Kofi Annan: vizionar boljeg, pravednijeg i miroljubivijeg svijeta

Jučer je nakon kratkotrajne bolesti u svojoj 80. godini života u vječnost preselio Kofi Annan, uz Nelsona Mandelu globalno najprepoznatljivi lider iz Afrike.

Annanova neočekivana smrt me je na neki poseban način pogodila buđenjem sjećanja, jer sam tog izuzetnog čovjeka imao prilike izbliza osobno upoznati.

Prvo priopćenje o smrti je stiglo iz Kofi Annan fondacije.

”Annan je bio globalni državnik, duboko posvećeni internacionalist koji se kroz cijeli život borio za pravedniji i mirniji svijet.

Gdje god je bilo onih koji su patili i nešto trebali, uvijek je pružio ruku i dirnuo ljude svojim suosjećanjem i empatijom. Nesebično je druge uvijek stavljao prije sebe, zračio je iskrenom dobrotom, toplinom i briljantnošću.”

Upravo takvog Annana – čovjeka koji zrači dobrotom, toplinom i misaonim pristupom stvarima – sam upoznao početkom listopada 2002. godine u New Havenu.

Annan je bio globalni državnik, duboko posvećeni internacionalist koji se kroz cijeli život borio za pravedniji i mirniji svijet. Gdje god je bilo onih koji su patili i nešto trebali, uvijek je pružio ruku i dirnuo ljude svojim suosjećanjem i empatijom. Nesebično je druge uvijek stavljao prije sebe, zračio je iskrenom dobrotom, toplinom i briljantnošću

Kofi Annan je bio karizmatični lider, jedan od svjetski najpoznatijih diplomata, prvi tamnoputi Afrikanac (rođen i školovan u Gani) na čelu Ujedinjenih nacija (UN).

Kao generalni tajnik je predvodio Ujedinjene nacije od siječnja 1997. do prosinca 2006. godine. Zajedno s UN kao organizacijom je osobno 2001. bio odlikovan Nobelovom nagradom za mir zbog revitalizacije organizacije, obnove fokusa na ljudska prava i zbog borbe protiv HIV-a u Africi.

Kasnije je bio imenovan za specijalnog UN-ova izaslanika u Siriji, gdje je uložio velike napore za mirno rješenje krvavih sukoba, ali se nakon šest mjeseci povukao razočaran nezaustavljivom militarizacijom i nedostatkom suradnje među vodećim zemljama u Vijeću sigurnosti.

Moj prvi razgovor s prvim čovjekom UN-a je neplanirano uslijedio neposredno poslije njegova predavanja na Sveučilistu Yale početkom listopada 2002. godine.

Tugovanje zbog odlaska ovog velikana s globalne scene koju je tako značajno suoblikovao prava je prigoda da se, makar u fragmentima, jer sam na godišnjem odmoru gdje mi nisu dostupne bilješke iz tog vremena, prisjetim našeg susreta i razgovora.

Tema predavanja bila je ”Inkluzivna globalizacija”, a u njemu se Annan posebno zauzeo za svijet bez zidova, diskriminacije i nepravdi, a za svijet sodilarnosti, tolerancije te prihvaćanja različitosti.

Izvrsno predavanje, ali bez ponude konkretnih programa i praktičnih koraka prema pravednijoj raspodjeli svjetskih dobara. Tu sam kritiku iznio na plenarnoj diskusiji, a on ju je dobrohotno prihvatio sa standardnim objašnjenjem o kratkoći vremena i kompleksnosti teme.

Poslije javnog predavanja i plenarne diskusije slijedio je manje formalan, ali zato mnogo zanimljiviji razgovor, na koji su pozvani samo dekani različitih fakulteta Sveučilista Yale i (nas) trojica međunarodnih gostiju.

On se posebno zainteresirao za mene kada je nakon osobnog upoznavanja saznao odakle sam i čime se bavim.

Annanova neočekivana smrt me je na neki poseban način pogodila buđenjem sjećanja, jer sam tog izuzetnog čovjeka imao prilike izbliza osobno upoznati

Moji su ga američki sugovornici uglavnom opsjedali pitanjima tada aktualnog rata protiv Iraka i borbe protiv terorizma.

Mene su više zanimala etička pitanja preživljavanja i pravde u višestruko ugroženom svijetu, pa je razgovor bio mnogo konkreniji i dinamičniji od samog sjajno sročenog, ali odviše idealistički-apstraktno koncipiranog predavanja.

Na poticaj Annanove švedske supruge Nanne kratko smo se podsjetili i njegove vodeće uloge u dovođenju unproforaca u Hrvatsku deset godina ranije kao i složenog zadatka nadgledanja provođenja Daytonskog sporazuma u Bosni I Hercegovini.

U vrijeme našeg susreta još uvijek svježi nobelovac Kofi Annan je kao mirotvorac dobro poznavao područje bivše Jugoslavije jer je od ožujka 1992. pa sve do izbora za generalnog tajnika UN-a, po njegovim riječima, ”više radio za to područje nego bilo koji drugi dio svijeta”.

Na moje konkretno pitanje što drži najvećim etičkim izazovom za međunarodnu zajednicu u eri globalizacije Annan je bez trenutka oklijevanja odgovorio: ”Problem gladi u svijetu”.

Svjetska organizacija na čijem je bio čelu je dvije godine ranije donijela takozvanu Milenijsku deklaraciju sa serijom mjerljivih ciljeva koje je međunarodna zajednica trebala postići do 2015. godine.

Jedan od najvećih ciljeva je bio da se prepolovi broj više od jedne milijarde stanovnika našeg planeta koji jedva preživljavaju s prihodom manjim od jednog dolara na dan, bez zdrave vode, sanitacije i odlazeći na spavanje gladni.

Ti se plemeniti ciljevi, osim u nekim dijelovima Azije, u to vrijeme nisu ostvarivali očekivanim tempom. Glavni razlog Annan je vidio u nedostatku razumijevanja za najsiromašnije narode svijeta u razvijenim zemljama.

Jedan od najvećih ciljeva je bio da se prepolovi broj više od jedne milijarde stanovnika našeg planeta koji jedva preživljavaju s prihodom manjim od jednog dolara na dan, bez zdrave vode, sanitacije i odlazeći na spavanje gladni

Ključno pitanje našeg razgovora bilo je, a ostaje i danas, kako senzibilizirati i pokrenuti svjetsku javnost te kako civilizirati neizbježne, ali, nažalost, istodobno i nepravedne globalizacijske procese koji bogatima i jakima donose prednosti na štetu siromašnih i slabih.

Uzajamno smo zaključili kako, nažalost, općeniti pozivi na humanost i plemenitost najčešće nailaze na gluhe uši sebičnog svijeta bogatih i privilegiranih.

Kofi Annan mi je priznao da je on osobno u vezi s tim pitanjima razočarani optimist, ali da ne smijemo odustati od strateškog insistiranja da analogno pokretanju široke koalicije u borbi protiv terorizma narodi svijeta stvore učinkoviti međunarodni savez protiv gladi.

Opraštamo se, zaista, od velikoga mirotvorca i dobročinitelja. Hvala mu.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.

 

 

    •  Stogodišnji Jimmy Carter – najuspješniji bivši predsjednik
    •  Pola stoljeća Lausanskog pokreta za evangelizaciju svijeta
    •  Pismenost je preduvjet napretka na svim područjima života
    •  Gospa na nebo uznesena ''dušom i tijelom''? Plod mašte
    •  Privlačnost ersatzreligije koja se zove nogomet
    •  Trump je 34 puta kriv, a mnogi Amerikanci još uvijek naivni
    •  Medalja slobode isusovcu i evanđeoskoj političarki
    •  Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
    •  Religijska slika svijeta se mijenja
    •  Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima

> Svi tekstovi ovog autora