autograf.hr

Čitatelji su mi proslijedili ”videoprosvjed” Gerharda Ulricha iz Morgesa u Švicarskoj. Na tri strana jezika (njemačkom, francuskom i engleskom) Ulrich prosvjeduje zbog toga što mu je tužba Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu proglašena nedopuštenom protivno članku 45. Konvencije bez pisane i obrazložene sudske odluke (Ulrichov ”videoprosvjed” pogledati ovdje).

Napomena autora: Još uvijek je otvoren rok za dostavljanje ”obavijesti” bez pisane i obrazložene sudske odluke o tobožnjoj ”nedopuštenosti” tužbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Temeljem tako skupljenih ”obavijesti” uputili bismo javni poziv za reviziju tako ”odbijenih” tužbi Europskom sudu u Strasbourgu.

Pozivam čitatelje čije su tužbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu proglašene nedopuštenima bez pisane i obrazložene sudske odluke, a kojima je na taj način uskraćeno pravo na sudsku zaštitu, da se organiziraju i zajednički zahtijevaju pravo pristupa sudu.

Svakih nekoliko godina tzv. poreznim reformama traže se, tobože, novi izvori poreznih prihoda. Uvijek dosad bez rezultata, osobito u smislu pronalaženja značajnijih i stabilnijih izvora poreznih prihoda.

Piše umirovljeni čitatelj (podaci poznati redakciji) da mu nije jasno na osnovi kojih brojki sam došao do zaključka da se ništa bitno ne može promijeniti nakon voluntarističkih niveliranja poreznih stopa. Pa da odgovorim čitatelju: ustvrdio sam da nekompetentno niveliranje poreznih stopa ne može bitno utjecati, primjerice, na činjenicu da je, prema studiji Svjetske banke, u […]

Zvao je čitatelj izazvan i uznemiren prijedlogom u okviru tzv. porezne reforme vlade premijera Andreja Plenkovića da se porezni limit za porezno povlaštenu nabavu cestovnih motornih vozila pravnim osobama poveća sa dosadašnjih 400 tisuća kuna na 750 tisuća kuna.

Presudom Suda Europske unije u Luxembourgu (u predmetu C-49/14) ozbiljno je ”zaljuljan” dvojbeni sustav prisilne naplate u Hrvatskoj i nacionalni Ovršni zakon.

Kada, primjerice, u Njemačkoj pojedinac pokrene radni spor protiv velike korporacije ili državni službenik protiv ”države” kao svojeg poslodavca, polazište suda je u svojevrsnom pretpostupku da se radi o neravnopravnim strankama, s jedne strane pojedinac i s druge strane puno moćnija stranka (korporacija ili državna služba).

Iz Ministarstva financija (carinske, porezne i ostalih uprava) umirovljenicima uvaljuju lihvarske ovrhe, odnosno lihvarske uvjete prisilne naplate (poreznog, carinskog i ostalog) duga, a ulizujući se (koruptivno) moćnicima bliskim vlastima istodobno otpisuju dugove, osobito za PDV.

(Opaska uredništva: Ispod ove kolumne pročitajte reagiranje čitatelja Roberta Jurčića i odgovor našega kolumniste). Čitatelj (podaci poznati redakciji) piše: ”Slažem se sa svime što ste napisali u članku ‘Od novog mandatara ne treba ništa očekivati’, ponajprije zato jer ste odgovornost za postojeće ekonomsko loše stanje u Hrvatskoj podijelili ravnopravno, na ‘kolonizatore’ i domaće ‘kolaboracioniste’. Ali […]

Nazvao je čitatelj i pita zašto opet ne prognoziram što mora raditi novi mandatar kao što sam to pisao 30. prosinca 2015. u tekstu pod naslovom ”Koje reformske zahvate mora provoditi Orešković”?

Teodor Antić, glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske, uvodi u već poprilično razrađeni sustav sprečavanja informacija novi pravni pojam ”vlasnik informacije”. U tužbi Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske protiv rješenja povjerenika za informiranje kojim je novinaru odobren pristup informaciji Teodor Antić

Županijski sud u Dubrovniku ”donio je presudu u vezi prostora na Širokoj ulici u Dubrovniku”, piše čitatelj (podaci poznati redakciji). O nekretnini o kojoj čitatelj kaže da je Županijski sud iz Dubrovnika ”donio presudu 7 Gž-250/16” pisali smo već ranije povodom onovremenih presuda.

Čitateljica (podaci poznati redakciji) se javila povodom više mojih napisa o tome kako razni ovrhovoditelji plijene dječje doplatke sa zbilja nezaštićenih računa (osobito samohranih majki) u poslovnim bankama u Hrvatskoj.

Prošlotjednu kolumnu ”Jesu li blesavi obveznici poreza ili Porezna uprava” čitatelji su nakon objavljivanja brzo komentirali. Ali nakon što smo objavili prvi komentar ne potpisavši komentatora, uz napomenu ”podaci poznati redakciji”, zamoljeni smo da komentar hitno ”skinemo” jer će poreznici sigurno prepoznati o kome se radi, a čitatelj želi ”izbjeći neugodnosti sa poreznicima”.

Već desetak godina čitateljica (podaci poznati redakciji) pokušava doći do svojeg novca koji poreznici iz Ispostave Centar područnog ureda Porezne uprave u Zagrebu drže ”bez pravne osnove” na računu Republike Hrvatske.

U utorak 9. kolovoza 2016. u Novinarskom domu objavljen je još jedan u nizu izvještaja međunarodnih novinarskih udruga o stanju u hrvatskom novinarstvu i političkim pritiscima na novinare i medije u Hrvatskoj.

Nazvala je čitateljica o čijim smo problemima u slučaju Franak pisali u kolumni objavljenoj 5. srpnja 2016. godine. Zamolila nas je da joj pomognemo da se kao korisnica kredita u CHF obrati javnosti radi zaštite od vjerovnika.

Nije sporno da ima osnova pokrenuti postupak revizije presude Stepincu iz 1946. godine. No, nije jasno zbog čega je umjesto na procesno uređeni način preispitivanjem pobijane presude iz 1946. i sudski utvrđivanih revizijskih razloga sve degradirano na demonstraciju političkog nasilja na sudstvo i nakon samo ”deset minuta rasprave zatvorene za javnost” priopćeno da je presuda […]

Navršilo se 88 godina od rođenja Branka Horvata, hrvatskog ekonomista, čije su knjige i članci prevedeni na 17 jezika (rođen je 24. srpnja 1928. u Petrinji). Sjećanje na profesora Branka Horvata i danas ukazuje na sve promašaje u gospodarstvu, kao i na to što bi trebalo učiniti da se ponovo potakne ekonomski razvoj u Hrvatskoj.