Hoće li ovaj pontifikat trajati kraće nego što se mislilo?

Ove nedjelje 18. listopada u podne Papa se pojavio na prozoru svoga stana u Apostolskoj palači u Vatikanu te se obratio vjernicima prvi put nakon operacije pluća kojoj je podvrgnut prošlog utorka. Nakon što je u subotu poslijepodne otpušten iz bolnice, pojavio se nasmiješen, a njegove uvodne riječi bile su jednostavne: ”Draga braćo i sestre, sretna nedjelja.” U završnom obraćanju okupljenima na Trgu svetog Petra – njih oko 15.000 – zahvalio je svima na molitvama tijekom njegova oporavka, a izrazio je zahvalnost i medicinskom osoblju bolnice Gemelli.

”Nakon što je ova osjetljiva faza ostala iza nas, kao što znate, sada ću postupno nastaviti sa svojim aktivnostima”, objavio je – a njegovo je izlaganje trajalo nešto više od 10 minuta, što je kraće nego što je uobičajeno za takve prigode.  Pažljiv odabir riječi ”postupno” sugerira da se još neće vratiti svojoj punoj, redovitoj rutini; istovremeno, ostaje nejasno hoće li na kraju ipak realizirati planirano putovanje u Urugvaj, Argentinu i Peru, predviđeno za razdoblje od 6. do 17. studenoga.

Na taj način, posebno razdoblje koje je prekinulo normalni razvoj pontifikata Lava XIV. završava upravo na onom mjestu na kojem je i započelo. Prije samo tjedan dana – također tijekom nedjeljne molitve Anđeo Gospodnji – objavio je da mu je otkriven čvor na plućima te da će morati na operaciju. Zahvat je obavljen u utorak, dva dana kasnije, u rimskoj bolnici Gemelli; pokazalo se da je riječ o zloćudnom tumoru, što je Vatikan potvrdio iste večeri. Radilo se o adenokarcinomu, koji je u potpunosti uklonjen, zajedno s cijelim donjim plućnim režnjem. Inače, ovo je prvi puta da je neki papa operiran zbog zločudnog tumora.

Od ovog trenutka nadalje, glavno je pitanje kakvi će biti rezultati postoperativnih pretraga; oni će odrediti je li rak u potpunosti izliječen te je li potrebno daljnje liječenje – poput ciklusa kemoterapije – što bi utjecalo na fizičko stanje pacijenta i njegovu svakodnevicu.

Rezultati histoloških pretraga očekuju se između 10 i 14 dana nakon zahvata – to jest, otprilike između 23. i 27. listopada. To će biti presudan trenutak za razumijevanje utjecaja bolesti na budućnost pontifikata. Tada će se odlučiti ide li na put u Južnu Ameriku ili se ono odgađa, odnosno ide li ali u skraćenom programu. 

Predstojeće putovanje u Južnu Ameriku – kao prva sljedeća obveza – fizički je vrlo zahtjevno. Predviđeno je ukupno 14 letova i više od 40 govora; plan puta uključuje posjet Cuscu u Peruu, koji se nalazi na nadmorskoj visini većoj od 3300 metara, gdje se mogu pojaviti poteškoće s disanjem. U srijedu je Daniel Sturla, nadbiskup Montevideja, u izjavi za televizijsku mrežu Telemundo prvi put priznao kako ”postoji mogućnost da mu liječnici trenutačno ne dopuste odlazak jer mora proći određeni oblik liječenja, iako bi možda mogao otputovati kasnije”. Nekoliko sati kasnije, peruanska političarka Keiko Fujimori izjavila je da bi se datumi Papina posjeta mogli promijeniti, napomenuvši da će njegov oporavak ”trajati dulje nego što se očekivalo”. 

Ove nedjelje Papa nije iznosio dodatne pojedinosti o svom zdravstvenom stanju, već je ponudio razmišljanje slično onima kakva su u sličnim prilikama iznosili njegovi prethodnici: ”Ovo me iskustvo potaknulo da na poseban način osjetim blizinu onih koji prolaze kroz bolest.” ”Doista sam osjetio vašu podršku”, rekao je, zahvalivši svima koji su proteklih dana molili za njega. 

U svojoj tradicionalnoj nedjeljnoj katehezi, Papa se osvrnuo na poznati evanđeoski odlomak koji poziva da se caru dâ ono što je carevo, a Bogu ono što je Božje: ”U Isusu promatramo Boga koji se ne boji povijesti; naprotiv, On dolazi živjeti u njoj. Njegovo kraljevstvo ne ukida ljudske uloge ni odgovornosti. Ipak, On od nas traži da živimo čestito – oslobođeni niskih ambicija i nepravednih interesa.” Na kraju je potaknuo vjernike da slijede to poučavanje: ”Budite iskreni, bez straha ili licemjerja, te slobodni činiti dobro.” 

Papa je otpušten u subotu, tri dana ranije nego što se prvotno očekivalo – Vatikan je prethodno najavio da će bolničko liječenje trajati najmanje tjedan dana, a Papin raspored bio je obustavljen do idućeg utorka. Time Sveta Stolica nastavlja odašiljati poruku normalnosti i optimizma, nakon zabrinutosti s kojom je vijest isprva primljena. Ipak, unutar Vatikana i dalje vlada velika neizvjesnost u pogledu neposredne budućnosti. 

Putovanje u Latinsku Ameriku za sada ostaje u rasporedu, a liječnik koji je operirao Papu – torakalni kirurg dr. Stefano Margaritora – izjavio je u subotu za Vatican news da ”nema medicinskih razloga koji bi spriječili” Papu da krene na to putovanje. ”Nakon ovakve vrste operacije, smatram da je za potpuni fizički oporavak potrebno nekoliko tjedana. Stoga, s obzirom na to da je prošlo već gotovo tjedan dana, očekujem da bi se Papa mogao potpuno oporaviti za desetak dana”, izjavio je.  

Atmosfera se u Vatikanu promijenila preko noći, a budućnost je postala neizvjesnija. Vijest o zloćudnom tumoru Lava XIV. izazvala je zaprepaštenje – stigla je svega 17 mjeseci nakon njegova izbora u svibnju 2025., i to u trenutku kada su mnogi pretpostavljali da ga, s obzirom na to da ima 71 godinu i dobro je fizičko zdravlje (i aktivno se bavi sportom), čeka dug pontifikat.  

Neki su mislili da imamo Papu za idućih 20 godina, no sada to više nije sigurno; to mijenja sve u Kuriji – cjelokupnu dinamiku.

Nitko nije pretpostavljao da će situacija već ući u fazu koju obilježava narušeno zdravlje ili slabost pape – slično kao u posljednjim godinama Ivana Pavla II., gotovo tijekom cijelog pontifikata Benedikta XVI. ili u kasnijem razdoblju službe pape Franje.

Iako tek treba vidjeti koliki su razmjeri njegove bolesti i kakvo bi liječenje ona mogla zahtijevati, Lav XIV. već se pokazuje kao krhkija figura. Čujem kako su mnogi sada u nekom ”privremenom” stanju; različiti blokovi moći odjednom shvaćaju da se moraju reorganizirati – sve se počinje mijenjati.

 Za sada je Papin raspored obustavljen, a njegovo ambiciozno putovanje u Urugvaj, Argentinu i Peru – planirano za razdoblje od 6. do 17. studenoga – još je upitno. U nedjelju, kada je objavio da će biti podvrgnut operaciji, Papa je dao naslutiti da putovanje ostaje u planu; no, nakon potvrde da je tumor zloćudan, sve je sada pod znakom pitanja. Naravno, milijuni mole za papino zdravlje, pa tako i ovdje potpisani novinar. 

Termin zahvata već je bio planiran tako da ostavi razmak od najmanje tri tjedna – što je preporučeno razdoblje prije nego što je sigurno letjeti nakon operacije pluća. Međutim, sada u obzir dolaze i drugi čimbenici, budući da rezultati analize tumora neće biti dostupni još 10 do 14 dana; ti bi rezultati mogli ukazivati ​​na to da su Robertu Prevostu potrebni kemoterapija ili zračenje. 

Razdoblje između 23. i 27. listopada bit će presudan trenutak za razumijevanje trenutačnih okolnosti i mogućeg razvoja pontifikata; Papa, koji prolazi kroz zahtjevne medicinske tretmane, morat će prilagoditi opseg svojih obveza i ograničiti pojavljivanje u javnosti. U krajnjem slučaju – ako ga snaga izda – moglo bi se ponovno postaviti pitanje ostavke, slijedeći presedan koji je 2013. godine postavio Benedikt XVI. povlačenjem sa službe. U svakom slučaju, to će osnažiti utjecaj njegova užeg kruga suradnika, budući da će im on morati prepustiti veći dio odgovornosti. 

U svakom slučaju, čak i ako do posjeta Latinskoj Americi doista dođe, putovanja na velike udaljenosti možda ne dolaze u obzir. Za iduću godinu nije bilo planiranih takvih putovanja – osim odlaska u Južnu Koreju na Svjetski dan mladih – a s obzirom na trenutnu situaciju, svi ostali slični planovi bit će stavljeni na čekanje. 

Zapravo, to mijenja cjelokupnu vremensku koncepciju pontifikata – kako za samog Papu, koji o pitanjima razmišlja iz dugoročne perspektive, tako i za one u njegovoj blizini.  

Sve do sada, Lav XIV. bio je papa koji je djelovao promišljeno, duboko razmatrajući svaki svoj potez prije donošenja odluke, budući da je pred sobom imao mnogo vremena. Sada bi se, međutim – ovisno o nadolazećoj dijagnozi i daljnjem tijeku liječenja – mogao suočiti sa smanjenom snagom te biti prisiljen pažljivo birati bitke u koje će se upustiti. Neke će druge, jednostavno, prepustiti svome nasljedniku. 

Kroz povijest, svaki je papa morao odvagnuti vlastite snage kada je odlučivao kako provesti ono što je smatrao nužnim – i kojim tempom. Primjerice, Ivan XXIII. izabran je 1958. godine u dobi od 76 godina; bio je već u poodmakloj dobi i prilično krhkog zdravlja, pa se podrazumijevalo da će njegov pontifikat biti kratak. Ipak, u nešto više od četiri godine sazvao je Drugi vatikanski koncil i preobrazio Crkvu – inicijativu koju je najavio svega tri mjeseca nakon početka svog pontifikata.  

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li njegova bolest utjecati na to kako će Lav XIV. voditi svoj pontifikat te hoće li to možda dovesti do ubrzanja provedbe njegova programa.

Također je neizbježno da Papa počne razmišljati o nasljeđivanju, putem pomno osmišljenih imenovanja i promjena u organizacijskoj strukturi – procesa koji su se dosad odvijali odmjerenim tempom. Primjerice, potez koji je povukao u petak prije najave da je ozbiljno bolestan sada se sagledava u novom svjetlu: posve neočekivano, imenovao je filipinskog kardinala Luisa Antonija Taglea – koji je tijekom posljednje konklave slovio kao mogući kandidat za papu – novim dekanom Kardinalskog zbora, što je ključna uloga tijekom razdoblja sede vacante (razdoblja u kojem je Sveta Stolica upražnjena).  

U subotu je također imenovao generalnog vikara Njegove Svetosti za Grad Vatikan – još jednu dužnost koja ostaje na snazi ​​i nakon papine smrti (ili ostavke) – dodijelivši tu ulogu talijanskom franjevcu, nadbiskupu Vittoriju Francescu Violi. Riječ je o dvjema odlukama koje je donio prije nego što je u nedjelju najavio svoj predstojeći operativni zahvat, a one su sada jasnije. 

Nova situacija također će otkriti kakav će biti pristup Vatikana transparentnosti i komunikacijskoj politici u budućnosti, kada je riječ o zdravstvenom stanju pape. Taj se pristup posljednjih godina mijenjao; sve do vremena Ivana Pavla II. – prvog pape koji je primljen u bolnicu, polikliniku Gemelli – ta je tema bila svojevrsni tabu. Cilj je bio očuvati gotovo svetu auru koja je okruživala lik pape. Uz vrlo malo ili nimalo informacija, pape bi jednostavno preminule. Iznenadna i kontroverzna smrt Ivana Pavla I. 1978. godine, nakon samo 33 dana pontifikata, zaslužuje posebnu raspravu; obdukcija nije provedena, a službena verzija događaja s vremenom se mijenjala. U novije vrijeme, tijekom boravaka pape Franje u bolnici 2025. godine, objavljivana su svakodnevna – doduše vrlo kratka – izvješća o njegovu zdravstvenom stanju. 

Ovoga je puta sam Papa, s prozora koji gleda na Trg svetog Petra, tijekom molitve Anđeoskog pozdravljenja najavio svoju operaciju – bio je to čin iskrenosti i transparentnosti kakav se rijetko viđa (Ivan Pavao II. učinio je isto 1992. godine, tijekom jedne od svojih brojnih hospitalizacija u bolnici Gemelli). Štoviše, postalo je jasno da je Apostolska palača – na temelju preliminarnih pretraga – već prije zahvata znala da je tumor zloćudan, no ta je informacija objavljena tek u utorak navečer, nakon završetka operacije.  

Upravo je ta vijest odjeknula poput bombe i promijenila sve. Odluka o putovanju u Latinsku Ameriku poslužit će kao sljedeći pokazatelj stvarnog stanja stvari. 

Za kraj, kao dokaz da je ovaj papa poseban, govori vijest da je u petak, nakon što je služio misu u bolnici telefonirao Vladimiru Putinu moleći ga za primirje.

Papa je tijekom razgovora izrazio zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u gradu Oleškiju u Hersonskoj oblasti.

Zatražio je primirje kako bi se omogućila dostava prehrambene i medicinske pomoći te dobrovoljna i sigurna evakuacija civilnog stanovništva. Na završetku razgovora ponovno je potvrdio zalaganje Svete Stolice za dijalog i mir.

Podsjećam da je Lav XIV. u nedjelju, 11. listopada, nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja uputio je još jedan snažan apel za mir između Ukrajine i Rusije. Upozorio je na tragičan broj žrtava i razaranje infrastrukture u objema zemljama te na teške posljedice sukoba za najsiromašnije stanovništvo svijeta zbog onemogućenoga sigurnog prijevoza žitarica preko Crnoga mora. Lav je istaknuo da svagdašnji kruh milijuna ljudi ne može biti talac rata.

Ukrajina je pak ovaj vikend dronovima napala Sankt Petersburg. Pogođeni su naftni terminal, podatkovni centar ruske društvene mreže Vkontakte i važan most.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Što bi bilo da je Pavelić 1945. uhvaćen i isporučen Titu?
    •  Vidjeli smo Messija, možda najvećeg u povijesti
    •  Stepinac na sudu: 80 godina od izjave da mu je savjest čista
    •  Porfirijeva ljevica? Jandroković je sav zamazan od neistina
    •  Crno na bijelo: Stepinac je zagovarao etničko čišćenje Srba!
    •  Izrael jaća veze s globalnom ekstremnom desnicom
    •  Porfirije nije imao ''agendu''. Istina o našem kružoku
    •  Ratko Mladić: nasljeđe mržnje
    •  Građani protiv krkana i Plenkovićevih ćacija
    •  Stanko Perića i Mate Uzinić čine Crkvu relevantnom

> Svi tekstovi ovog autora