Dijalog s mladima umjesto policijskih intervencija

Egalite´– Jeunesse dorée – ”Jednakost – za mlade bogataše”, prekrstio je demonstrant u Parizu kip na Trgu Republike (Place de la République). Prolaznici koji se žele informirati o razlozima i ciljevima buntovnih mladih, a bunt je odavno prešao granice Francuske prema susjednim zemljama, neka iz ovih riječi iščitaju bijes i rezignaciju koje su najprije pariške srednjoškolke i srednjoškolce natjerali iz školskih klupa u javni prostor odnosno na ulice.

U međuvremenu je mladenački bunt zahvatio studente kao i predstavnike drugih zanimanja, te je prešao i francusku granicu, šireći se na 48 europskih zemalja. Zajednička im je poruka svijetu: Mladi se osjećaju prevarenima od društva, koje im je uništilo perspektive za budućnost, tako da bolje sutra za njih izgleda kao neostvariv san.

Današnjica – to su za njih nepriuštivi troškovi stanovanja i života, loše perspektive za zapošljavanje, socijalni jaz koji se između imućnih i manje povlaštenih vršnjaka sve rapidnije širi, dok korumpiranost sustava izgleda nepobjedivom, sve na štetu prijašnjeg srednjeg sloja.

Ultra bogataši Europe se udružuju i preko oceana. Oni koji ulažu napore u svoje napredovanje, više ne mogu računati na to da će se ti napori u dogledno vrijeme isplatiti. Socijalni uspon i u bogatoj Europi više nije zajamčen.

Ova spoznaja što su je stekli rođeni poslije prevrata stoljeća, razlikuje sadašnje prosvjede od mnogobrojnih u bližoj i daljnjoj prošlosti. Mladi se suočavaju s nekoliko gorkih činjenica: države više nisu u stanju osigurati svom stanovništvu materijalno sigurnu egzistenciju. Spoznaja da pojedinci, građani i građanke ne mogu više uzimati svoju sudbinu u svoje ruke, izaziva osjećaj nemoći – ne samo kod mladih.

Osjećaj nemoći se odražava i na ishod političkih izbora, jer sve više glasača svu svoju nadu u pozitivnu promjenu usredotočuje na stranke s ekstremnim programima. Gdje nestaje sredina, rubovi se šire prema centru. Glasači svoju političku opciju temelje na nemoći, očaju i bijesu zbog svoje slabosti – i tad glasaju za stranke s jakim, autokratskim sustavima. Parlamentarnu demokraciju misle kazniti svojim bijesnim izborom – bar nešto, na što još mogu utjecati.

Tradicionalne stranke nemaju ni sluha za opravdane kritike ni razložne zahtjeve, nemaju pozitivne vizije za budućnost, tek znaju osuđivati nasilne izgrede i pljačke, a s osudama izbrišu za stola i racionalne aspekte i racionalna očekivanja.

Vidi li se izlaz iz ovog začaranog kruga?

I studenti zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti namjeravaju se uključiti u veliki generalni, sveeuropski štrajk, što ga organizira udruga International Youth Strike i planira ga provesti 20. studenoga ove godine. Jutarnji list (17. listopada 2026., Magazin, str. 14-15) posvetio im je detaljni feljton (autor: Filip Pavić).

Organizator sudjelovanja hrvatskih studenata, student politologije Matija Dražetić uvjeren je da Europu i njezinu budućnost ne smiju prepustiti destruktivnim snagama. Zato namjeravaju sudjelovati u stvaranju sveeuropskog pokreta s vizijom za uspješniju buduću Europu, utemeljenu na ravnomjernom rasporedu socijalno-materijalnih resursa. Ovaj cilj studenata je zajednički u Parizu, Belgiji, Nizozemskoj, Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Ateni i Tirani kao i u Beogradu i Novom Sadu. U Rumunjskoj i Bugarskoj studenti prosvjeduju u etapama već od 2023. godine.

Mogu li ovi prosvjedi iznjedriti bolje materijalne uvjete za školstvo i studente? U svim navedenim zemljama prosvjednici jedinstveno ukazuju na loš, manjkav obrazovni sustav i nezadovoljavajuću infrastrukturu u obrazovnim ustanovama. U Francuskoj, Italiji i odnedavno u Njemačkoj, studenti i srednjoškolci prosvjeduju protiv ponovnog aktiviranja vojne obaveze, protiv naoružavanja i protiv vojne pomoći ”inozemstvu” (čitaj: Ukrajini. Još – još! – nije popularno osporavati pomoć ovoj zemlji, no mentalne blokade se već klimaju).

Pomoć Ukrajini je u Njemačkoj sve nepopularnija, ali i u Hrvatskoj se čuju takvi glasovi. Ne vrijedi im se suprotstavljati argumentom da je pomoć u obrani Ukrajine od ruskih napada ujedno i pomoć samoj zemlji. Strah od socijalnog osiromašivanja kod studenata je jači od svake perspektive preko granica – ”košulja im je bliža od sakoa”, kako kaže poslovica.

Mogu li prosvjedi iznjedriti i novi pokret mladih, prekogranični, sveeuropski, svjetski? Francuska inicijativa za organiziranje sveeuropskog prosvjeda, dijeli video snimke demonstracija u Beogradu protiv korumpiranog političkog sustava, kad je policija ”uredovala”. Beogradski studenti su novi ”identifikacijski likovi”, nakon globalne akcije Fridays for Future i Grete Thunberg.

Hoće li iz svih tih inicijativa izrasti novi pokret, nalik šezdesetosmašima, pokazat će odaziv na sveeuropske demonstracije 20. studenoga ove godine. Bijes i rezignacija mladih manifestirali su se uglavnom uspjehom desničarskih stranaka. Hoće li izrasti u sveeuropsko solidariziranje mladih, koji diljem Europe polazi sa sličnih povoda i položaja, ali s različitim stupnjevima nasilja.

No demonstrantima već odavno više nisu bitni razlozi zbog kojih se nezadovoljstvo očituje u javnosti. Zato što se osjećaju isključeni iz političkog odlučivanja, širi se osjećaj nemoći, a ujedno i bijesa – tempirana bomba!

Mladi trebaju planirati jer je budućnost njihova, a umjesto toga stječe se dojam da se političke odluke donose preko njihovih glava, i da se država bori protiv njih policijskim snagama, umjesto da ih se barem sasluša i omogući sudjelovanje u političkim odlukama. Dijalog umjesto policijskih intervencija!

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Papine snažne poruke za novi uzlet ujedinjene Europe
    •  ''Free Palestine'' i što stoji iza tog slogana
    •  Pobjeda desničarskih radikala u Njemačkoj
    •  Bleiburško prokletstvo
    •  Višestruko ubojstvo u Svetom Križu kod Začretja
    •  Vrijedi li još uvijek Si vis pacem, para bellum?
    •  Homilija ostaje zabranjena laicima obaju spolova
    •  Papa na ''pristaništu sramote'' – Remigracija, da ili ne
    •  Papina opomena aktualnim neprijateljima mira
    •  40. godišnjica Černobila. Svijet čeka na poruku Lava XIV.

> Svi tekstovi ovog autora