novinarstvo s potpisom
Svjetski poredak. Imao bi biti nekakvo okrupnjavanje mnoštva radi većeg dobra. Inače je to idejni smisao države. Smisao svjetskog poretka je identičan. S jedinom razlikom u opsegu. Naime, samo ime, svjetski, otkriva njegovu ambiciju – da obuhvati cijelu kuglu zemaljsku.
Vojne alijanse rukovode se vojnom logikom. Dana 24. veljače 2022. Ruska Federacija napala je Ukrajinu. Čovjeka srce zaboli gledajući kako rat razara i uništava mjesta, gradove, ljude.
Sami na putu, za volanom, obraćamo pažnju na saobraćaj i znakove pored puta. Stop. Crveno svjetlo na semaforu zaustavlja vanjski svijet. Pokreće se unutarnji.
Smrt. Na šta nas podsjeća ta suputnica i vječni drug života? U proteklih nekoliko sedmica smrt je bila redovan gost. Posjetila mi je obitelj s očeve strane. Smrt i baka zajedno su odšetale. I kod drugih, meni bliskih ljudi s kojima sam odrastao, ljudi koje poznajem čitav život, bila je u gostima. Izgleda da joj […]
U popisu stanovništva postavljeno je pitanje i, podrazumijeva se, traži odgovor, doduše proizvoljan, što je pohvalno; dakle, pitanje o nacionalnom pripadanju. Nisam siguran, zaboravio sam kojim i kakvim je rasporedom riječi ono formulirano, ali suštinski, želi nas se pitati kako se nacionalno osjećamo, čiji smo, gdje nam sebstvo naginje, za koga smo; prešutno, kome smo […]
Kakva je procesualnost nacionalnog identiteta u zahtjevu i uzurpaciji čovjekova političkog bivanja, njegova svijeta i ljudskog bića kao takvog? Tko ima pravo na tu vrstu identiteta i postoje li suverena politička zajedništva koja to pravo nemaju? I zašto ga nemaju? Odlučuje li se to silom, i ako da, je li poželjno tako odlučivati ili u […]
Nema sumnje da je Srebrenica paradigmatičan primjer čovjekova odbacivanja ljudskosti i svjesnog zanemarivanja svega onoga od čega je inače ljudskost satkana: otpora zločinačkom autoritetu, suosjećanja, oprosta, nade, poniznosti, žrtvovanja, savjesti, kajanja… Čovjek se u Srebrenici odrekao sebe. Povratak je dug i još traje. Skoro trideset godina nakon rata ne uspijevamo vratiti svjesno zanemarenu i odbačenu […]
Onako kako je čovjek nedovršeno, ali istovremeno i dovršeno biće, valjda je tako i identitet, istodobno stabilna i fluidna ljudska praksa, vazda u postajanju i nastajanju. Odlukom, dakle voljnim izborom, formira se i transformira sukladno potrebama, direktivama, mitomanskim imperativima, nacionalnim željama i hirovima, nekada i nagonima, perspektivama i viđenjima drugoga, odviše premalo znanstvenim spoznajama, a […]
Iz inauguracijskog govora američkog predsjednika J. F. Kennedyja možda je najviše ostala zapamćena ona njegova rečenica – ”Ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas, već se upitajte što vi možete učiniti za svoju zemlju”.
Predgovor knjizi ”Društvene filozofije vijeka krize” Pitirim A. Sorokin započinje riječima: ”Čak i u normalnim vremenima postoji uvijek bar mali broj mislilaca koji se pitaju o sudbini čovjeka, o onom Odakle i Kuda, Zašto i Kako jednog društva – odnosno određene kulture. U vremenima ozbiljnih kriza poprimaju ti problemi, kako u teoriji tako i u […]
Ako želite postati gradonačelnikom Zagreba, grada šarolikog kulturnog spektra, ne mora vam se sviđati Balaševićeva muzika, ali biste u sadašnjem povijesnom trenutku jednostavno morali biti svjesni društvenog fenomena znanog kao Đorđe Balašević, njegova političkog, antiratnog, solidarnog i svakog drugog ljudskog rezona koji se tiče bratoubilačkog rata iz devedesetih.
Povjerenje i vjera u društvo pa shodno tome i u čovjeka, po prirodi stvari podrazumijeva određenu blizinu ostalih i mene, svojevrsnu bliskost mi i ja.
Zahtjevna su ovo vremena, teško prohodna i pomalo okrutna. U neku ruku čine se teža i od onih ratnih.
Ovo nije apologija Diegovih posrnuća. Još manje njihova osuda. Ona su samo zahvaljujući njegovoj spretnosti s najdražom nam igračkom, loptom, dobila publicitet.
November 16, 2020, the 25th anniversary of the peaceful reintegration, the Basic Agreement on the Region of Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium, the so called Erdut Agreement which marked the end of war in Croatia, passed – almost unnoticed. Had it been up to the representatives of the Croatian government and state institutions, it […]
U hrvatskome društvu na djelu su dva koegzistirajuća procesa koja teku paralelno jedan s drugim suoblikujući naše živote u zajednici, naše zajedništvo, našu stvarnost, naše impresije vlastitog društva, naše doživljaje sebstva, naš pogled na drugoga, naš položaj u društvu, našu ulogu, našu nadu, našu težnju, naše bolje sutra, a onda i naše gore sutra, naša […]