autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Toneća Argentina

AUTOR: Drago Pilsel / 02.02.2014.

Papa Franjo je najpopularniji “politički” čelnik na tražilicama poput Googlea promatrano od ožujka do prosinca 2013., po anketi objavljenoj na katoličkoj informativnoj mrežnoj stranici Aleteia. Papa iz Argentine vodi po broju mjesečnih upita na Googleu (oko 1,7 milijuna) i po broju citata na svjetskoj internetskoj mreži (njegovo ime se pojavljuje više od 49 milijuna puta), po toj anketi. Među političkim čelnicima, Papa je čak ispred američkog predsjednika Baracka Obame (1,5 milijuna mjesečnih upita i 38 milijuna citata) i ruskog predsjednika Vladimira Putina (246 000 upita i 8 milijuna citata). Izbor Jorgea Maria Bergoglija, prvog pape s južne polutke, potaknuo je veliku radoznalost koja ne jenjava ni deset mjeseci nakon njegova izbora u ožujku.

 

Papa Franjo postao je prvi poglavar Rimokatoličke crkve koji se našao na naslovnici poznatoga američkog časopisa Rolling Stone. Na naslovnici se našla tipična fotografija Pape koji se smije i maše. U poznatom časopisu, u članku koji je vatikanski glasnogovornik o. Federico Lombardi ocijenio kao loše novinarstvo, naveli su da je papa Franjo ”popularan papa” i da se prije samo mjesec dana smiješio i s naslovne strane Timea kao osoba godine po izboru tog magazina.

Vatikanolozi bez izuzetka ističu veliki doprinos koji je papa Franjo dao saniranju slike Crkve, ponajprije udarajući na koruptivne vatikanske financijske strukture i ne pokazujući milost prema biskupima koji skandaliziraju javnost financijskim makinacijama i pretjerivanjima

 

Ugledni britanski list The Guardian smatra zanimljivim to što jedan glazbeni časopis na naslovnoj stranici objavljuje fotografiju Pape. Urednik časopisa Mark Binelli napisao je da je ”za manje od godinu dana otkad je počeo njegov mandat, papa Franjo napravio dosta toga čime se odvojio od svojih prethodnika” i postao ”narodni papa”. Rolling Stone prenosi i Binellijev komentar da je papa Franjo otišao još mnogo dalje kada je riječ o promjeni pogleda na svijet navodeći, između ostalog, njegove stavove o gay brakovima, kontroli rađanja i abortusu.

 

Očekujući najavljene i vrlo važne unutarcrkvene poteze u vezi potrebne reorganizacije kurije, vatikanolozi bez izuzetka ističu veliki doprinos koji je papa Franjo dao saniranju slike Crkve, ponajprije udarajući na koruptivne vatikanske financijske strukture i ne pokazujući milost prema biskupima koji skandaliziraju javnost financijskim makinacijama i pretjerivanjima. No, dok papa Franjo polako i mukotrpno izvlači Crkvu, njegova rodna Argentina tone sve više i više.

 

U Buenos Airesu, glavnom argentinskom gradu, kojeg upravo ubijaju najvrućiji dani od glasovitoga ljeta 1906. (sada je registrirano čak 47 Celzijevih stupnjeva), veći dijelovi grada su bez struje, barikade na ulicama se množe, a zemlja se tek oporavlja od silnoga policijskoga štrajka koji je zemlju doveo u kaos jer su policajci digli ruke od svega, krenula je opća pljačka marketa i dućana s elektroničkom robom, bilo je 14 mrtvih, a kriminalitet se razmahao posvuda.

Dok argentinski Ured za statistiku Indec za 2013. godinu navodi kako je inflacija iznosila 10,8 posto, neovisni instituti objavljuju kako je riječ o 25,6 posto. Od 2007. godine vlada je na ključne pozicije u Uredu za statistiku postavila osobe od njezina ”povjerenja” i frizirala prave podatke. Cristina Kirchner ovakvu politiku očigledno toliko ozbiljno sprovodi da je u međuvremenu objavljivanje podataka vezanih za inflaciju postalo kazneno djelo zbog kojeg ne prijeti samo novčana kazna već i ona zatvorska

 

Majka ovoga izvjestitelja, koja živi u predgrađu Buenos Airesa i u prilično solidnom kvartu, više ne može sama i bez pratnje prijeći 400 metara od kuće do dućana s mješovitom robom jer je već opljačkana tri puta, a jednom su je zaskočili vatrenim oružjem u rebra dok se taksijem vraćala kući nakon što je vozilo zaustavljeno a napadači se ugurali u nj.

 

Predsjednica Cristina Fernández de Kirchner (udovica predsjednika Néstora Kirchnera Ostojić) ne uspijeva uvjeriti građane da zemlja ide u dobrom smjeru jer joj malo tko više vjeruje. Ona je bila odsutna 36 dana nakon operacije u glavi (sumnja se na tumor ali to se drži najstrožom nacionalnom tajnom) i po povratku na posao je odredila odblokadu dolara koja je trajala dvije godine. Argentina je poznata kao zemlja špekulanata i zemlja u kojoj građani ne vjeruju u domaću valutu pa štede u dolarima.

 

Ali je to bilo nemoguće pa se dolar na crnom (tzv. dolar blue ili dolar Messi) plaćao neko vrijeme i 70% više nego što je bio službeni tečaj ma da ga se jako teško nabavljao. Mjesečna je inflacija opet u galopirajućem rastu i sada iznosi oko 25% (Vlada priznaje da je 10,8%).  Naime, kada je riječ o službenim podacima vezanim za postotak inflacije, argentinska vlada ove brojke već godinama ”uljepšava”.

 

Dok Ured za statistiku Indec za 2013. godinu navodi kako je inflacija iznosila 10,8 posto, neovisni instituti objavljuju kako je riječ o 25,6 posto. Od 2007. godine vlada je na ključne pozicije u Uredu za statistiku postavila osobe od njezina ”povjerenja” i frizirala prave podatke. Cristina Kirchner ovakvu politiku očigledno toliko ozbiljno sprovodi da je u međuvremenu objavljivanje podataka vezanih za inflaciju postalo kazneno djelo zbog kojeg ne prijeti samo novčana kazna već i ona zatvorska.

Počele su i nestašice. U argentinskim trgovinama s polica polako nestaje mate čaj. Nestanak ovog tradicionalnog napitka za Argentince predstavlja jednu vrstu nacionalne katastrofe. No, to nije jedina namirnica koju više nije moguće samo tako dobiti – slično je i sa šećerom i brašnom. Neke trgovine primjerice prodaju šećer još samo u manjim pakovanjima

 

Privatni instituti i banke te kazne mogu zaobići jedino tako što podatke koje normalnim putem ne smiju objaviti na raspolaganje stavljaju zastupnicima u parlamentu. Oni, naime, uživaju pravo na imunitet i svoje informacije smiju iznijeti u javnost a da za to pred zakonom moraju odgovarati.

 

Državne rezerve su sve tanje i tanje, sada su procijenjene na svega 30 milijardi dolara, i sve je više glasova, naročito iz zemalja u okruženju (Čile, Urugvaj i Brazil) koji strahuju od novog kolapsa kakav je bio 2002. kada se srušio argentinski bankarski sustav. Već samo zamrzavanje cijena predstavlja priznanje argentinske vlade da se zemlja doista nalazi u škripcu. Da inflacija nije ekstremno visoka, ne bi bilo nikakvog razloga za ovakvo ponašanje. I Međunarodni monetarni fond već duže vrijeme kritizira ovu praksu.

 

Počele su i nestašice. U argentinskim trgovinama s polica polako nestaje mate čaj. Nestanak ovog tradicionalnog napitka za Argentince predstavlja jednu vrstu nacionalne katastrofe. No, to nije jedina namirnica koju više nije moguće samo tako dobiti – slično je i sa šećerom i brašnom. Neke trgovine primjerice prodaju šećer još samo u manjim pakovanjima. Osim toga, po osobi je moguće kupiti samo jedan paketić. Supermarketi koji nisu uveli ovakvu praksu već duže vrijeme zjape prazni. U njima više nema ničega.

 

Registrirani su i slučajevi smrti glađu, što je nepojmljivo u zemlji koja obiluje mesom, sojom i žitom. No, zašto argentinska vlada jednostavno ne pokuša nekim djelotvornim sredstvima djelovati protiv inflacije? Ona već godinama sprovodi jednu ekspanzivnu novčanu politiku. To se ne može samo tako promijeniti. Cristina Kirchner ne pokazuje dovoljno interesa u savladavanju inflacije uopće. Vlada sprovodi jednu populističku politiku s mnogim subvencijama i državnim transferima. Malo važnosti daje stabilnosti cijena. I zemlja tone, i tone, i tone…

 

(Tekst je izvorno napisan za tjednik Express)

Još tekstova ovog autora:

     10 godina od smrti Živka Kustića me i dalje jedno proganja
     Šeperova odluka o “ukazanjima” u Amsterdamu i Međugorje
     Gasi se franjevačka provincia koja me dovela u Hrvatsku
     Dokle će Crkva koristiti Jazovku da dezavuira antifašizam?
     U povodu Dana državnosti, datuma kojeg se HDZ-ovci srame
     30 je godina od, možda, najboljeg intervjua u mojoj karijeri
     Mons. Ivo Martinović, dostojan sljedbenik Srećka Badurine
     Jürgen Moltmann: Nema progresa bez ekološke pravednosti
     Papa nije rekao ''pederčine'', već ''pederi'',  pa što?
     35 godina života u Hrvatskoj, 30 godina mrzilačkih napada

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija