autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Slavenka Drakulić nije znala za poraz

AUTOR: Rada Borić / 30.06.2026.

Slavenka Drakulić (Foto: Ivana Posavec)

Jučer smo se oprostili od hrvatske književnice, novinarke, feministkinje, majke i prijateljice. Jučer smo se oprostili od još jedne Vještice – Slavenke Drakulić. Prvi put je iz Hrvatske otišla 1992. godine, nakon što je zajedno s Radom Iveković, Vesnom Kesić, Dubravkom Ugrešić i Jelenom Lovrić bila javno prokazana kao jedna od “vještica iz Rija”, optuženih da “siluju Hrvatsku”. Bio je to jedan od najmračnijih trenutaka hrvatskog javnog života, u kojem su žene koje su mislile drugačije postale mete javnog progona.

Slavenka je cijelog života pokazivala da je osobno uvijek i političko. Nije se bojala sukoba oko ideja i mišljenja. Od “Smrtni grijesi feminizm”a do “Oni ne bi ni mrava zgazili”, propitivala je položaj žena, prirodu nacionalizma, ratne zločine i banalnost zla. U književnom opusu od “Holograma straha” ili “Mramorne kože” jednako je otvoreno pisala o vlastitoj bolesti, žudnji, starenju, strahu i tijelu. Nije pristajala na šutnju. A posebno se gnušala laži – (poput one da su “vještice” ikada bile u Riju).

Nije odustala ni kada je promijenila zemlju i jezik na kojem je pisala. Upravo suprotno. Postala je jedan od najprevođenijih hrvatskih književnih glasova u svijetu, autorica koja je maloj zemlji dala veliku međunarodnu vidljivost. I na kraju je dobila sudsku bitku protiv onih koji su je oklevetali.

Što joj je službena Hrvatska zapravo zamjerala? To što je govorila o našim zločinima jednako kao i o tuđima? Što je kritizirala nacionalizam, konzervativizam i licemjerje. Što je ženama dala glas, humor, strast i intelektualnu snagu? Drugim riječima, zamjerala joj je što nije pristajala biti drugotna i poslušna.

Priopćenje Ministarstva kulture i medija nakon njezine smrti nabrojilo je njezina postignuća. Ali nije reklo ništa o tome kako se Hrvatska odnosila prema njoj dok je bila živa.

Njezina djela nisu dio školske lektire. Njezina promišljanja o položaju žena i demokraciji nisu dio obrazovanja. Za svoj golemi opus nije dobila najviša državna priznanja koja bi odgovarala njezinu međunarodnom ugledu. A vijest o njezinoj smrti na javnoj televiziji prošla je gotovo nezapaženo.

I zato, uza sva međunarodna priznanja, prijevode na više od trideset jezika i nagrade koje je dobila, ostaje gorak dojam da je za dio hrvatskih institucija Slavenka Drakulić i dalje bila žena koja je „previše pričala, a premalo kuhala“.

Od nje se ovim riječima oprostila njezina prijateljica Rada Iveković:

“Slavenka nije znala za poraz. Ona nas ohrabruje u otporu, u svijetu u kojem nema mnogo mjesta za to. Hvala joj.”

Mislim da je upravo u toj jednoj rečenici sadržano sve ono što je Slavenka Drakulić bila – književnica, intelektualka i žena koja nije pristajala na šutnju.

Hvala joj!

(Govor zastupnice Rade Borić u ime kluba Možemo! na sjednici Sabora RH 30. lipnja 2026.)

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Veliki rasjed Banija/Banovina
• Inventura: razmislimo gdje nam je mjesto i što nam je važno
• Leptiri čeličnih krila
• Očevi i sinovi. I poneka majka
• Dečki dečkima oči ne vade
• Komemoracija u Gruborima ima smisla ako se vrate Srbi
• Sabor ne smije biti loš film koji se stalno vraća na početak

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: ODJECI
Oznake: Dubravka Ugrešić, Hrvatska, Jelena Lovrić, Možemo!, nacionalizam, Rada Borić, Rada Iveković, Slavenka Drakulić, Vesna Kesić

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".