novinarstvo s potpisom
U Rijeci je u utorak, 27. listopada, predstavljena Peaceful Rain, nova međunarodna i međureligijska mirovna inicijativa koja želi povezati ljude različitih vjera i uvjerenja u konkretnom djelovanju za mir, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije.
Na predstavljanju održanom u Riječkoj nadbiskupiji sudjelovali su riječki nadbiskup i metropolit Mate Uzinić, mitropolit njemački Srpske Pravoslavne Crkve Grigorije Durić te predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz ef. Hasanović. Putem videoveze iz Asiza pridružio im se i kardinal Timothy Radcliffe OP, a sudjelovali su i predstavnici drugih kršćanskih tradicija, međunarodnih crkvenih mreža i institucija za zaštitu ljudskih prava. Predstavljanje je vodila novinarka HRT-a Morana Kasapović.
Inicijativa je nastala iz ovogodišnjih Mediteranskih teoloških susreta u Lovranu, održanih pod naslovom ”Prorokovati mir okruženi bukom rata: Mirotvorstvo u doba militarizma”. Njezin je temelj Mediteranski savez za mir, dokument s deset obveza koje potpisnike pozivaju na odbacivanje nasilja, izgradnju dijaloga, solidarnost, suočavanje s vlastitom prošlošću i konkretno mirotvorno djelovanje. Savez je otvoren svima, neovisno o njihovoj vjerskoj, nacionalnoj ili svjetonazorskoj pripadnosti.
Nadbiskup Uzinić je istaknuo da inicijativa nije zamišljena kao još jedna deklaracija, nego kao poziv na osobnu odgovornost. ”Nitko od nas sam neće riješiti velike svjetske sukobe. Ni ova inicijativa neće sama zaustaviti ratove. Ali to nas ne oslobađa odgovornosti za onu jednu kap mira koju svatko od nas može darovati”, poručio je, istaknuvši kako molitva za mir ne oslobađa odgovornosti da se za mir i djeluje.
Posebno snažno svjedočanstvo iznio je mitropolit Grigorije, prisjetivši se vlastitog iskustva rata, pokopa više od stotinu mladih ljudi i skrbi za tristotinjak ratne siročadi. Istaknuo je da ratovi ne počinju iznenada, nego se pripremaju manipulacijama i demoniziranjem drugih, te poručio kako nema veće hrabrosti od borbe za mir.
Muftija Hasanović upozorio je na odgovornost vjerskih zajednica u vremenu sve izraženijih podjela i netrpeljivosti. ”U vremenu u kojem danas živimo, šutjeti znači poistovjetiti se sa zlom”, poručio je, naglasivši da ”vjerski predstavnici ne smiju dopustiti instrumentalizaciju religije za političke interese”. Izrazio je punu podršku inicijativi i zajedničkom zalaganju za mir.
Kardinal Timothy Radcliffe, koji se uključio iz Asiza, gdje se obilježavala 40. obljetnica povijesnog međureligijskog susreta koji je 1986. sazvao papa Ivan Pavao II., istaknuo je vrijednost malih djela mira i važnost izgradnje mira u vlastitom srcu.
Međunarodnu dimenziju inicijative predstavio je glavni tajnik crkvene koordinacije Sredozemlja Alexis Leproux, naglasivši mogućnost povezivanja mirovnih aktivnosti kroz postojeće mediteranske mreže. Đakonisa Evangeličke crkve Melani Ivančević govorila je o osobnoj odgovornosti i važnosti djelovanja žena u izgradnji mira, dok je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter posebno upozorila na govor mržnje, diskriminaciju i nasilje u digitalnom prostoru. Podržala je inicijativu i potvrdila spremnost na suradnju u promicanju ljudskog dostojanstva i kulture nenasilja.
Peaceful Rain već je okupila dvijestotinjak potpisnika iz Hrvatske i drugih zemalja, među kojima su istaknuti vjerski predstavnici, teolozi, javne osobe i građani različitih uvjerenja. Među njima su i trojica kardinala te glazbenik Damir Urban.
Na mrežnoj stranici, dostupnoj na 15 jezika, moguće je pročitati i potpisati Mediteranski savez za mir te prijaviti vlastitu mirovnu aktivnost. Prijavljene akcije prikazuju se na interaktivnoj karti svijeta, čime se želi postupno izgraditi međunarodna mreža konkretnih mirotvornih nastojanja.
Član organizacijskog tima inicijative veloluški župnik don Hrvoje Katušić predstavio je mrežnu stranicu i objasnio simboliku vizualnog prikaza akcija na karti svijeta. Područja zahvaćena ratovima i sukobima označena su nijansama crvene boje jer rat i militarizam, kako je istaknuo, pripadaju ”ekosustavu vatre”, koji iza sebe ostavlja pustoš i sušu. Nasuprot tome stoji mir. ”Ova inicijativa, Peaceful Rain, pokušaj je da se na tu vatru sukoba odgovori kišom, vodom, koja pripada ekosustavu mira”, objasnio je Katušić. Svaka prijavljena mirovna akcija na karti postaje nova kap te kiše, simbolizirajući kako se pojedinačna djela mogu povezati u šire zajedničko djelovanje za mir.
Poseban poziv upućen je pojedincima, školama, udrugama, vjerskim zajednicama i drugim organizacijama da 4. veljače 2027., na Međunarodni dan ljudskog bratstva, organiziraju akcije za mir u svojim sredinama. To mogu biti susreti, radionice, obrazovni programi, molitve, kulturni događaji, volonterske akcije ili drugi oblici promocije mirotvorstva.
Naziv Peaceful Rain simbolizira uvjerenje da pojedinačna djela mira, poput kapi kiše, možda izgledaju neznatno, ali zajedno mogu donijeti promjenu, navodi se u izvještaju iz Riječke nadbiskupije.
***
Dakle, svatko, pa i vi koji ovo čitate, može biti mirotvorac. Claudia i ja ćemo, za početak, uz stalnu tribinu portala Ekumene ”Laboratorij za dijalog”, ponuditi Savez za mir našim prijateljima, onima koji dolaze na naš kućni kružok, a koji se oslanja na kružok koji smo bili pokrenuli i imali na Svetom Duhu pod pokroviteljstvom mitropolite Porfirija.
To mi je došlo jasno u mislima proteklog četvrtka i petka jer sam pratio konferenciju ”Rascjep u svetome – Rascjep u društvu / Život i djelo Željka Mardešića” koja je održana na Filozofskom fakultetu u Splitu, 29. i 30. listopada zahvaljujući prijateljima Željka Mardešića odnosno promicateljima njegova (proročkoga) djela kao što su fra Bože Vuleta, prof. Inga Tomić-Koludrović, Jadranka sestra Rebeka Anić, fra Ivan Šarčević, Vlaho Kovačević i drugi. Osobito sam se u ovo uvjerio slušajući predavanje i druge intervencije riječkog nadbiskupa Mate Uzinića koji je također bio na ovoj konferenciji.
Pravnik i sociolog religije Željko Mardešić (1933. – 2006.), koji je u doba SFRJ pisao pod imenom Jakov Jukić, ostavio je iza sebe iznimnu ostavštinu: bio je iznijansirani analitičar religijsko-društvenih odnosa, jasan kritičar i sekularnosti i religija kad god su ove poprimale uskoću i isključivost ideologija, i katolički humanist inspiriran Drugim vatikanskim koncilom i horizontima dijaloga i otvorenosti prema modernom svijetu koje je koncil naznačio.
U trenutku u kojem su društveni rascjepi u hrvatskom društvu, ali i globalno, sve veći i sve više definirani netolerantnošću i nasiljem, a unutarnji odnosi u Katoličkoj Crkvi duboko oblikovani diskursom kulturnih ratova i podjela, aktualiziranje Mardešićeve ostavštine — kao vrsnog sociologa i religiologa koji razumije izazove religijsko-društvenih dinamika te kao vjernika i građanina koji osjeća odgovornost za stvaranje boljeg svijeta — važnije je no ikad prije.
Konferencija se pokazala izuzetno potentnom i, kako su kazali teolozi dalibor Milas i Marko Medved, bila bi šteta da do šire javnosti ne dođe sve što smo kazali i čuli tih dana u Splitu.
Mi ćemo na Autografu i na portalu Ekumena proučiti ovu stvar i ponuditi modalitet da se Mardešićeva ostavština kontinuirano predstavi. Naravno, vraćat ćemo se Savezu za mir i mirotvorstvu i dijalogu koji promiću nadbiskup Mate Uzinić i njegovi suradnici.
Mardešić nas potiče da preuzmemo na sebe krivnju za nedaće svijeta, da se pokrenemo i da budemo mironosci i mirotvorci. Zaprepašćuje to na koliko malo mira pristajemo, na koliko niskoj razini mira smo sposobni živjeti pa se postavlja pitanje jesmo li i koliko zaljubljenici mira posebice mira koji je živio i navještava Isus iz Nazareta.
U nekoliko navrata se kazala Mardešićeva misao da nije Crkva pobijedila komunizam već da je komunizam ušao u Crkvu, misleći pritom na navike da se cenzurira i ušutkava, da se statistikom i javnim manifestacijama, gdje predvladava nostalgija za prošlim stvarima iz povuijesti, često nedovoljno uvjerljivima, a ne na suvremeni pastoral, pokušava prikriti naša otužna društvena i crkvena stvarnost, stvarnost nepraštanja, zlopamćenja i nevjerodostojnosti.
Gdjegod da se okrenemo imamo razloge za tugu. Na primjer: franjevci su ukinuli Institut za kulturu mira (2024.!), franjevci u BiH odbijaju razgovor o onomu što je tako vidljivo, nedostatak mira, i to podjednako, uz neke časne izuzetke, se tiče bosanskih i hercegovačkih fratara, biskupi ne nastupaju kako je želio Krist, da budu kao kokoši koji šire krila da zaštite piliće od lisice (Herod kao lisica, riječima Isusa, podsjeća na sadašnje lisice i Herode), svećenik vodi autobuse na Thompson koncert kao ”duhovna obnova”, imamo vjeru kao popis zabrana…, što je onda naš identitet i smijemo li govoriti o kršćanskom identitetu kao akciji pomirenja i dijaloga mnogih?
Nastojanja nadbiskupa Mate Uzinića treba podržati, to što drugi (nad)biskupi pristupaju poslu bez žara i bez osjećaja za modernost ne smije nas obeshrabriti.
Naše čitatelje pozivam na pobunu za dobrotu! Ako nas se proziva zbog Krista ili istine ostanimo mirni, ali učinimo prvi korak poverenja i nade.
Mediteranski savez za mir, prihvaćen u Lovranu 17. srpnja, “nije nastao za radnim stolom, nego je sazrijevao kroz susrete, razgovore, međusobno upoznavanje i izgradnju povjerenja”, objašnjava nadbiskup Uzinić.
Mirotvorstvo traži vlastiti proročki jezik, kaže kolega urednik portala Polis.ba, fra Ivan Tučić. Treba nam još više intelektualne hrabrosti da kažemo što je dobro, a što nije.
Naši mediji, konačno, moraju postati okviri za dobrotu i bilo bi važno da nas dobra vijest o pobjedi studentske liste u Srbiji, sa svim ograničenjima i mogućim razdorima koji bi se mogli dogoditi u tamošnjoj novoj vlasti, potakne da i mi tražimo nove puteve: jer valja upaliti nova svjetla mira.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.



















































