novinarstvo s potpisom
Čovjek kojeg danas hejta polovica Hrvatske – Milorad Pupovac – u političkom se životu ove zemlje prvi put zaozbiljno pojavio u periodu između ljeta 1990., kad su budući krajiški pobunjenici barikadama presjekli Hrvatsku, te jeseni 1991., kad su se oružane čarke definitivno preobrazile u teški, odvratni rat.
Umro je Nedjeljko Fabrio, posljednji prozni pisac iz kanona hrvatske književnosti. Najvažniji, tvorbeni pisac Rijeke, sentimentalno je opričao modernu povijest tog grada, iz kojeg je u subotu i nedjelju vijest o njegovoj smrti nemušto odašiljana u svijet, baš kao da je umro anonimni balkanski pekar, rodom iz Tetova, koji je od grada skrivao svoje podrijetlo […]
Kad je s mikrofonom u ruci na nogometnom travnjaku pred punim tribinama maksimirskog stadiona uzviknuo “Za dom!”, a publika mu uzvratila “Spremni”, bivši nogometni reprezentativac Josip Šimunić prekršio je zakon.
U kolovozu prošle godine Državni zavod za statistiku objavio je izvješće o stambenom fondu u Hrvatskoj. Prema tom izvješću 5.038 ljudi živjelo je u 2.537 stanova bez mogućnosti priključka električne energije, 53 tisuće građana nije se moglo spojiti na javnu vodovodnu mrežu, a 60 tisuća na kanalizacijsku.
Ukoliko se dosad niste imali priliku upoznati sa slučajem, izvjesni Stipe Perković Tabak je u komentaru na članak s Indexa napisao da njihove novinare treba početi ubijati, da bi nakon toga zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Splitu Jelena Maraš odbacila mogućnost podizanja kaznene prijave protiv dotičnog, uz obrazloženje da je riječ o višestruko odlikovanom hrvatskom […]
Kao što smo očekivali i ova godišnjica vojno-policijske akcije “Oluja”, a koja se posljednjih pet godina obilježava kako od strane države Hrvatske tako i od države Srbije, postala je mjesto ponovnog sukobljavanja, svojevrsnog nastavka rata njegovim različitim interpretacijama i pogledima na njegove posljedice.
Svatko mlad i neratoboran, svatko s imalo znanja o ovome Balkanu na kojem živi, ako je protekloga vikenda pratio obilježavanja Oluje i u Hrvatskoj i u Srbiji, mogao je zaključiti samo jedno: ”Otići ću, da se više nikada ne vratim”.
Međunarodna organizacija ”No Name Kitchen”, čiji volonteri u nekoliko gradova kuhaju na otvorenom i hrane migrante, izbjeglice, ilegalne migrante ili kako već želite nazvati te ljude, objavila je fotografiju teško premlaćenog čovjeka, a u opisu fotografije volonteri su ustvrdili da je premlaćivanje djelo hrvatske policije, koja čuva granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u […]
Za inicijativu Inicijative mladih za ljudska prava koja je pozvala državni vrh na ispriku žrtvama ”Oluje” malo će tko saznati, jer je malo onih medija koji će se usuditi prenijeti tu informaciju u osvit proslave 23. godišnjice Oluje.
Za svakoga je bio i ostao naprosto Oliver. Imenom ga se zvalo jer se tako zovu najbliži, članovi obitelji, prijatelji i ljudi bez kojih ne možemo u životu.
Do sita smo se naplakali i naslavili pa nas evo natrag, kako i mora biti, u tvrdi i prozaični život. A tu nas, kao kvrgava gromada pod kotačima, dočekuje naizgled sasvim nebitna i tehnička vijest da je glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković imenovao Božidara Kalmetu za svoga pomoćnika, stranačkog gubernatora u sedam dalmatinskih i primorskih […]
Žuti Opel kadet prvi je didov automobil. Zapravo, drugi, prvi je bio model koji valjda pamte samo najzagriženiji ljubitelji automobila, NSU Prinz. No, nije bitno to koji je prvi, a koji drugi, već je bitno reći da njegove unučice ni prvi ni drugi nisu vidjele nego na požutjelim fotografijama, a bome ih nemaju zašto ni […]
Rijetki su pjevači koje publika doživljava kao kantautore premda to nisu, već su “samo” pjevači, umjetnici glasa i interpretacije. Oni su veći od pjesme koju izvode tako kao da su joj sami napisali note i riječi, izvode je skladno, iz srca, upravo kao da je njihova vlastita, jer ona to i jest.
Postoje ljudi koji govore svojim djelima, znanjem, vještinom i talentom. Ne guraju se, ne hvale, ne pripisuju si tuđe zasluge. Dapače, imaju onaj gard kojim kažu ne da mi se ili pusti mene, zašto ja…
Vijest o odlasku Olivera Dragojevića, koliko god je javnost bila upoznata s teškom bolešću s kojom se posljednih mjeseci borio, je ljude ipak zatekla. Ponajprije stoga jer nikome nije izgledalo vjerovatno da netko toliko velik i koji je mnogima obilježio živote uopće i može otići.
Godina je, mislim, bila 1997. ili 1998. kada je Bosna i Hercegovina ostvarila najveći gospodarski rast na svijetu. Daleko ispred Japana i Singapura, Njemačku, Kanadu, Brazil i slične zemlje Bosanci su ostavili daleko iza sebe, i samo im je nebo bilo granica. Tako su govorili statistički dijagrami.
Hrvatska je preživjela prvi tjedan otkako su nogometaši u Rusiji postigli najveći sportski uspjeh u povijesti ove države. Sada treba preživjeti sve ostalo, a u prvom redu basnoslovna politička obećanja, među kojima je na pijedestalu najava izgradnje nacionalnog nogometnog stadiona u Zagrebu. Koje je već počelo dijeliti javnost baš kao i gostovanje Marka Perkovića Thompsona […]
Rečenica koju je predsjednica republike izgovorila predstavlja jedan pristojan i odmjeren pristup složenim temama i zapravo bi bila dobro došla za uspostavljanje demokratskog društva, posebno kada je koristi netko s pozicije moći.
(Opaska uredništva: Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, s izraelskim kolegom Reuvenom Rivlinom posjetila je u srijedu 25. srpnja spomen-područje Jasenovac. Govor hrvatske predsjednice prenosimo u cijelosti. U nastavku donosimo najvažnije ulomke govora izraelskog predsjednika Reuvena Rivlina).
Jedan od kolumnista iz skupine koja vjeruje da su se hrvatski nogometaši na Svjetskom prvenstvu borili protiv Jugoslavije, procjenjuje da je danas pravi trenutak za institucionaliziranje Marka Perkovića Thompsona. Ogorčen što mu na dočeku Vatrenih u Zagrebu nije bilo dopušteno pjevati koliko ga je volja, poziva predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović da odmah odlikuje Thompsona.