Biskupi pozivaju na otpor radikalnoj desnici

”Pružimo svi mi otpor, kada su u opasnosti ljudsko dostojanstvo i ljudska prava! Zauzmimo se zajedno i aktivno za demokraciju!”

Ovim riječima završava izjava ”Narodski nacionalizam i kršćanstvo su inkopatibilni/nespojivi” koju su 22. veljače 2024. godine jednoglasno prihvatili biskupi na proljetnom zasjedanju Njemačke biskupske konferencije.

U ovom tekstu ćemo izdvojiti neke osnovne postavke, koji mogu služiti kao lista kriterija za razlikovanje kršćanskog/katoličkog političkog stava i stava ekstremne desnice. Budući da se radi o dokumentu biskupa jedne Katoličke Crkve zasigurno su kriteriji upotrebljivi i za hrvatske prilike.

Zanimljivo je na početku primijetiti: na ovu izjavu su se biskupi odlučili potaknuti širenjem ”agresivnog desnog ekstremizma”. Premda ističu kako se Crkva protivi svakom ekstremizmu, nigdje se ne spominje lijevi ekstremizam što pozdravljamo jer ne upadaju u klopku prividne nepristranosti već se bave realnom opasnošću.

Opasnost radikalnog načina razmišljanja koje se ”razvija u mržnju prema našim sugrađanima zbog njihove vjere, porijekla, boje kože, spola ili seksualnog identiteta” biskupi prepoznaju kao neodgovorno ugrožavanje općeg dobra.

Jer desni ekstremizam vjeruje kako se mogu narodi ”navodno po svojoj biti” jasno jedni od drugih odvojiti. ”Govori se o prirodnim i umjetnim nacijama. Narod je za tu ideologiju zajednica porijekla, konačno zajednica krvi”, kritiziraju biskupi.

O kojoj se to ideologiji narodskog nacionalizma radi?

O ideologiji koja razumije narod kao ETHNOS, kao zajednicu etničko kulturno jednakih ili sličnih. Kada se tako razumije narod, onda je upitno, ako ne i nemoguće, graditi suživot ljudi različitog porijekla i religijske pripadnosti.

Nacionalsocijalizam je podučio Njemačku (a trebao bi i nas) da se narod treba razumjeti kao DEMOS, smatraju biskupi, kao zajednica ravnopravnih građana koji na temelju ljudskih i građanskih prava grade društvo.

Koncepti desnog ekstremizma vode u svom temelju prema odbacivanju, isključivanju drugih. U takvom radikaliziranom načinu razmišljanja se ili niječe dostojanstvo svih ljudi ili se smatra nerelevantnim konceptom za političko djelovanje.

Zbog toga je jasno da desni ekstremizam nije spojiv s kršćanskom slikom čovjeka. Biskupi tvrde: ”Za Crkvu je jasno: svaki čovjek ima nepovredivo i neotuđivo dostojanstvo”. Ono proizlazi iz biblijske slike o čovjeku koji je stvoren na sliku i priliku Božju. ”Ljudsko dostojanstvo je počelo i cilj kršćanske slike čovjeka”.

Nadalje, biskupi se kritički osvrću na ”socijalni patriotizam” ekstremne desnice. Time imenuju solidarnost koja se ograničava samo na pripadnike vlastitog naroda u nacionalističkom smislu shvaćenog.

Svima drugima pripada prema toj ideologiji manje prava i manje udioništva u društvu. Nasuprot socijalnom patriotizmu stoji princip solidarnosti koji predstavlja srce katoličkog socijalnog nauka i koji se podudara s demokratskim principom jednakih prava za sve.

Ovdje se u izjavi biskupi imenom osvrću na ljude koji traže zaštitu i koji su ugroženi ideologijom desnog ekstremizma, kao što se po toj ideologiji isključuje solidarnost prema siromašnim zemljama.

Naprotiv, Crkva drugačije gleda: ”Politički, vjerski ili rasistički progonjeni te izbjeglice iz rata moraju u našoj zemlji i dalje naći utočište” jer je opće dobro za Crkvu uvijek promatrano univerzalno. Stoga katolički biskupi očekuju da će se isti princip primijeniti ne samo u njihovoj zemlji nego i u Europskoj uniji.

”Jasno ovim kažemo: narodski nacionalizam nije spojiv s kršćanskom slikom Boga i čovjeka”.

No na tome izjava ne staje, biskupi su dalje poručili: ”Za kršćane i kršćanke stranke desnog ekstremizma nisu mjesto političkog djelovanja, niti su stranke koje kršćani trebaju birati”.

Ne dopuštaju niti zapošljavanje ili volontersko angažiranje u Crkvi osobama koje zagovaraju rasizam i antisemitizam: ”Tko želi živjeti u slobodarskom i demokratskom društvu ne može u tom načinu razmišljanja naći svoju domovinu”. Radi se o obrani temeljnih vrijednosti ljudskog suživota i demokracije.

A dijalog?

”Jasni veto protiv svakog oblika desnog ekstremizma ne znači nikako da se Crkva kloni dijaloga s onim ljudima koji su skloni toj ideologiji, a ipak su voljni razgovarati”, izjavljuju biskupi.

Oni vide probleme na koje desni ekstremizam ukazuje, ali daje jednostavne odgovore. A rješenja koja žele biskupi moraju biti u skladu s etikom ljudskosti. Prije svega to je jednako dostojanstvo svih ljudi, jer ”ljudsko dostojanstvo je srž kršćanske slike čovjeka”.

Vjerujemo da je jasna argumentacija izjave biskupske konferencije Njemačke. Što je s nama, u Hrvatskoj i u drugim državama regije u kojima je ista Katolička Crkva? Tko će iz redova crkvenih dostojanstvenika prepoznati opasnost desnog ekstremizma?

Tko će dići u javnosti glas, kada se priziva vojska na granice? Tko će od predstavnika Katoličke Crkve primijetiti da se femicid u Hrvatskoj u crkvenim krugovima ignorira, ali zato desne stranke zagovaraju suspenziju Konvencije protiv obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama?

Tko god bio, hvala Bogu na javnoj riječi koja nam treba kako bismo u ova nasiljem dramatično bremenita vremena dobili snagu i podršku za otpor radikalnom desnom ekstremizmu i populizmu.

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Mir radi Vivian Silva
    •  Mir je održiv i samo u miru možemo razgranati svoje živote
    •  Gospodo na trgovima, korizma je: odrecite se nasilja
    •  Da ljudi budu ljudskiji
    •  Rodoljublje nije batinanje petnaestogodišnjih Vukovaraca
    •  Mirovnjačke minijature ili koga biramo za svoje vođe
    •  Baš sada, unatoč svemu, poticaj Vjernika ZA MIR
    •  Nasilje nad ženom u Ljubuškom: ne bi se šteli mešat
    •  Žene, život, sloboda – godina dana revolucije koja traje
    •  Nevidljiva naša empatija i objektivni osjećaj nesigurnosti

> Svi tekstovi ovog autora