Raspustiti Skupštinu i zatražiti prijevremene izbore u Zagrebu!

Na TV apeliranje Vladimira Šeksa u kojemu je pozvao da se umjesto ”nesigurnih izbora” pristupi osnivanju ”kompetentne, odgovorne i politički stabilne vlade”, ni sugovornici u toj TV emisiji nisu se gotovo ni osvrnuli.

Nije upalilo ni plasiranje prijedloga da Zdravko Marić, navodno poznati mladi financijski stručnjak, bude mandatar nove ”kompetentne, odgovorne i politički stabilne vlade”, slično kao što je i prethodni mandatar bio ”uspješni kemijski menadžer iz Kanade”.

Umjesto politički stabilnih vlada koje su u proteklih 27 godina ovu zemlju dovele u bankrot, potrebne su brzo zamjenjive vlade ovisno o postignutom ekonomskom razvoju.

I zbog toga se ustraje na ”nesigurnim izborima”, odnosno na zamjeni ”stabilnih” nestabilnim i brzo smjenjivim vladama.

No, u više napisa dosad objavljivao sam izreku Bertranda Russella da su ”demokratski izbori stupica za glupane”.

Na prvi pogled ta izreka je u proturječju s očito naraslom svijesti hrvatskih birača da su nam nužni što češći prijevremeni izbori.

Politički stabilne vlade pokazale su se promašenima (po ostvarenim rezultatima ekonomskog razvoja Hrvatske, ali i u mnogim drugim djelatnostima). Zbog toga vlade treba ubrzano mijenjati, što ranije i češće, to bolje. I tako sve dok se ne pojavi sastav vlade koji ostvaruje rezultate u ekonomskom razvoju Hrvatske

Ali izbori nisu izbori ako se mora izjašnjavati o Karamarku, Petrovu ili Milanoviću i ostalima iz tzv ”izborne ponude”. Pitanje je po čemu su ta tri imenovana i ostali neimenovani likovi međusobno zapravo razlikuju, odnosno što bi se to hipotetski promijenilo da na izborima osvoji većinu jedan od tri imenovana ili neimenovana lika, a ne bilo koji drugi ili neka ”koalicija”?

Spominju se samo likovi, ali potpuno isto vrijedi i za političke stranke tih likova (HDZ, Most, SDP i ostale neimenovane).

Već sam objavljivao da je organiziranje u političke stranke prevladano. Pokazalo se da političke stranke (i u svijetu, a ne samo u Hrvatskoj) nisu (više?) dorasle problemima (osobito gospodarskim) s kojima se trebaju suočiti.

Ako je sve to točno, postavlja se pitanje a čemu onda opet novi prijevremeni izbori?

Pa odgovor je jasan: ”politički stabilne vlade” pokazale su se promašenima (osobito po ostvarenim rezultatima ekonomskog razvoja Hrvatske, ali i u mnogim drugim djelatnostima). Zbog toga ih treba prijevremeno mijenjati, što ranije i češće, to bolje.

I tako sve dok se ne pojavi sastav vlade koji ostvaruje rezultate u ekonomskom razvoju Hrvatske.

E, za to je nužno izborno tijelo koje, kako bi rekao Russell, nije u ”stupici za glupane”.

Da je prevladala ideja da ne treba opet nasjesti apelima da umjesto ”nesigurnih izbora” treba pristupiti osnivanju ”kompetentne, odgovorne i politički stabilne vlade” daje nadu da i u izbornom korpusu počinje prevladavati kritična masa birača izvan ”stupice za glupane”.

Usporedno, međutim, bilježimo i izuzetnu ustrajnost ostajanja pojedinih dijelova biračkog korpusa u Rassellovoj ”stupici”.

Primjerice, indolentnost zagrebačkih birača nakon afere sa sjednicom Skupštine Grada Zagreba zatvorenom za javnost, na kojoj se donosila odluka o zaduživanju građana, što pokazuje da su još uvijek veliki dijelovi biračkog korpusa u toj Russellovoj stupici.

Indolentnost zagrebačkih birača nakon afere sa sjednicom Skupštine Grada Zagreba zatvorenom za javnost, na kojoj se donosila odluka o zaduživanju građana, pokazuje da su još uvijek veliki dijelovi biračkog korpusa u Russellovoj ”stupici za glupane”

Sve dok birači u Zagrebu ne postignu da se ta sjednica Skupštine ”zatvorena za javnost” ukine, a odgovorne osobe dobiju ”crvene kartone”, za birače u Zagrebu može se nesporno tvrditi da su u toj stupici.

Privid zakonitosti održavanja sjednice zatvorene za javnost na kojoj se odlučuje o zaduživanju građana zasniva se (pogrešnim) pozivanjem na Zakon o tržištu kapitalom, zbog toga što ”prijedlog zaključka i popratna dokumentacija sadržavaju informacije koje se u skladu sa tim Zakonom o tržištu kapitala smatraju povlaštenima i ne smiju biti dostupne javnosti”.

Glupost!

Takva primjena tog Zakona o tržištu kapitala znači da dužnici ne smiju znati da su dužni, odnosno pod kojim su uvjetima zaduženi. To je u izravnoj suprotnosti s europskim i hrvatskim propisima o fiskalnoj odgovornosti, ali i sa zdravim razumom.

Riječ je o reprogramiranju kredita, kako je navedeno u obrazloženju razloga ”zatvaranja za javnost” Trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o.

I upravo u tome je podvala jer, formalno gledajući, Trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. ima status privatnopravnog subjekta, što Skupština Zagreba kao tijelo javne vlasti nema.

Stoga se na Trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o., kao na privatnopravni subjekt, mogu primjenjivati odredbe ”o povlaštenim informacijama koje ne smiju biti dostupne javnosti”, ali se te iste odredbe ne mogu primjenjivati na Skupštinu Zagreba koja je javnopravni subjekt, jer bi to značilo da si je Skupština prisvojila pravo da zadužuje građane Zagreba, a da građani ne smiju znati da ih se zadužuje.

Na pitanja novinara je naknadno objašnjavano da je sjednica ”zatvorena za javnost”na zahtjev kreditora, jer je ”banka uvjetovala odobravanje kredita time da se odluka o kreditnom ugovoru donese na sjednici zatvorenoj za javnost”.

Javno pozivam nadležne vlasti, osobito Ministarstvo financija, nadležno za primjenu propisa o fiskalnoj odgovornosti, da postupi po zakonu i pokrene propisane postupke ocjene zakonitosti i ustavnosti zaduživanja građana na sjednicama javne vlasti ”zatvorenima za javnost”.

Javno pozivam Hrvatsku narodnu banku da Direkcija za bonitetni nadzor provede postupak nadzora, osobito prema pravilima o adekvatnosti (kreditnog) kapitala banke koja je, navodno, zahtijevala odlučivanje o davanju jamstva (zaduživanju) na nezakonitoj sjednici tijela javne vlasti ”zatvorenoj za javnost”, s obzirom na to da takav zahtjev ukazuje na nedopustivo veliku rizičnost ulaganja kredita suprotno pravilima o adekvatnosti kapitala.

Na Trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. se, kao na privatnopravni subjekt, mogu primjenjivati odredbe ”o povlaštenim informacijama koje ne smiju biti dostupne javnosti”, ali se te iste odredbe ne mogu primjenjivati na Skupštinu Zagreba koja je javnopravni subjekt, jer bi to značilo da si je Skupština prisvojila pravo da zadužuje građane Zagreba, a da građani ne smiju znati da ih se zadužuje

Sjednica Skupštine Grada Zagreba ”zatvorena za javnost” mora se proglasiti pravno ništavom, te zakonski raspustiti i raspisati prijevremene izbore i u Gradu Zagrebu.

Pozivam Zagrepčane da se organiziraju i zahtijevaju raspuštanje Skupštine Grada Zagreba i prijevremene izbore.

U protivnom su besmislene sve jadikovke uz šankove po zagrebačkim kafićima na temu ”mi smo nevini, a oni su nas prevarili”.

Prema dostupnim informacijama (s obzirom na to da se radi o informacijama sa sjednice ”zatvorene za javnost”) teško je točno razmrsiti kreditnu zavrzlamu koja očito ne samo da je zakonski dvojbena nego je sigurno i poslovno nemoralna.

Evo nekoliko (teško razumljivih) izvoda iz ”obrazloženja” napisanog očito namjerno što manje razumljivo.

”Dugoročni kredit kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj ugovoren je na 118.362.549,62 €, namijenjen za nabavu 70 niskopodnih tramvaja. Početak povrata kredita započeo je 31. prosinca 2007., a anuiteti dospijevaju u dvadeset jednakih polugodišnjih rata s ugovorenom kamatna stopom: 6 mjesečni LIBOR (€) + 2%. Obveze po navedenom kreditu koje dospijevaju 31. prosinca 2015. su sedamnaesta rata glavnice u visini od 5.918.127,48 € i kamate od 248.986,30 €, što preračunato po prodajnom tečaju HNB; teč.lista br. 242 od 17.12.2015. iznosi 47.239.345,33 kn”.

”Dugoročni kredit kod Zagrebačke banke d.d. i Kommunalkredit Austria, AG Wien ugovoren prvobitno je bio ugovoren na 48.000.000 € i namijenjen za realizaciju II faze obnove tramvajskog podsustava”.

”Povlačenje kredita nije se odvijalo u ugovorenoj dinamici iz razloga što nije bilo definirano da li će se ići u rekonstrukciju stare remize ili će se graditi nova na drugoj lokaciji, a istovremeno se javila potreba izgradnje vrtića i škola na području novog naselja Sopnica-Jelkovec. Zaključkom o izmjenama Zaključka o davanju jamstva Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb i Kommunalkredit Austria za kredit trgovačkom društvu Zagrebačkom holdingu d.o.o Gradske skupštine Grada Zagreba od 28. lipnja 2007. izvršena je prenamjena kredita na slijedeći način:

za obnovu tramvajskog podsustava umjesto iznosa od 48 mil. € ostaje 21.160.297,72 €, dok se ostatak od 26.839.702,28 € prenamjenjuje za gradnju osnovne škole u Sesvetskim selima, te vrtića, osnovne škole i srednje škole u novom naselju Sopnica-Jelkovec;

Banke kreditori upletene u odobravanje kredita za koje je otpočetka bilo jasno da ih Holding neće moći otplatiti sada pokušavaju izbjeći bankrot svojih kreditnih portfelja nametanjem novih obveza građanima na sjednicama za koje građani ne smiju znati. Pozivam građane da odbiju nametanje novih dugova bez upoznavanja sa svim uvjetima i razlozima novih dugova

produžuje se rok korištenja kredita do 31. prosinca 2008., dok se rok otplate mijenja u 10 godina počevši od 31. ožujka 2009.”

Pojednostavljeno, Trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. od Skupštine Grada Zagreba je zatražio ”kapitalnu potporu” (čitaj: jamstvo) za tzv. reprogramiranje otplate kredita (čitaj: zbog nemogućnosti otplate kredita).

Banke kreditori upletene u odobravanje kredita za koje je otpočetka bilo jasno da se neće moći otplatiti sada pokušavaju izbjeći bankrot svojih kreditnih portfelja nametanjem novih obveza građanima na sjednicama za koje građani ne smiju znati.

Pozivam građane da se izbore za raspuštanje Skupštine Zagreba i prijevremene izbore u Zagrebu, te da odbiju nametanje novih dugova bez upoznavanja sa svim uvjetima i razlozima reprogramiranja kredita umjesto redovnih otplata dospjelih neplaćenih kreditnih obveza.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora