Argentina

Iz Argentine ovih dana je stigla jedna jako lijepa vijest: Umma Azul, čija je krsna kuma argentinska predsjednica, u subotu 5. travnja je postala prvo dijete lezbijskog para kršteno u Katoličkoj crkvi u toj zemlji. Carina Villarroel i Soledad Ortiz zatražile su blagoslov nadbiskupa grada Córdobe Carlosa Josea Naneza. On je rekao da njihov status nije relevantan za krštenje djeteta. Krštenje je održano u samoj katedrali.

 

Istospolni brakovi legalni su u Argentini od 2010. godine, ali protiv njih je stao episkopat s tadašnjim nadbiskupom Buenos Airesa kardinalom Jorgeom Bergoglijom, današnjim papom Franjom. Predsjednica Cristina Fernández de Kirchner nije mogla nazočiti krštenju, ali je poslala svog predstavnika. No iz zemlje gauchosa, Maradone i Messija stižu i potresne vijesti: u pokrajini Buenos Aires je uvedeno izvanredno stanje nakon eskalacije nasilja.

Guverner Buenos Airesa Daniel Scioli proglasio je dvanaestomjesečno izvanredno stanje u pokrajini nakon vala napada i uličnih smaknuća. Ta mjera predviđa trenutačnu mobilizaciju 5000 umirovljenih policajca za pojačanje ophodnji u toj pokrajini u kojoj je koncentrirano 40% od 40 milijuna Argentinaca

 

Guverner Daniel Scioli proglasio je dvanaestomjesečno izvanredno stanje u pokrajini nakon vala napada i uličnih smaknuća. Ta mjera predviđa trenutačnu mobilizaciju 5000 umirovljenih policajca za pojačanje ophodnji u toj pokrajini u kojoj je koncentrirano 40% od 40 milijuna Argentinaca.

 

Mjera je donesena nakon napada na banku u Bernalu, južnom predgrađu glavnog grada, pri čemu su napadači pucali iz automatskog oružja. Ali zemlja je potresena jer je prošlog tjedna u nizu pljački nekoliko ljudi smrtno stradalo, što je potaknulo stanovništvo da uzme pravdu u svoje ruke, pa je do zaključenja ovoga broja Expressa 12 lopova pretučeno na smrt nogama i letvama.

 

Guverner Scioli, saveznik argentinske predsjednice Cristine Kirchner i mogući kandidat za predsjedničke izbore 2015., tražio je suradnju oporbe i pozvao stanovnike da ostanu mirni. Za donesene mjere je izdvojeno 600 milijuna pesosa ili 75 milijuna dolara.

 

Prema podacima policije od početka 2014. u Buenos Airesu i okolici je ubijeno 57 ljudi, prema 161 osoba tijekom 2013. Zemlja se tek oporavlja od silnoga policijskoga štrajka koji je Argentinu doveo u kaos jer su policajci bili digli ruke od svega, a onda je krenula opća pljačka marketa i dućana s elektroničkom robom; bilo je nekoliko desetaka mrtvih, a kriminalitet se razmahao posvuda.

 

Majka ovoga izvjestitelja, koja živi u predgrađu Buenos Airesa u prilično solidnom kvartu, više ne može sama i bez pratnje prijeći 300 metara od kuće do dućana s mješovitom robom jer je već opljačkana tri puta, a jednom su je zaskočili vatrenim oružjem u rebra dok se taksijem vraćala kući nakon što je vozilo zaustavljeno, a napadači se ugurali u nj.

Majka ovoga izvjestitelja, koja živi u predgrađu Buenos Airesa u prilično solidnom kvartu, više ne može sama i bez pratnje prijeći 300 metara od kuće do dućana s mješovitom robom jer je već opljačkana tri puta, a jednom su je zaskočili vatrenim oružjem u rebra dok se taksijem vraćala kući nakon što je vozilo zaustavljeno, a napadači se ugurali u nj

 

Predsjednica Cristina Fernández de Kirchner (udovica predsjednika Néstora Kirchnera Ostojić) ne uspijeva uvjeriti građane da zemlja ide u dobrom smjeru jer joj malo tko više vjeruje. Argentina je poznata kao zemlja špekulanata u kojoj građani ne vjeruju u domaću valutu, pa štede u dolarima.

 

Ali je to bilo nemoguće, pa se dolar na crnom (tzv. dolar blue ili dolar Messi) plaćao neko vrijeme i 70% više od službenog tečaja i jako ga se teško nabavljalo. Mjesečna je inflacija opet u galopirajućem rastu i sada iznosi oko 25% (Vlada priznaje 10,8%).

 

Naime, kada je riječ o službenim podacima vezanim za postotak inflacije, argentinska vlada ove brojke već godinama ”uljepšava”. Državne rezerve su sve tanje i tanje, sada su procijenjene na svega 30 milijardi dolara, i sve je više glasova, naročito iz zemalja u okruženju (Čile, Urugvaj i Brazil) koji strahuju od novog kolapsa kakav je bio 2002. kada se srušio argentinski bankarski sustav.

 

Već samo zamrzavanje cijena predstavlja priznanje argentinske vlade da se zemlja doista nalazi u škripcu. Da inflacija nije ekstremno visoka, ne bi bilo nikakvog razloga za ovakvo ponašanje. I Međunarodni monetarni fond već duže vrijeme kritizira ovu praksu.

 

Počele su i nestašice. U argentinskim trgovinama s polica polako nestaje mate čaj. Nestanak tog tradicionalnog napitka za Argentince predstavlja jednu vrstu nacionalne katastrofe. No, to nije jedina namirnica koju više nije moguće samo tako dobiti – slično je i sa šećerom i brašnom. Neke trgovine primjerice prodaju šećer još samo u manjim pakovanjima. Osim toga, po osobi je moguće kupiti samo jedan paketić. Supermarketi koji nisu uveli ovakvu praksu već duže vrijeme zjape prazni. U njima više nema ničega.

Dobitnik Nobelove nagrade za mir Adolfo Pérez Esquivel poziva medije na veću odgovornost jer se panika i histerija šire tako što se kaže da policija i pravosuđe ne čine ništa, što navodi građane da uzmu pravdu u svoje ruke, a to završava na odvratan i nedopustiv način

 

Registrirani su i slučajevi smrti od gladi, što je nepojmljivo u zemlji koja obiluje mesom, sojom i žitom. No, zašto argentinska vlada jednostavno ne pokuša nekim djelotvornim sredstvima djelovati protiv inflacije? Ona već godinama provodi jednu ekspanzivnu novčanu politiku, a to se ne može samo tako promijeniti.

 

Cristina Kirchner ne pokazuje dovoljno interesa za savladavanje inflacije uopće. Vlada provodi jednu populističku politiku s mnogim subvencijama i državnim transferima. Malo važnosti pridodaje stabilnosti cijena. A zemlja tone, i tone, i tone…

 

Komentatori ne vjeruju da će najnovije mjere usmjerene na zaštitu građana, a koje uključuju nabavku 1000 novih policijskih vozila, 30.000 prsluka i 10.000 komada oružja, pomoći postojećoj snazi od 40.000 pripadnika sigurnosnih agencija. Ne pomaže smirivanju situacije ni to što se uvodi sistem kako bi građani posebnom aplikacijom na mobilnim telefonima mogli što brže poslati dojavu policiji o slučaju i mjestu opasnosti.

 

Svećenik Juan Carlos Molina, tajnik Odjela za prevenciju uporabe droge, upozorio je da općem planu nedostaju mjere prevencije i obrazovanje i da se kriminalitet, među najvišima u Latinskoj Americi, ne rješava samo represijom.

 

I episkopat kritizira državnu vlast, a dobitnik Nobelove nagrade za mir Adolfo Pérez Esquivel poziva medije na veću odgovornost jer se panika i histerija šire tako da se kaže da policija i pravosuđe ne čine ništa, što navodi građane da uzmu pravdu u svoje ruke, a to završava na odvratan i nedopustiv način: lopova koji je pokušao starijoj gospođi ukrasti torbu ljudi su nastavili udarati nogama i kada je bilo jasno da mrtav i smrskane lubanje leži na asfaltu.

 

(Tekst je izvorno napisan za tjednik Express).

    •  Shvatite: Milorad Pupovac nije kriv za tragediju Vukovara
    •  Treba nam spomenik kakav je zagovarao Ivan Zvonimir Čičak
    •  Kutlešu ne brinu ni mrtvi ni grabežljivi kapitalizam
    •  Slovo o još jednom (ne)uspjehu, u Nacionalu
    •  20 godina ogromnog doprinosa Documente i Vesne Teršelič
    •  Dođite na promociju možda najvažnije moje knjige
    •  Može li nada doći iz Beograda? Da. Axios, mons. Ladislave!
    •  Novinar Malić i ministar Anušić misle da je Porfirije četnik?
    •  Vatikanska placebo Gospa
    •  Je li SDP ljevica, služi li ona još ičemu danas?

> Svi tekstovi ovog autora