radnica i radnika […]

Otkako je počelo, nastojim, onako sam za sebe, odrediti žanr onom što se zbiva. To mi je važno da bih mogao misliti, da bih prepoznavao vlastite osjećaje, da bih se umio sačuvati od tuđih reakcija, ali i da bih umio pripovijedati jezikom vlastitoga svijeta. I došao sam do toga da je ovo Treći svjetski rat. […]

Dok kiša pada ravno u privremeno ili zauvijek iseljene zagrebačke stanove koji su u potresu ostali bez krovova i razmače sofe, parkete, bijele plišane zečeve u dječjim sobama, i obiteljske fotografije – jedna stvar je potpuno jasna. Bandićevu vlast potrebno je hitno razvlastiti kad je riječ o upravljanju ovom teškom krizom. Ta skupina ljudi ovo […]

Energija ovoga potresa, kažu, skupljala se pod zemljom cijelih sto i četrdeset godina. I onda je gruhnuo u nedjelju, 22. ožujka 2020, u šest sati i dvadeset četiri minute. Istresao nas je iz postelja, i razdijelio nam živote na prije i poslije potresa.