Kraljica od Dubrovnika

Gledao sam, gotovo ”bez daha”, predstavu ”Heloiza Abelardu” u maestralnoj adaptaciji i režiji Tomislava Žire Radića. Bio je to moj prvi susret sa glumačkom personalošću i ljudskom veličinom neslućenih gabarita Milke Podrug Kokotović.

Od te predstave i iznimno sadržajnog razgovora sa gospođom Kokotović nakon izvedbe, nastavio sam pratiti sve kazališne događaje u kojima je prvakinja Kazališta Marina Držića, najčešće kao nositeljica naslovnih i glavnih uloga predvodila ovaj uvijek rado viđen dubrovački glumački personaž.

A imalo se, u svakoj od tih predstava, uistinu, što i vidjeti… Godinama tako… Interesantno je da ova markantna glumica hrvatskoga kazališta karijeru počinje kao studentica sarajevskog Dramskog studija na pozornici Narodnog pozorišta Sarajevo…

U prvoj sezoni, u Kući na Obali, Kokotovićeva donosi ulogu prve žene u Lorkinoj predstavi ”Dom Bernarde Albe” u redateljskoj postavci Jolande Đačić i Maricu, lice iz Nušićeve komedije ”Dr” u režiji Kalmana Mesarića. Mlada će glumica, potom, tumačiti lijepi skor uloga na pozornici šibenskog Talijinog hrama, radeći sa redateljima Mirkom Merleom, Jordanom Georgievskim, Zvonimirom Jelačićem….

Prirodno i umjetničko stanište nalazi u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, gdje je debitirala u predstavama redateljke Vesne Kauzlarić. Najprije u Begovićevoj ”Amerikanskoj jahti u splitskoj luci”, a potom u ”Vješticama iz Salema”.

U dubrovačkom je teatru tih godina djelovao i bosanskohercegovački književnik i redatelj Ahmed Muradbegović, s kojim je Milka Podrug Kokotović surađivala u predstavama Euripidovog ”Hipolita” gdje je igrala Artemidu, kao i ulogu De Brein u Timajerovoj ”Mladosti pred sudom” te dadilje u Lorkinoj ”Krvavoj svadbi”.

Sa redateljem Slavkom Miđorom radila je ulogu Etelke u Hašekovom ”Dobrom vojniku Švejku”…

Igrala je i Julišku u Nušićevom karuselu komičnih prizora ”Put oko sveta” koji je režirao Bogdan Bogdanović, dok je sa Minjom Dedićem ostvarila ulogu Rože u ”Klupku” Pere Budaka.

Sa velikim hrvatskim režiserom Habunekom surađivala je Kokotovićeva u postavci ”Kule babilonske” Duška Roksandića.

Bilježim i prvu suradnju Milke Podrug Kokotović sa Georgijem Parom u farsi ”Advokat Patlen”, a sa Mladenom Femanom ostvarila je ulogu u ”Dnevniku Ane Frank”.

Surađivala je i sa redateljem i velikim hrvatskim novinarom Davorom Šošićom u predstavi ”Lusi Kraun” Irvina Šoa…

Kolegi, glumcu Izetu Hajdarhodžiću u njegovoj režiji ”Pesme” Oskara Daviča darovala je lijepu i intrigantnu kreaciju uloge Ane Đorđević. Tandem dubrovačkih umjetnika, književnik Feđa Šehović i redatelj Joško Juvančić ostvarili su ”Dubrovački skerac” u kojem je tumačila ulogu Kate. To su umjetničke sezone kad kreira zahtjevne uloge u predstavama Joška Juvančića u Molijerovoj ”Školi za žene” i Davora Šošića, koji joj je povjerio maksimalno zahtjevnu ulogu Klare u Krležinoj ”Ledi”.

Tumačila je i ulogu Gige Barićeve u drami ”Bez trećeg” Milana Begovića u redateljstvu grandioznog majstora kazališne scene Veljka Maričića.

Sa redateljem Habunekom ostvaruje kreaciju lika gospođe Smit u Joneskovoj ”Ćelavoj pjevačici” te virtuozno ostvarenje Čovjeka u Koktoovom ”Glasu čovjeka”.

Ulogom Dona Elvire u ”Don Huanu” počela je suradnja sa Kostom Spaićem, redateljem i umjetničkim vođom dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara…

Sa Tomislavom Durbešićem donosila je kreacije u Kišonovom ”Vjenčanju” kao i u Ogrizovićevoj ”Hasanaginici” i u drami ”Otac” Augusta Strindberga i ”Smrti Smail age Čengića”. Izuzetno decentnu kreaciju bilježi kreirajući lik u drami Luiđi Pirandela ”Šest lica traži pisca” sa redateljem Habunekom. Iznimno redateljstvo profesora Joška Juvančića potvrdit će kreacije ponajbolje glumice Kazališta Marina Držića u narednim premijerama ”Tripče de utolče” i ”Zločin na kozjem otoku”.

Kao gospođa Ane nastupila je u drami Iva Vojnovića ”Maškarate ispod kuplja” u režiji Zvonimira Bajsića, dok je za kreaciju u Goldmanovom ”Lavu u zimi” sigurno zahvalna ponovnoj suradnji sa profesorom Habunekom.

Kao protagonistica ostvarila je uloge u Molijer-Tudišićevom ”Tartu” i Šekspirovim ”Veselim ženama vindzorskim” u režiji Božidara Violića.

Svoju kreativno-prvačku partiju u ”Ekvinociju” Iva Vojnovića kao Jele ostvarila je sa Ivicom Kunčevićem. Ta predstava imala je izniman uspjeh u regionalnim, a ne samo u dubrovačkim i hrvatskim kazališnim okvirima.

Sa hrvatskim redateljima Joškom Juvančićem, Vladimirom Dodom Gerićem i Vladimirom Habunekom, ulogama ostvarenim u predstavama ”Kate Kapuralica” Vlaha Stulića Stulija, ”Tri sestre” Čehova i ”Poziv u dvorac” Žana Anuja napravila je nove kazališne visove u okrilju hrvatske Thalije.

Ulogom Edit Pjaf u Koktoovom ”Ravnodušnom ljepotanu” potvrdila je Kokotovićeva da njena kongenijalna suradnja sa Vladimirom Habunekom rezultira europski relevantnom kazališnošću.

Na zajedničkom zadatku našlo se dvoje istaknutih umjetnika Dubrovčana, Feđa Šehović i Milka Podrug Kokotović na teatarskom razuđivanju Šehovićevih ”Kurvi” uz redateljstvo Vanče Kljakovića. Redatelj Juvančić postavlja ”Šumu” Ostrovskog i tom prigodom Milka Podrug Kokotović kreira ulogu Raise. Studiozno i glumački premoćno!

Još jedanput Kokotovićeva blista u Violićevoj režiji kao gospođa Frola u Pirandelovom ”Tako je (ako vam se tako čini)”.

Kontinuitet suradnje sa Joškom Juvančićem donosi gospođu Mare u drami, drugom dijelu dubrovačke trilogije Iva Vojnovića, ”Na taraci”.

Sa redateljem Ladislavom Vindakijevićem Milka je ostvarila ulogu Mariole u drami Zvonimira Bajsića ”Gle, kako dan lijepo počinje”.

Europski relevantni magičari režije Jožef Šajna i Miroslav Belović u predstavama ”Dante” i ”Gospođa ministarka” trijumfirali su kao tvorci teatarske cjeline kroz glumačko umijeće Kokotovićeve. Kao Živka ministarka demonstrirala je tri komponente glumačkoga magnetizma: briljantno savladan srbijanski, nušićevski jezički idiom, rijetku releksiranost i brzinu karakterističnog scenskog pokreta i kao krunsku odliku karakterološko bojenje kreacije.

Moćno aristokratski, tragedijski u propasti životnoga puta ”odzvanjala” je Ranjevska u Čehovljevom ”Višnjiku”, a akcenti glumačke suvremenosti, ispoljeni u ”Aneri” Ive Brešana i Nauma Panovskog postignuti su u realističnoj ravni interpretacije.

Surađujući sa Stevom Žigonom u drami Gordana Mihića ”Vrata doma” Milka iscrtava lik potenciranjem snažnog osjećanja za ritam i tempo.

U predstavi ”Laku noć, majko” Maše Norman, u režiji Dimitrija Jovanovića, sva u purpurima talenta, bogata suđaja moderne Talijine umjetnosti, izvlači takve komičke završetke u biti egzistencijalno-tragetskih životnih, osobnih skerca, da nisam ubjeđen da gledatelji ne ispuštaju i pokoju suzu tokom trajanja njenog plemenitog glumačkog nadigravanja sa apsolutno ravnopravnom joj Koraljkom Hrs… Tragični krik njenog kraja lika Majke i danas zvoni u mojim teatarskim sjećanjima.

Dvije predstave Ivice Kunčevića, Držićeva ”Tirena” i ”Tužna Jele” Mate Vodopića donose istančan glumački osjećaj ove kraljice od kazališnog Dubrovnika za tako potrebiti detalj i u mizanscenu, i u kompletnom osvajanju i vladanju scenskim prostorom.

Uloge koje je Kokotovićeva ostvarila u predstavama Dubrovačkih ljetnih igara ”Dubrovačka trilogija”, ”Feničanke” i posebno ”Dundo Maroje” redatelja Paola Mađelija impresionirale su me ovovremenim snažnim akcentima glumačkog izraza Kokotovićeve. Takođe, vrijedi pomenuti njene uloge u predstavama Georgija Para ”Edvard II” Brehta i ”Aretej” Miroslava Krleže.

Posebno njena kreacija Sadija Žudjela, dakle muškog lika u Mađelijevom čitanju Držićevoga ”Dunda”, koja je pokazala jedno novo, nestvarno lice ove prvosvećenice dubrovačkog Talijinog hrama.

U glumi ove, za moj ukus, najsuvremenije glumice hrvatskog teatra, uz sve do sada iskazane kvalitete, od širine i raznovrsnosti repertoara do moćnog imperijalno postiranog osobnog stila, dominira rijetka samosvijest i krajnje lucidan, do savršenstva doveden iskorak u ”onostrano”, gotovo metafizičko zrcalo u kojem se svi mi danas prepoznati možemo u svoj svojoj ljudskoj ogoljelosti.

Zato je Milka Podrug Kokotović glumica za stoljeća koja tek dolaze…

U ovom tekstu inzistirao sam na širini i slojevitosti Milkinog glumstva, a nisam niti pisao o njenim zagrebačkim (Teatar ITD) i splitskim scenskim ostvarenjima.

Milka Podrug Kokotović je, definitivno, kraljica od Dubrovnika.

Čudo od glumice pod Srđem!

Naša a europska dramska prvakinja!

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

    •  Interakcijski odnos Miroslava Krleže i Bosne i Hercegovine
    •  Demostarizacija Alekse Šantića
    •  Sinan Gudžević, genij s Golije
    •  Suvremenost pripovjedanja Svetlane Broz
    •  Pero Zubac nije pjesnik jedne pjesme
    •  Sve moje ulice ili od Lacine do Partizanske
    •  Mostarske intelektualne i umjetničke okomice
    •  Sarajlijama je i nakon 40 godina olimpijska bajka u venama
    •  Stazama tuzlanske Thalije
    •  Periklovo doba mostarskog nakladništva

> Svi tekstovi ovog autora