autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Katalog bez najboljih?

AUTOR: Denis Derk / 20.10.2014.

U ona, što se kulture tiče arkadijska vremena prije petnaestak, desetak godina, oko hrvatskog nastupa na frankfurtskom sajmu knjiga vodile su se teške polemike. Žučno se raspravljalo o tome tko će biti među piscima koji će imati predstavljanje na hrvatskom štandu, tko su podobni, a tko nepodobni izdavači, koje su knjige politički korektne, a koje to nisu, tko će selektirati program, a tko neće i po kojim kriterijima, hrvatsko-lokalnim ili globalističko-kozmopolitskim.

Hoće li se u Frankfurtu pred (možeš si mislit’) svjetskim literarnim medijskim reflektorima naći pokoja na strani jezik prevedena arheološka studija sveučilišne profesorice Mirjane Sanader, politički roman s ključem hrvatskog klasika Ivana Aralice posvećen tada aktualnom hrvatskom predsjedniku ili triler uglednog redatelja i diplomata Miroslava Međimorca prigodno nazvan “Frankfurtska veza”. Hoćemo li se i na našem, hrvatskom štandu dostojno posvetiti Hrvatu i nobelovcu Ivi Andriću ili ćemo to prepustiti nacionalnim štandovima Srbije i Bosne i Hercegovine.

Komešalo se oko Frankfurta bez obzira na to da li je u Ministarstvu kulture bio hadezeovski ili esdepeovski ministar kulture. Neki su nakladnici vrlo glasno bojkotirali hrvatski štand, bojkotirajući time i hrvatsku krivudavu kulturnu politiku, kao što su ga u širokom luku izbjegavali i neki domaći kurentni pisci

Komešalo se oko Frankfurta bez obzira na to da li je u Ministarstvu kulture bio hadezeovski ili esdepeovski ministar kulture. Neki su nakladnici vrlo glasno bojkotirali hrvatski štand, bojkotirajući time i hrvatsku krivudavu kulturnu politiku, kao što su ga u širokom luku izbjegavali i neki domaći kurentni pisci. A danas je situacija ipak bitno drugačija.

Hrvatski nastup u Frankfurtu kao da ne zanima više nikoga. Doduše, vehementna kritika hrvatskog nastupa Slobodana Prosperova Novaka u emisiji “Pola ure kulture” naišla je na oštar komentar književnice Ivane Simić Bodrožić koja je, koju godinu prije i sama vrlo surovo iskritizirala svoj boravak na frankfurtskom sajmu knjige kao članice hrvatske delegacije…

A ove je godine hrvatski frankfurtski nastup koji je porezne obveznike stajao 400.000 kuna, bio i u sjeni teškometnih polemika oko nastupa Hrvatske kao zemlje gosta na međunarodnom sajmu dječje knjige u Bologni koji će se održati u proljeće 2015. godine (i hrvatske porezne obveznike stajati daljnjih 800.000 kuna).

I u Frankfurtu se tako, kako mi kažu nakladnici koji su svojim poslom bili u tom njemačkom gradu bankara i sajmova, naširoko zborilo o odluci Ministarstva kulture da hrvatski nastup u Bologni povjeri ekipi koja vrlo malo zna o poslovnim sajmovima knjiga kao što su to i Frankfurt i Bologna te da potpuno zaobiđe ljude koji su, što se Bologne tiče, izborili i izlobirali Hrvatskoj njeno počasno mjesto.

Bilo je čudnovatosti i oko kataloga u koji je uvršteno dvadeset “najuspješnijih” hrvatskih pisaca (…) A na tom popisu (…) nije bilo Dubravke Ugrešić ni Miljenka Jergovića

Na žalost, na predstavljanju veličanstvenog izdavačkog pothvata o hrvatskom performansu nije se pojavila njegova autorica Suzana Marjanić, koju su u Ministarstvu kulture u pozivu na konferenciju za tisak na kojoj se Frankfurt najavljivao prekrstili u Majnarić, pa se to krivo napisano prezime našlo u brojnim novinarskim tekstovima kao još jedan doprinos šlamperaju i zbrci oko ovogodišnjeg hrvatskog Frankfurta.

A bilo je čudnovatosti i oko kataloga u koji je uvršteno dvadeset “najuspješnijih” hrvatskih pisaca, kako je to novinarima rečeno u zgradi Ministarstva kulture u prisutnosti Andree Zlatar Violić koja je još uvijek ministrica kulture.

A na tom popisu, na kojem se našlo i vrijednih imena, nije bilo Dubravke Ugrešić ni Miljenka Jergovića. O tim je “najuspješnijim” piscima odlučivalo Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost i kako neslužbeno saznajem, na tom su popisu bili i Dubravka Ugrešić i Miljenko Jergović. A kako su onda s popisa ispali?

(Prenosimo s portala Večernjeg lista).

Još tekstova ovog autora:

• Vladimir Pavlinić: ''Živim u emigraciji. Opet kao neprijatelj''
• Drago Pilsel piše brutalno jednostavno o teškom odnosu s ocem
• Vladimir Pavlinić: ''Živim u emigraciji. Opet kao neprijatelj''
• Mesić: Ako ti je otac bio ustaša, ne moraš biti i ti
• Što Daša Drndić znači današnjoj Hrvatskoj?
• O ljudima koji, renovirajući stanove, renoviraju i svoje živote
• Bez kupovanja knjiga nema izdavaštva, literature ni jezika
• Hrabro žigosanje gospodara rata i ratnih profitera
• Lika s puno topline i zaigranosti, bez naknadne pameti i dociranja
• Roman koji se žestoko hvata ukoštac s hrvatskim nazadnjaštvom

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: OSVRT
Oznake: Andra Zlatar Violić, autograf.hr, Denis Derk, Dubravka Ugrešić, Frankfurt, Hrvatska, katalog, književnost, kultura, Miljenko Jergović, ministarstvo, nakladnik, novinar, osvrt, politika, portal, Večernji list

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".