autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Neprofitni mediji kao jamac medijskog i političkog pluralizma

AUTOR: Autograf / 02.07.2016.
Naslovnica tjednika Novosti - Alem Ćurin

Naslovnica tjednika Novosti – Alem Ćurin

Neprofitni mediji okupljeni u Mreži emancipacije (E-net) traže od Vlade i Hrvatskog sabora prepoznavanje novinarstva kao javnog dobra te osiguravanje sustavne zakonodavno-institucionalne potpore medijima i novinarskom radu kako bi se spriječilo daljnje urušavanje medijskog sustava u Republici Hrvatskoj.

Sloboda izražavanja kao neotuđivo pravo svakog pojedinca te uz nju usko vezana sloboda medija prepoznata je u Ustavu RH, kao i svim temeljnim dokumentima Europske unije. Vlade su obvezne osigurati i štititi komunikacijska prava građana, a mediji čuvati javni interes u procesu javne komunikacije.

Zadaća medija i novinarstva je da informiraju i obrazuju građane o relevantnim društvenim temama kako bi omogućili njihovo ravnopravno sudjelovanje u političkim procesima, kao i da nadziru rad ekonomski i politički moćnih. Kada oni ne uspiju u toj svojoj ulozi, demokracija prestaje biti vladavina naroda i postaje vladavina nekolicine koji privatiziraju slobodu izražavanja.

Sloboda izražavanja kao neotuđivo pravo svakog pojedinca te uz nju usko vezana sloboda medija prepoznata je u Ustavu RH, kao i svim temeljnim dokumentima Europske unije. Vlade su obvezne osigurati i štititi komunikacijska prava građana, a mediji čuvati javni interes u procesu javne komunikacije

Neprofitni mediji, kao treći sektor medija (uz javni i komercijalni), u tome imaju posebnu ulogu: dajući glas pojedincima, zajednicama i skupinama (lokalnim, manjinskim, supkulturnim i socijalno-ekonomski ugroženim) koji su slabo zastupljeni u komercijalnim i javnim medijima, oni donose alternativne političke, ekonomske i društvene opcije, proširujući prostor političkog i kulturnog pluralizma.

Neprofitni mediji nisu osnovani radi stjecanja profita nego imaju obvezu eventualni višak prihoda ulagati ponovo u medijsku proizvodnju. Neprofitni mediji sudjeluju u ukupnom broju zaposlenih u medijskom sektoru u Hrvatskoj s 3%, dok u prihodima sudjeluju samo s 1%.

Treći sektor karakteriziraju nesigurni i nestalni prihodi, prekaran rad s visokim udjelom volonterskog rada. Ipak, mnoge teme i istraživačke priče otvorene su upravo u neprofitnim medijima, oviseći primarno o entuzijazmu i angažmanu novinara i urednika.

Države članice EU-a imaju razvijene sustave potpora trećem sektoru jer ga prepoznaju kao neizostavan jamac pluralizma medija i zadovoljavanja komunikacijskih potreba svih članova društva.

U Hrvatskoj je početkom ove godine naprasno ukinut jedini program institucionalne potpore neprofitnim medijima i jedini program potpore individualnom novinarskom radu (istraživanju). Bez javne potpore ovaj sektor ne može opstati (kao što ne opstaje ni drugdje), a navedenom odlukom resornog ministarstva, kao i odgodom provedbe programa ”Mediji zajednice“, za koji su već odobrena sredstva Europskog socijalnog fonda, njemu je de facto najavljen potpuni prestanak rada.

Neprofitni mediji, kao treći sektor medija (uz javni i komercijalni), u tome imaju posebnu ulogu: dajući glas pojedincima, zajednicama i skupinama (lokalnim, manjinskim, supkulturnim i socijalno-ekonomski ugroženim) koji su slabo zastupljeni u komercijalnim i javnim medijima, oni donose alternativne političke, ekonomske i društvene opcije, proširujući prostor političkog i kulturnog pluralizma

O ukidanju potpore neprofitnim medijima, kao i ostalim elementima ”medijske politike“ koju provodi sada tehnička vlada, odnosno Ministarstvo kulture na čelu sa Zlatkom Hasanbegovićem, negativno mišljenje dale su hrvatske i europske strukovne organizacije te neke europske institucije.

Tome treba pridodati i opće stanje u hrvatskom medijskom prostoru koje karakterizira premreženost političkih, korporativnih i medijskih interesa, netransparentnost vlasništva u medijima te cenzura i autocenzura, koju uzrokuje ponajprije nestabilnost radnog mjesta, pad zaposlenosti od gotovo 50% te posljedično pad povjerenja koje građani imaju u medije i nemogućnost medija da ispune svoju demokratsku ulogu.

Zbog svega navedenog smatramo da hitno treba poduzeti mjere koje imaju za cilj spriječiti još veće urušavanje medijskih i demokratskih standarda, a to su:

  • nastavak rada na Medijskoj strategiji RH (odnosno njezino upućivanje u proceduru javnog savjetovanja) kao krovnom nacionalnom dokumentu koji definira uvjete stvaranja pluralnog medijskog sustava sastavljenog od javnih, komercijalnih i neprofitnih medija, promjene medijskog zakonodavstva i različite modele javne potpore medijima i novinarskom radu
  • javno financiranje neprofitnih medija putem institucionalnih jednogodišnjih i višegodišnjih potpora u transparentnom natječajnom postupku i prema jasnim kriterijima dodjele sredstava, a na temelju izdvajanja 2,5% ukupnih lutrijskih sredstava na godišnjoj razini, na samostalnoj poziciji ”neprofitni mediji“
  • nastavak projektnog financiranja neprofitnih medija putem Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija povećanjem postotka namijenjenog neprofitnim medijima na 20% ukupnih sredstava Fonda
  • hitnu provedbu programa ”Mediji zajednice“ (trenutačno raspisivanje natječaja za sredstva iz Europskog socijalnog fonda) te donošenje i prihvaćanje modela dugoročnog razvoja i poticanja stvaranja javnih medija na lokalnoj i regionalnoj razini (lokalni javni mediji)
  • hitno donošenje odluke kojom će se dio raspoloživih radijskih i televizijskih frekvencija namijeniti isključivo za neprofitne nakladnike (udruge, inicijative građana, lokalne zajednice); srednjoročno – zakonski definirati udjel u kompletnom frekvencijskom spektru koji će se davati na korištenje isključivo
    neprofitnim akterima
  • dodatno kapacitiranje stručnih službi za medije unutar Ministarstva kulture na način stvaranja Uprave za medije i medijsku politiku kako bi se sve predviđene promjene zaista mogle i provesti
  • kao srednjoročni cilj predlažemo stvaranje jedinstvenog, javno upravljanog, nacionalnog Fonda za medije s različitim linijama potpore kojima bi se financirali mediji i novinarstvo u onom svojem dijelu u kojem zadovoljavaju javni interes.

Jedino pluralističan sustav javnih, komercijalnih i neprofitnih medija u kojem se posebna pažnja posvećuje novinarskom radu, transparentnosti vlasništva te održivim i stabilnim modelima javnih potpora može osigurati ostvarivanje javnog interesa u medijima.

Mediji okupljeni u Mreži emancipacije – Lupiga, Forum.tm, CroL, Tris, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad

Još tekstova ovog autora:

     In memoriam - Napustio nas je veliki Željko Senečić
     Promicati kulturu milosrđa
     Državni novac udruzi Željke Markić koja negira ljudska prava
     Hanuka
     Opravdano postojanje Nove ljevice
     Predlažemo Vladi RH da obešteti žrtve logora HVO-a
     Valja opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH i HVO
     Kolinda Grabar-Kitarović prezire Haški sud i hvali ratnog zločinca
     Silovanu se ženu viktimizira i u miru
     Svjetski dan siromaha u Vatikanu

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • petrineknjige 3

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija