autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Gospa od nenasilnog proglasa

AUTOR: Ana i Otto Raffai / 12.08.2021.
Ana i Otto Raffai

Ana i Otto Raffai

”Marijo, o Marijo, o kako lijepa si – zvijezde sjaju oko tvoje glave, anđeli te svojom pjesmom slave, Marijo, o Marijo, o kako lijepa si.”

Tako glase riječi jedne od pjesama Majci Božjoj. I ove godine ćemo je pjevati na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza.

Navikli smo na marijanskim blagdanima na poruke u kojima je Gospa, kako i u pjesmi stoji, lijepa, zvjezdano daleka s anđelima, savršena.

I vrlo intimistički se vjera izražena prema Gospi svodi na privatno što ne bi bilo vrijedno propitivati kada u nekim drugim situacijama upravo to privatno i intimističko ne bi bilo osporavano upravo od predstavnika Crkve, svećenika i biskupa.

U tim situacijama predstavnici Crkve, a konačno i vjernici sami, traže pravo da u javnosti zastupaju svoje stavove, jer da vjera nije samo privatna stvar nego da imaju pravo, posebno Crkva da ima pravo preko svojih predstavnika javno reći stav o određenim političkim pitanjima i usmjeravati svoje vjernike.

U predstavljanju Marije obično nedostaje upravo ta opcija, da se predstavi Marija katoličkom puku s njenim ”političkim” uputama.

Što je neobično, jer ona je upravo osoba koja je izrekla čuveni Magnificat, himnu u kojoj veliča Boga jer je, između ostalog ”svrgnuo silnike s prijestolja i uzdignuo neznatne”. To je stav, politički, odnosno društveno politički.

Tema Magnificata nije dakle privatno intimistička, i u tom svom stavu Marija nije neutralna. Ona jasno stoji na strani onih koje Bog uzvisuje. Kada nam je Marija uzor u vjeri i djelovanju, onda je upravo njen statement presudan

Tema Magnificata nije dakle privatno intimistička, i u tom svom stavu Marija nije neutralna. Ona jasno stoji na strani onih koje Bog uzvisuje.

Kada nam je Marija uzor u vjeri i djelovanju, onda je upravo njen statement presudan.

Nizozemska teologinja Catharina Halkes upravo u tome vidi ono što je potrebno da bi Marija bila uzor, ženama kao i muškarcima. Važno je, smatra Halkes, da Marija nije samo tješiteljica, nego da je ona i ona koja provocira, izaziva.

Magnificat je upravo himna kojom provocira, njime odzvanja sposobnost za sukob, snaga, angažman. Važno je dakle vratiti ambivalentnost liku Marije kako bi bila nama uzor i to da bismo bili istodobno i empatični i borbeni.

Ili, kako je govorio Dan Berrigan, kako bismo bili nenasilni, borbeni (on je čak koristio riječ militantni). Tada je Magnificat proglas koji potiče na nenasilje, povezuje se s onom ”nježnom snagom” koja je ustrajna i na kraju pobjeđuje.

Tada se ponovno pokazuje pred nas lik Marije koja je snažna, proročka, kritička, koja poziva na oslobođenje, a istodobno je bliska i ljudska. Ona nije iznad neznatnih čije uzdizanje najavljuje, nego je jedna od njih. Ona u svom protestu ne zahtijeva nego upućuje, ona ne optužuje nego objavljuje.

I njemačka egzegetkinja Luise Schottroff prepoznaje u Magnificatu proročku pjesmu otpora. Schottfroff približava u svojoj analizi kontekst u kojem Marija izgovara svoj Magnificat.

Tekst je naime napisan u aoristu, prošlom vremenu. Dakle, ono o čemu govori već se dogodilo. Marija i njeni slušatelji i slušateljice prepoznaju da njene riječi jesu istinite zato što se podudaraju s njihovim iskustvom da već jesu oslobođeni.

Marija Magnificatom, smatra Schottroff, ne obećava buduće nego objavljuje ono što je već tu. Premda, njeni slušatelji i slušateljice su svjedoci razapinjana mesije. Ipak, oni su gladni koji su se zasitili o čemu, smatra Schottroff, govore reci evanđelja o Isusovim čudima. Snaga, duh, pravednost za koju je mesija živio je među njima dok slušaju Magnificat.

Objava da su moćnici svrgnuti s prijestolja nije zagovaranje nasilja. Ono je objava da nasilje nema zadnju riječ. Urušavanje nasilja ne događa se zato što je moćnike pobijedila Marija, a niti je rezultat bitke neznatnih. Nasilje silnika urušilo se u svojoj vlastitoj okrutnosti.

Po mišljenju Schottroff, Magnificat je himna kraja nasilja.

Ili riječima peruanskog teologa Gutierreza, Magnificat je izraz duhovnosti oslobođenja. Zbog toga je Marija uzor svima koji vjeruju u borbenost i nježnost nenasilja.

Magnificat priziva ono opasno sjećanje, o kojem piše Metz, koje podriva strukture nasilja. Opasno je i za svaku instituciju zato što kao pjesma otpora poziva na ustanak protiv nepravde svijeta.

Objava da su moćnici svrgnuti s prijestolja nije zagovaranje nasilja. Ono je objava da nasilje nema zadnju riječ. Urušavanje nasilja ne događa se zato što je moćnike pobijedila Marija, a niti je rezultat bitke neznatnih. Nasilje silnika urušilo se u svojoj vlastitoj okrutnosti

I kad bi Crkva ozbiljno shvatila ono što Magnificat objavljuje onda bi on bio itekako subverzivno oružje za nasilje u njoj samoj jednako kao i za patrijarhalne strukture u društvu.

Motiv Magnificata, slika Boga koji s trona ruši moćnike, a uzdiže neznatne, dio je poruke cjelokupne objave, on je crvena nit Svetog Pisma. I to ne kao puko mijenjanje pozicija, nego kao poruka radikalne promjene vrijednosti, ono što se zove i promjena uma (metanoja): promjena vrijednosti svih vladajućih neljudskih struktura vrijednosti vodeći se kriterijem pravednosti kakvu nudi vizija Kraljevstva Božjeg.

Bazične zajednice u Latinskoj Americi prepoznale su u tome Mariju kao proročicu njihovog ljudskog dostojanstva, kao onu koja ih motivira u borbi za oslobođenje.

Zašto da ne bude Gospa i nama u tome poticaj. Neka nas tješi, ali neka nas poziva da se ne damo pokoriti, već da se nadamo oslobođenju i da za oslobođenje djelujemo.

Ili kako je Magnificat prepjevala njemačka teologinja Dorothee Soelle:

”Moja duša gleda zemlju slobode
i moj duh će napustiti ustrašenost;
prazna lica žena će se ispuniti životom,
i postat će opet ljudi kako su očekivale generacije prije nas koje su bile žrtve;
Bog mi je učinio velike stvari;
svrgnuo je nasilnike s prijestolja,
i uspravio pogažene.
Pokazat će se milosrđe
kada oni koji su ovisni napuste uzaludan život
I nauče živjeti kao svoji.”

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Mir radi Vivian Silva
     Biskupi pozivaju na otpor radikalnoj desnici
     Mir je održiv i samo u miru možemo razgranati svoje živote
     Gospodo na trgovima, korizma je: odrecite se nasilja
     Da ljudi budu ljudskiji
     Rodoljublje nije batinanje petnaestogodišnjih Vukovaraca
     Mirovnjačke minijature ili koga biramo za svoje vođe
     Baš sada, unatoč svemu, poticaj Vjernika ZA MIR
     Nasilje nad ženom u Ljubuškom: ne bi se šteli mešat
     Žene, život, sloboda – godina dana revolucije koja traje

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija