autograf.hr

U prethodnoj kolumni pisala sam zbog čega mislim da ne bi bilo zdravo za društvo niti dobro za demokraciju da se psihijatrijska procjena upliće u izbor političara. Nažalost, takve ideje psihijatrizacije društvene stvarnosti podržava literatura koja post festum pretenciozno objašnjava političke fenomene medicinskim pa i psihijatrijskim stanjima.

Je li psihijatrijski doprinos demokraciji i zdravom društvu psihijatrijska evaluacija javnih osoba, osobito onih na pozicijama društvene moći, tako da se niti jedan mućak niti jedna trula jabuka ne bi mogla provući u parlament, predsjedničke rezidencije ili sudove? Naravno da nije.

U suvremenoj Republici Hrvatskoj presudama na prisilno psihijatrijsko liječenje uglavnom se prijeti ili i primjenjuje na ”neposlušnim” sucima, policijskim inspektorima i ostalim upravnim dužnosnicima koji su se kao disidenti ”institucija sistema” usudili kritizirati upravu i pravosuđe i javno polemizirati s nadređenim strukturama vlasti.

Napomena uredništva: zbog bolesti autorice ponavljamo raniju kolumnu.   Horvat je jedno od najčešćih prezimena u Hrvata. Pripada grupi prezimena (poput Rus, Nemec, Slovak) nastaloj prema pripadnosti određenom narodu. Horvat je, nema spora, jedno od starohrvatskih prezimena.

A šta je vama, pitao me debeljuškasti tip mojih godina…   Ma, anksioznost, nesanica i tako… kazala sam.   Aha, vi ste oni koji nama uzimate mjesto bezveze, a nije vam ništa, otkantao me je.   On ima psihozu.   Kaže, nemojte nama šizofreničarima govoriti da smo šizofreničari, iako jesmo, nego da smo psihotični. To […]