novinarstvo s potpisom
Sinan Gudžević, ”Penelopin razboj”, Most Art Jugoslavija, Zemun, 2024. Suvremena književna produkcija pisaca koji žive na teritoriji negdanje Jugoslavije i stvaraju na jezicima na kojima se svi manje-više dobro razumijemo i komuniciramo ima svoje, logične visove, ali i snizilice. Jer trend objavljivanja kojekakvih jeftinoća, nedostatak kvalitetne čitateljske populacije možda je najtačnije definirao u sarkastičnom tonu […]
Mužjačka Hrvatska, i susjedstvo, mogu odahnuti, otišla je ”u veliko bezglavo ništa” (by Krleža) Dubravka Ugrešić, svjetska književnica nagrađivana i prevođena na dvadesetak jezika. I nepopustljiva ratnica za oslobođenje žene i zgažene čovječnosti Balkana.
U Amsterdamu, koji joj je nakon 1990. godine dugo bio adresa, 17. ožujka je preminula hrvatska (i jugoslavenska, op. D.P.) književnica Dubravka Ugrešić (Kutina, 1949.). Dubravka Ugrešić autorica je dvadesetak knjiga proze koje su obilježile hrvatsku i jugoslavensku književnu scenu sedamdesetih i osamdesetih godina: “Poza za prozu”, “Štefica Cvek u raljama života”, “Život je bajka” […]
6.9.Lažne i pozitivne elite Hrvatska pati pod utjecajem vlašću, lažnih elita i stranaka koje su prerušeni zavodi za zapošljavanje, te grupa moći koje svoje mandate troše u nadmetanju za prevlast i privilegije. Nacionalni i opći interes servisiraju se prividima u kampanjama i kasnijim improvizacijama.
Prošloga tjedna osvrnuo sam se na skandaloznu hrvatsku varijantu Wikipedije koja je potpuno prešutjela jednu od najpoznatijih naših i svjetskih feministkinja i filozofkinja, Radu Iveković koja živi već duže vrijeme u Parizu. Nema ništa ni o njenom bratu, Ivanu Ivekoviću koji je nedavno preminuo, jednom od najboljih hrvatskih i jugoslavenskih diplomata i svjetski poznatog afrikanista.
Baš kao u slučaju Mire Furlan, pripreme za medijsku hajku na Dubravku Ugrešić, Slavenku Drakulić, Vesnu Kesić, Radu Iveković i Jelenu Lovrić vršene su u gotovo svim hrvatskim medijima, da bi ona potom kulminirala objavom huškačkog uratka 1992. u tjedniku Globus. Tekst je potpisan pseudonimom “Globusov investigativni tim”, a po uredničkom nalogu Denisa Kuljiša napisao […]
Čitam na portalu Telegram sve gafove, sve papazjanije Kolinde Grabar-Kitarović u kampanji, riječ je o, kako sam rekao prošli petak na sarajevskoj Face TV, najvećoj političkoj štetočini od odlaska Tuđmana i Karamarka. U subotu navečer sam u mojoj emisiji Vrijeme suodgovornost s piscem i pjesnikom Željkom Ivankovićem (na istoj televiziji) komentirali njeno zapišavanje BiH, što […]
Polemika hrvatske ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek sa srpskim kolegom Vladanom Vukosavljevićem protekla je u skladu sa zajedničkim imperativom njihovih državnih politika: da se dvije kulture dovedu u trajni i djelatni antagonizam, preko čega će se dva društva držati u permanentnom neprijateljstvu.
Književnost, politika, kultura svakodnevice vlastita sjećanja i iskustva savršeno se prožimaju u esejima Dubravke Ugrešić. Može li koža poslužiti kao umjetničko djelo, što se događa s doseljenicima i imigrantima na Zapadu, kakva je uloga umjetnosti i književnosti i kako to da esej o čistom hrvatskom zraku stalno buja?
Europa se raspada pred našim očima – to je bit manifesta kojim se tridesetoro pisaca, intelektualaca, dobitnika Nobelove nagrade obratilo europskoj javnosti u dramatičnom apelu za očuvanje osnovnih vrijednosti Europe.
Zašto nam lažete, mogli bismo se naivno upitati nakon već dva objavljena maila u kojem Amerikanci glasno i jasno, još prije godinu dana, obavještavaju Hrvate da Izrael nema dozvolu za prodaju aviona.
Godina je, mislim, bila 1997. ili 1998. kada je Bosna i Hercegovina ostvarila najveći gospodarski rast na svijetu. Daleko ispred Japana i Singapura, Njemačku, Kanadu, Brazil i slične zemlje Bosanci su ostavili daleko iza sebe, i samo im je nebo bilo granica. Tako su govorili statistički dijagrami.
Kad su 90-ih na prostoru Jugoslavije počeli bratoubilački ratovi, u javnoj se komunikaciji isprva stidljivo, a potom sve češće pojavljivala jedna općekorištena fraza. “Prije se”, kazivala je ta fraza, “nije znalo tko je tko.”
O čemu god da pišemo – o tome da ima nade za Europu dokle postoji ovakva Španjolska, koja u Valenciji udomljava migrante, proklete koji su lutali po Mediteranu jer ih novovjeka fašistička talijanska vlast nije željela (kao što ih ne žele ni kriptofašisti iz HDZ-a), o tome da Angela Merkel ne smije izgubiti bitku protiv […]
Stara asirska mudrost glasi: nije vijest po čemu je sve Hrvatska na europskome dnu, vijest bi bila da Hrvatska po nečemu nije na dnu. Ali ovo naprosto ne možemo zaobići: po broju tiskanih knjiga po glavi stanovnika – mjereći novim naslovima ili ukupnim nakladama, sasvim je svejedno – Hrvatska je daleko iza pretposljednje zemlje Europske […]
Ceremonijal hrvatskog ulaska u Europsku Uniju bio je obilježen s dva gafa. No, kako već tada nikoga ni za što nije bilo briga, oba su ostala savršeno neprimijećena. Nad prvim sam, istina je, osobno zapjenio – jer to je još bilo vrijeme kada mi se događalo da se nad nečim razgnjevim ili kada sam se […]
”Domoljubni” buldožer već pedesetak dana radi punom parom na gaženju građanskog društva i hrvatske demokratske javnosti. Svi koji se odbiju pokoriti Karamarkovoj viziji hrvatske budućnosti koja, kako je rekao, pripada HDZ-u i njihovoj mladeži, završit će na medijskoj lomači. Posljednjih dana na njoj se sustavno friga ministra unutarnjih poslova Vlahu Orepića jer se odvažio koliko-toliko […]
Čestitamo spisateljici Dubravki Ugrešić nagradu Neustadt 2016. I am not a monster, I am a writer! (Radovan Karadžić) Sto četrdeset i jedan starac
U Amsterdamu, nedaleko od moga kvarta, neki Bugari otvorili su dućan. Staklo trgovine oblijepili su s unutrašnje strane bugarskom zastavom. Tako je dućan ispao jako uočljiv izvana, i zamračen iznutra. U dućanu se prodaju precijenjene i preskupe bugarske namirnice. Tako je više-manje sa svim etno-dućanima. Najprije dođu migranti, a onda za njima etno-dućani. Etno-dućani […]
U ona, što se kulture tiče arkadijska vremena prije petnaestak, desetak godina, oko hrvatskog nastupa na frankfurtskom sajmu knjiga vodile su se teške polemike. Žučno se raspravljalo o tome tko će biti među piscima koji će imati predstavljanje na hrvatskom štandu, tko su podobni, a tko nepodobni izdavači, koje su knjige politički korektne, a koje […]