autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Kronika aliti spomen vsega svieta vikov 1696.

AUTOR: Autograf / 13.05.2015.

Kao petu knjigu u nizu “Oživljena baština” nakladnička kuća ArTresor objavljuje “Kroniku aliti spomen vsega svieta vikov po zlatnomu vitezu Pavlu Vitezoviću na svitlo danu (1696.)“, u pretisku i u latiničnome prijepisu (transkripciji), te s glosarijem i s opširnim pogovorom o Vitezovićevu životu i o “Kronici”.

Tekst je transkribirao, glosarij sastavio, pogovor napisao i knjigu za tisak priredio Alojz Jembrih.

Čitatelju dolazi u ruke jedno nadasve vrijedno hrvatsko povijesno djelo, koje je tiskano u Zagrebu, u tiskari kojoj je Pavao Ritter Vitezović bio ravnateljem, imenovan od Hrvatskoga sabora 1694. godine.

Vitezovićeva je “Kronika” (1696.) u 18. st. doživjela još tri izdanja s dopunama. Budući da je godine 1992., u pretisku, već objavljena “Kronika Antuna Vramca” (1578.), koju je Vitezović uvrstio u svoju “Kroniku”, ovaj će pretisak biti zanimljiv prije svega povjesničarima i povjesničarima hrvatskoga jezika, jer se vidi u kojoj je mjeri sadržajno i jezično Vitezović odstupio od Vramčeve “Kronike”.

U “Pogovoru”, uz poznate dosadašnje podatke, doneseni su i novi podatci o Vitezoviću s nekim ispravcima. Pretisak Vitezovićeve “Kronike” (1696.) izrađen je prema primjerku koji je pohranjen u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, a desetak je stranica iznova snimljeno iz primjerka koji se nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u Zbirci rukopisa i starih knjiga.

Nizom “Oživljena baština” doista je omogućeno da je i Vitezovićeva “Kronika” postala oživljenom, a to znači da će biti drago i poželjno štivo svima koji cijene svekoliku hrvatsku povijesnu, kulturnu i književnu baštinu.

***

“[…] Izdavački projekt objavljivanja kritičkoga izdanja prvoga vemakulamoga historiografskoga djela baroknoga polihistora Pavla Rittera Vitezovića (1652. – 1713.) ‘Kronika aliti spomen vszega szvieta vikov’ (Zagreb, 1696.) od fundamentalnoga je značenja za proučavanje povijesti ranonovovjekovne hrvatske književnosti i kulture. […] Zbog činjenice da je riječ o prvome historiografskome djelu jednoga od najsvestranijih sedamnaestostoljetnih hrvatskih spisatelja, ova će knjiga zasigurno privući i interes brojnih potencijalnih korisnika, i to ne samo u krugovima povjesničara i drugih stručnjaka u društvenim i humanističkim znanostima već i šire kulturne javnosti. […] Pogovor hrvatskoga filologa i stručnjaka za stariju hrvatsku književnost prof. dr. sc. Alojza Jembriha osvjetljuje mjesto i značenje ovoga Vitezovićeva djela u okviru ranonovovjekovne hrvatske književnosti, a rječnik manje poznatih riječi sa štokavskim ekvivalentima približava Vitezovićevu ‘Kroniku’ suvremenim čitateljima. […]”

Zrinka Blažević

***

Naslov: Kronika aliti spomen vsega svieta vikov 1696
Autor: Pavao Ritter-Vitezović
Izdavač: ArtTresor naklada
Godina izdanja: 03/2015.
Broj stranica: 628 str.
Uvez: Tvrdi uvez s ovitkom
ISBN 9789536522880

(Više novih knjiga na Moderna vremena info).

Još tekstova ovog autora:

• In memoriam - Napustio nas je veliki Željko Senečić
• Promicati kulturu milosrđa
• Državni novac udruzi Željke Markić koja negira ljudska prava
• Hanuka
• Opravdano postojanje Nove ljevice
• Predlažemo Vladi RH da obešteti žrtve logora HVO-a
• Valja opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH i HVO
• Kolinda Grabar-Kitarović prezire Haški sud i hvali ratnog zločinca
• Silovanu se ženu viktimizira i u miru
• Svjetski dan siromaha u Vatikanu

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: Moderna vremena info
Oznake: Alojz Jembrih, baština, historiografija, Hrvatski pvoijest, književnost, kronika, kultura, Moderna vremena info, Pavao Ritter Vitezović

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

18 Sep

Jesu li teroristi pobijedili nakon 11. rujna? SAD su odgovorile na napad u New Yorku upravo onako kako su napadači priželjkivali, pridonoseći stvaranju svijeta u kojem je terorizam postao toliko uobičajena pojava da više ni ne znamo kada tu riječ treba upotrijebiti.