Neprofitni mediji kao jamac medijskog i političkog pluralizma

Neprofitni mediji okupljeni u Mreži emancipacije (E-net) traže od Vlade i Hrvatskog sabora prepoznavanje novinarstva kao javnog dobra te osiguravanje sustavne zakonodavno-institucionalne potpore medijima i novinarskom radu kako bi se spriječilo daljnje urušavanje medijskog sustava u Republici Hrvatskoj.

Sloboda izražavanja kao neotuđivo pravo svakog pojedinca te uz nju usko vezana sloboda medija prepoznata je u Ustavu RH, kao i svim temeljnim dokumentima Europske unije. Vlade su obvezne osigurati i štititi komunikacijska prava građana, a mediji čuvati javni interes u procesu javne komunikacije.

Zadaća medija i novinarstva je da informiraju i obrazuju građane o relevantnim društvenim temama kako bi omogućili njihovo ravnopravno sudjelovanje u političkim procesima, kao i da nadziru rad ekonomski i politički moćnih. Kada oni ne uspiju u toj svojoj ulozi, demokracija prestaje biti vladavina naroda i postaje vladavina nekolicine koji privatiziraju slobodu izražavanja.

Sloboda izražavanja kao neotuđivo pravo svakog pojedinca te uz nju usko vezana sloboda medija prepoznata je u Ustavu RH, kao i svim temeljnim dokumentima Europske unije. Vlade su obvezne osigurati i štititi komunikacijska prava građana, a mediji čuvati javni interes u procesu javne komunikacije

Neprofitni mediji, kao treći sektor medija (uz javni i komercijalni), u tome imaju posebnu ulogu: dajući glas pojedincima, zajednicama i skupinama (lokalnim, manjinskim, supkulturnim i socijalno-ekonomski ugroženim) koji su slabo zastupljeni u komercijalnim i javnim medijima, oni donose alternativne političke, ekonomske i društvene opcije, proširujući prostor političkog i kulturnog pluralizma.

Neprofitni mediji nisu osnovani radi stjecanja profita nego imaju obvezu eventualni višak prihoda ulagati ponovo u medijsku proizvodnju. Neprofitni mediji sudjeluju u ukupnom broju zaposlenih u medijskom sektoru u Hrvatskoj s 3%, dok u prihodima sudjeluju samo s 1%.

Treći sektor karakteriziraju nesigurni i nestalni prihodi, prekaran rad s visokim udjelom volonterskog rada. Ipak, mnoge teme i istraživačke priče otvorene su upravo u neprofitnim medijima, oviseći primarno o entuzijazmu i angažmanu novinara i urednika.

Države članice EU-a imaju razvijene sustave potpora trećem sektoru jer ga prepoznaju kao neizostavan jamac pluralizma medija i zadovoljavanja komunikacijskih potreba svih članova društva.

U Hrvatskoj je početkom ove godine naprasno ukinut jedini program institucionalne potpore neprofitnim medijima i jedini program potpore individualnom novinarskom radu (istraživanju). Bez javne potpore ovaj sektor ne može opstati (kao što ne opstaje ni drugdje), a navedenom odlukom resornog ministarstva, kao i odgodom provedbe programa ”Mediji zajednice“, za koji su već odobrena sredstva Europskog socijalnog fonda, njemu je de facto najavljen potpuni prestanak rada.

Neprofitni mediji, kao treći sektor medija (uz javni i komercijalni), u tome imaju posebnu ulogu: dajući glas pojedincima, zajednicama i skupinama (lokalnim, manjinskim, supkulturnim i socijalno-ekonomski ugroženim) koji su slabo zastupljeni u komercijalnim i javnim medijima, oni donose alternativne političke, ekonomske i društvene opcije, proširujući prostor političkog i kulturnog pluralizma

O ukidanju potpore neprofitnim medijima, kao i ostalim elementima ”medijske politike“ koju provodi sada tehnička vlada, odnosno Ministarstvo kulture na čelu sa Zlatkom Hasanbegovićem, negativno mišljenje dale su hrvatske i europske strukovne organizacije te neke europske institucije.

Tome treba pridodati i opće stanje u hrvatskom medijskom prostoru koje karakterizira premreženost političkih, korporativnih i medijskih interesa, netransparentnost vlasništva u medijima te cenzura i autocenzura, koju uzrokuje ponajprije nestabilnost radnog mjesta, pad zaposlenosti od gotovo 50% te posljedično pad povjerenja koje građani imaju u medije i nemogućnost medija da ispune svoju demokratsku ulogu.

Zbog svega navedenog smatramo da hitno treba poduzeti mjere koje imaju za cilj spriječiti još veće urušavanje medijskih i demokratskih standarda, a to su:

• nastavak rada na Medijskoj strategiji RH (odnosno njezino upućivanje u proceduru javnog savjetovanja) kao krovnom nacionalnom dokumentu koji definira uvjete stvaranja pluralnog medijskog sustava sastavljenog od javnih, komercijalnih i neprofitnih medija, promjene medijskog zakonodavstva i različite modele javne potpore medijima i novinarskom radu
• javno financiranje neprofitnih medija putem institucionalnih jednogodišnjih i višegodišnjih potpora u transparentnom natječajnom postupku i prema jasnim kriterijima dodjele sredstava, a na temelju izdvajanja 2,5% ukupnih lutrijskih sredstava na godišnjoj razini, na samostalnoj poziciji ”neprofitni mediji“
• nastavak projektnog financiranja neprofitnih medija putem Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija povećanjem postotka namijenjenog neprofitnim medijima na 20% ukupnih sredstava Fonda
• hitnu provedbu programa ”Mediji zajednice“ (trenutačno raspisivanje natječaja za sredstva iz Europskog socijalnog fonda) te donošenje i prihvaćanje modela dugoročnog razvoja i poticanja stvaranja javnih medija na lokalnoj i regionalnoj razini (lokalni javni mediji)
• hitno donošenje odluke kojom će se dio raspoloživih radijskih i televizijskih frekvencija namijeniti isključivo za neprofitne nakladnike (udruge, inicijative građana, lokalne zajednice); srednjoročno – zakonski definirati udjel u kompletnom frekvencijskom spektru koji će se davati na korištenje isključivo
  neprofitnim akterima
• dodatno kapacitiranje stručnih službi za medije unutar Ministarstva kulture na način stvaranja Uprave za medije i medijsku politiku kako bi se sve predviđene promjene zaista mogle i provesti
• kao srednjoročni cilj predlažemo stvaranje jedinstvenog, javno upravljanog, nacionalnog Fonda za medije s različitim linijama potpore kojima bi se financirali mediji i novinarstvo u onom svojem dijelu u kojem zadovoljavaju javni interes.

Jedino pluralističan sustav javnih, komercijalnih i neprofitnih medija u kojem se posebna pažnja posvećuje novinarskom radu, transparentnosti vlasništva te održivim i stabilnim modelima javnih potpora može osigurati ostvarivanje javnog interesa u medijima.

Mediji okupljeni u Mreži emancipacije – Lupiga, Forum.tm, CroL, Tris, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad

    •  In memoriam - Napustio nas je veliki Željko Senečić
    •  Promicati kulturu milosrđa
    •  Državni novac udruzi Željke Markić koja negira ljudska prava
    •  Hanuka
    •  Opravdano postojanje Nove ljevice
    •  Predlažemo Vladi RH da obešteti žrtve logora HVO-a
    •  Valja opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH i HVO
    •  Kolinda Grabar-Kitarović prezire Haški sud i hvali ratnog zločinca
    •  Silovanu se ženu viktimizira i u miru
    •  Svjetski dan siromaha u Vatikanu

> Svi tekstovi ovog autora