autograf.hr

U naponu nam je nova turistička sezona. To su oni meseci u godini kada imamo najmanji broj nezaposlenih jer nam je pola Slavonije na moru radeći preko dana u uslužnim delatnostima, kupajući se ko vampiri isključivo noću, i psujući strane jezike naroda koji nam ostavlja nikada dovoljno para za nekoliko dana na betonizovanoj i sve […]

Kad bi se ka dica igrali na male branke, onda smo umisto pravog gola stavili dva bovana. Diš lipše. Pogotovo šta ga je mirila ista noga da ne bude ukreja si. Gol skoro ka bombon. Ali uz svu tu lipotu uvik bi nasta problem kada bi neko tuka balun koji bi priletija oni bovan. Kako […]

Prije nekoliko dana, dok sam u trgovini kupovao nužne namirnice, obratio mi se, kako bi to Zoran Milanović rekao, potpuno nepoznat čovjek, doduše ne izravno, nego govoreći trgovkinji o meni, tako da ja čujem, kao onome koji ne voli ništa hrvatsko. Što bi to bilo sve ili ništa hrvatsko, i kako to sve stane u […]

Nacionalizam je vjerovanje koje, kao i tolika druga vjerovanja, od vjernika traži da vjeruje u ono što je protivno razumu. Recimo, kažete li da su u kolovozu 1995. Srbi masovno protjerani, jer zašto bi inače odlazili od svojih kuća ako ih nitko nije tjerao, i zašto bi te kuće zatim spaljivao upravo onaj koji ih […]

U Omišu, gradiću blizu Splita, kroz koji nije baš uvijek bilo lako proći u vremena prije autoceste, jer tu se Jadranska magistrala pretvara u glavnu gradsku ulicu i tu je, usred Omiša, jedna od bizarnijih okuka na putu, održana je neki dan kulturna priredba. Već trinaest godina tu se, mimo turista i hrvatskog turizma, a […]

U popisu stanovništva postavljeno je pitanje i, podrazumijeva se, traži odgovor, doduše proizvoljan, što je pohvalno; dakle, pitanje o nacionalnom pripadanju. Nisam siguran, zaboravio sam kojim i kakvim je rasporedom riječi ono formulirano, ali suštinski, želi nas se pitati kako se nacionalno osjećamo, čiji smo, gdje nam sebstvo naginje, za koga smo; prešutno, kome smo […]

Veći dio ove kolumne sam objavio u prošlotjednom broju tjednika Nacional. Nešto dopunjenu donosim vam je ovdje jer smatram da bi šira publika koja godinama prati Autograf trebala moći imati uvid u moja razmatranja o tzv. molitvama za osuđene ratne zločince.

Ako spadate u kategoriju onih koji su nakon odluke Arbitražnog suda o granici u Savudrijskoj/Piranskoj vali zaključili da je besmisleno grintati oko ”par kašeta ribe“ oko kojih će se, baš kao i o prolazu slovenskih brodova do otvorenog mora ali i Schengenskom režimu obje strane prije ili kasnije morati dogovoriti, zacijelo će vas u trenu […]

Jesu li Hrvati lijenčine? Nisu. Prema nasljeđu i okolnostima – ne mogu to no biti. Upravo suprotno – kad moraju, dobri su i predani radnici.

Bilo je, kažu, jednom vrijeme da se nije smjelo kazati da si Hrvat. Jednako se tako, tvrde, nije smjelo ići na vjeronauk i na misu. Ja, doduše, ne znam kad je to vrijeme bilo jer su moji otvoreno ispovijedali svoju hrvatsku narodnost, krstili se, ispovijedali, pričešćivali, krizmali i ženili u crkvi, postili na Veliki petak, […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju autoričinu kolumnu zbog njena godišnjeg odmora). Fraternité, liberté, egalité. Namjerno sam malčice izvrnula redoslijed. Bratstvo, sloboda, jednakost postulati su Francuske revolucije utkani u tkivo mnogih razvijenih demokracija. No, u nas dvjesto i kusur godina nakon njihova isticanja rastaču se, gotovo preko noći, u sve većem političkom kaosu što ga proizvodi politički […]

Ne bi krivnje na dominikancu mladom Što ga komunisti u uze baciše ako krivnja nije Vjera u Boga i u to da Tito nije na zemlji bog Godina bje 1983. malo prije nego nam se nebo na glavu sruči

Polaganjem vijenaca na spomen-ploči u splitskoj vili Dalmacija, gdje je 28. travnja 1991. osnovana 4. gardijska brigada, prošli je četvrtak u Splitu počelo obilježavanje 25. godišnjice osnutka brigade u kojoj je tijekom Domovinskog rata bilo angažirano oko 7000 branitelja. Tijekom oslobodilačkih ratnih operacija u Domovinskom ratu poginulo je 195 pripadnika te brigade, četiri se još uvijek vode nestalima dok […]

Tko može na bilo koji način odrediti duh jednoga naroda? U hrvatskom slučaju i u odnosu na Drugi svjetski rat (i na poraće) to je skoro nezamislivo i gotovo nemoguće. Ili nije? U prvome redu zato što smo od travnja 1941. do svibnja 1945. imali užasan građanski rat. Djelomice se kao građanski može opisati i […]

Zastupam stav kao i pokojni bivši ministar policije Josip Boljkovac da je Domovinskomu ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj, koja je izbila u kolovozu 1990. tzv. Balvan revolucijom. Dana 31. ožujka obilježila se 25. godišnjica akcije “Plitvice” i pogibije (tzv.) prvog hrvatskog redarstvenika u Domovinskom ratu.

Jedna saborska prepirka prošli tjedan je podsjetila na potresnu zgodu iz rujna 2000. godine, kad je predsjednik države Stipe Mesić ukazom umirovio sedam visokih časnika.

Bio je to pravi trijumf hrvatske kulture. I to glazbene. Prije dva tjedna, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Na inicijativu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu okupili su se mladi glazbenici iz… kako ono sada treba reći? A da. Iz Hrvatske i šire. Taj izraz u ovom slučaju obuhvaća studente visokoškolskih glazbenih ustanova iz Slovenije, Austrije […]

Europi idemo na živce. I ona nama kad se usudimo junačiti. Obično smo do zla Boga servilni ili šutimo, ali ponekad ne ide, pa se malo pravimo važni. Na kraju, pred silom popustimo, pa se prepustimo malo bijesu, a malo žalovanju. Plakanje je taktika koja se nekad koristi i u politici, obično za domaće potrebe.

Fraternité, liberté, egalité. Namjerno sam malčice izvrnula redoslijed. Bratstvo, sloboda, jednakost postulati su Francuske revolucije utkani u tkivo mnogih razvijenih demokracija. No, u nas dvjesto i kusur godina nakon njihova isticanja rastaču se, gotovo preko noći, u sve većem političkom kaosu što ga proizvodi politički potpuno nedorasla Vlada sačinjena od predstavnika Mosta i Domoljubne koalicije.

Svi znamo da je hrvatskom himnom, praktički spontano, postala oda Antuna pl. Mihanovića Horvatska domovina, ponekad se netko sjeti da joj je napjev skladao Srbin Josip Runjanin – ali znamo li koliko su Mihanovićevi poletni stihovi naknadno prepravljani, više puta, da bi ih se prilagodilo politici trenutka, ne mareći ni za povijesni kontekst u kojemu […]

(Opaska uredništva: Ovim tekstom, drugim nastavkom našega kolumniste Borivoja Dovnikovića Borde započinjemo prisjećanje na užase koje su počele prije 75 godina proglašenjem tzv. Nezavisne Države Hrvatske). Nakon završenog četvrtog razreda osnovne škole vratio sam se u Čepin ocu, kod majke i djeda, (jedine neudate) tetke Cvijete i strine Soke sa Perom i Lazom.

Prošle je zime u zagrebačkom kazalištu Kerempuh pripremljen ring za verbalni okršaj između Tihomira Dujmovića i Igora Mandića. Polazeći od pretpostavke da ni o čemu pod suncem ne misle isto, od dvojice velikih lajavaca očekivao se boks. Jedna od najčešće spominjanih riječi bila je Jugoslavija.

Umjesto tsunamija, toliko obećavanih, ekonomskih reformi, u Hrvatskoj su počeli ideološko-populistički manevri, čiji je cilj uspostava nove nacionalne paradigme. Smiješi li nam se, od svih reformi, samo uznemirujuća nacionalna svjetonazorska uniformiranost i najezda ideoloških komisija koje će podijeliti, posvaditi, zakrviti i rasformirati hrvatsko društvo?

(Opaska uredništva Autografa: Smatrajući vrlo nekorektnom izjavu Zorana Milanovića da su u Mostu ljudi koji su ”promijenili pet stranki i dva prezimena“, odnosno problematičnim dio razgovora s novinarom Aleksandrom Stankovićem u emisiji Nu2 od prošle nedjelje, a u kojoj se Milanović osvrće na zastupnika Mosta Roberta Podolnjaka kao o Srbinu koji to eventualno želi kriti, […]

Napušten od svojih i poražen od Mađara, posljednji hrvatski kralj narodne krvi izdahnuo je na kamenitom planinskom putu. Leži u poderanoj crvenoj uniformi, krvav i bespomoćan, dok se vrane blistavog, ugljenocrnog perja skupljaju oko njega, a jedna lijepa, gotovo gola djevojka, o čijem odnosu s poginulim muškarcem možemo samo pretpostavljati, skanjujući se prilazi iz lijevog […]

U jeku dogovaranja (čitaj trgovanja) oko toga tko će s kime i hoće li uopće netko s nekim(a), dakle u svoj toj silnoj i prenapuhanoj neizvjesnosti kakvu će vladu dobiti Republika Hrvatska, list koji nedvojbeno izražava stanovišta Katoličke crkve u Hrvatskoj (što nikako ne mora značiti i stanovišta aktualnoga pape!) počastio nas je tekstom upozorenja.

Ovih dana jedan me je stranački kolega pitao nedostaje li mi Argentina, a ja sam se, dok smo se vozili iz Varaždina natrag prema Zagrebu i nakon što sam mu pokušao odgovoriti i pojasniti kada i u čemu mi rodna zemlja nedostaje (na CD playeru auta je svirao argentinski folklor, Los Chalchaleros), našao u čudnim […]

U galeriji MORH-a “Zvonimir” u Zagrebu, u sklopu obilježavanja 20. obljetnice akcije ”Oluja” otvorena je izložba “Hrvatski ratni plakat u Domovinskom ratu”, izvijestio je Večernji list u ponedjeljak. Tom je prilikom ministar obrane Ante Kotromanović kazao: ”Dobro je da se svi podsjetimo da Hrvatska niti je željela rat, niti je tražila rat. A dobila je […]

Mlađi suradnik HAZU, predsjednik Sabora, slavan po recenzijama uprizorenja “Male Floramye” u konclogoru Jasenovac, priložio je ovih dana svoj prilog reviziji hrvatske povijesti: Vladimir Nazor nije otišao u partizane, nego su ga isti tvarno oteli i potvorili kao antifašista i neprijatelja Nezavisne Države Hrvatske.

”Otac”, Miljenko Jergović, Rende, Beograd, 2010. Naslov ”Otac“ beskrajno je pristojna skromnost, iako knjiga počinje kao udarac u timpan, s porukom o očevoj smrti. Pristojna skromnost već iz tog razloga, jer će fokusirati povijest cijele obitelji. I kada riječ dođe na baku, Miljenko Jergović formulira važni princip svog eseja: ”Misleći o njoj, vazda sam mislio […]

Prvo si bio anti-Hrvat ako se ne slažeš s prosvjedom, a sad je dovoljno da izneseš gole fakte. Poput onog da vođa prosvjeda mjesecima spava u kući namijenjenoj svim 100-postotnim ratnim vojnim invalidima u zemlji. Antihrvatstvo, time i hrvatstvo, postaju etikete. Netko želi monopol na hrvatstvo.

Ma, pusti Pilsela, korisna je budala! To sam o sebi čuo nekoliko puta. Naime, da sam ili: a) osoba nesređenoga i/ili nejasnoga identiteta koji luta od svjetonazora do svjetonazora, pa se, kao i neki (pre)obraćenici (Zdravko Tomac je dobar primjer takvoga ponašanja), fanatički distancira od prijašnjega ponašanja da bi pak fanatički branio novoprigrljene stavove;

Zaškočio me neki dan, dok sam čekao kraj manjeg servisa na osobnom vozilu, neki lik koji me je pitao, doslovno me tako pitao: ”Je li istina da ste promijenili ime i da se više ne zovete Drago već Jovan?” Naravno, poslao sam ga vrit i rekao mu da gleda svoja posla, a da mene i […]

Vijest je objavljena u subotu 14., u rano popodne: na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu umro je Franjo Mihalić. Oni kojih bi se ta vijest mogla stvarno ticati također su većinom mrtvi, ili su se početkom devedesetih podvrgli autohipnozi, te se više i ne sjećaju što im je značio ovaj čovjek.   Njegova biografija vrlo je […]

Društvenim mrežama proteklih tjedan dana kruži fotomontaža potpisana sa Kerummarko, “mitsko biće iz Sabora za koje svi vjeruju da postoji, ali ga još nitko nije vidio, jer u godinu dana odradi radnih sati kao običan radnik u sedam dana”.  Predsjednik oporbenoga HDZ-a Tomislav Karamarko na fotografiji ima Kerumovu, već ćelavošću dobrano načetu afrofrizuru.

Napomena uredništva: zbog bolesti autorice ponavljamo raniju kolumnu.   Horvat je jedno od najčešćih prezimena u Hrvata. Pripada grupi prezimena (poput Rus, Nemec, Slovak) nastaloj prema pripadnosti određenom narodu. Horvat je, nema spora, jedno od starohrvatskih prezimena.

Prije tri dana, u Srbiji i Bosni i Hercegovini – vidjeli smo krajičkom oka u novinama kratku vijest – uhapšeno je petnaest ljudi odgovornih za ratni zločin u istočnoj BiH prije gotovo dvadeset dvije godine, kad su na jednoj maloj željezničkoj stanici u jugoistočnom korneru Bosne pripadnici srpske paravojske zaustavili vlak iz Beograda, izveli iz […]

Negdje u sumrak, našao sam se na Bačvicama, gdje se u plićaku ludirala grupica cura koje su mi izgledale kao starije srednjoškolke. Tinejdžerice su se uočljivo dobro zabavljale, a onda su u jednom trenutku – s napitnički podignutim rukama u vis – počele pjevati refren. Refren je – naravno – bio na perfektnom, ekavskom srpskom: […]

Muzej savremene umetnosti u Beogradu, na Ušću, projektirali su 1959. Ivan Antić i Ivanka Raspopović. Zgrada je otvorena šest godina kasnije. Bilo je to istinsko, iako u osnovi nepretenciozno, remek-djelo moderne arhitekture. U građevinu se uselio muzej koji je vodio beogradski slikar i povjesničar umjetnosti Miodrag V. Protić, i koji je trebao predstavljati središnju instituciju […]

U povodu nedavno održane izvanredne Biskupske sinode u Vatikanu na kojoj se na mala vrata otvorila dugo očekivana rasprava o pastoralu rastavljenih i ponovno oženjenih, ali i o statusu homoseksualaca vjernika, novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić je potaknuo don Antona Šuljića, svećenika i urednika u Kršćanskoj sadašnjosti, književnika i likovnoga kritičara (uz to i dobar […]

”Ateizam znači bezboštvo, dakle odgajanje bez Boga. Tvrde da je to izraz napretka. Iz iskustva najnovijih događanja znamo da se bez Boga i protiv Boga ne odgaja plemenite ljude, a vrlo često se odgaja takve koji su stvorili Oswiecim.”   Tako stoji u izdvojenom okviru na trideset devetoj stranici udžbenika katoličkog vjeronauka za osme razrede […]

Telefonski pozivi s lošim vijestima događaju se obično predvečer, govorio je jedan moj prijatelj, kojemu je u kasno ljeto 1945. javljeno da mu je ubijen brat.   Bio sam aktivist Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava u kolovozu 1995., u trenutku kada je taj odbor bio zatrpan mnogim lošim vijestima. Takvih vijesti bilo je toliko […]

Jedna od mojih najvažnijih kolumni u Novome listu, pored onih koje su me u ljeto 1995. pretvorile u prvog novinara koji je opisao hrvatske zločine nakon ”Oluje”, bila je kolumna koju sam posvetio prvoj godišnjici apostolskog pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj u povodu proslave 900. obljetnice osnutka zagrebačke nadbiskupije, 10. i 11. rujna 1994. […]

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić još je jednom pokazao da je nedovoljno mudar i opako ograničen čovjek. To će još jače doći na vidjelo kada budemo u stanju usporediti njegov javni profil s profilom novoimenovanog mitropolita zagrebačko-ljubljanskog dr. Porfirija Perića, čija služba počinje iduće nedjelje 13. srpnja kada ga u Sabornom hramu Preobraženja Gospodnjega u […]

Svi smo solidarni, uplaćujemo i pomažemo. Humanizam na djelu. Konačno smo se pokazali kao ljudi. Poplava je u nama potaknula plemenite osjećaje. Najbolji smo kada je najpotrebnije. Spašavamo životinje i ljude. Mi smo plemenita nacija. Za druge nacije nije nas briga. To što godišnje 6 milijuna djece neke druge nacionalnosti umre od gladi nije naš […]

Na splitski aerodrom Resnik, pričaju novinarima još vidno uzbuđeni očevici, u utorak je sletio neidentificirani leteći objekt. Suprotno uvriježenoj science-fiction ikonografiji, ovaj nije bio oblika letećeg tanjura: sa dva mlazna motora na velikim krilima više je sličio klasičnom putničkom avionu.   Pače, ovako odoka – iz kontrolnog tornja – lako bi ga se moglo zamijeniti […]

Prolog   “Da hrvatska domovina, Republika Hrvatska, bude majka, da ne bude maćeha onima koji su se za nju borili i da ne dopustimo da ton toj hrvatskoj državi daju oni koji je nikad nisu željeli. Koliko god smo je mi voljeli i željeli jer nam je to teklo valjda u krvi i u mislima, […]

Među najranijim slikama što su mi određivale osjećaj za likovnost i sakraliziranost prostora,  a da to zadugo nisam ni morao znati, stoje dvije džamije: Kizlaragina u Mrkonjić-Gradu i Ferhadpašina u Banjoj Luci. I jednu i drugu 1993. srušili su ritualno, do temelja, Karadžićevi talibani; i jedna i druga stajale su u gradovima u kojima nije […]

Uspinjući se do svoje veličanstvenosti, po kojoj će ostati upamćen, osmanski silnik Sulejman Veličanstveni, pred polazak na Budim, makar samo i u sapunici, svome mlađem sinu, uvjeravajući ga kako ne čini nepravdu njegovu starijem bratu, princu Mustafi, kaže da je u svojoj pravednosti pazio da ni mrava ne zgazi. A onda mu, nekoliko kadrova potom, […]

Tiskovni ured Svete Stolice u subotu je otkrio da je za vrijeme pontifikata pape Benedikta XVI., nakon brojnih dojava o seksualnom zlostavljanju djece, iz svećeničke službe bilo otpušteno oko 400 svećenika. “Tijekom 2011. otpušteno ih je oko 300, a tijekom 2012. stotinjak”, rekao je vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi.   Podsjetimo se: početkom 2000. na vidjelo […]

Gledam u novinama fotografiju to dvoje ljudi: žena u šezdesetima i muškarac, njezin vršnjak, brkati Dalmatinac zabrinuta izraza lica. Pred njima gradonačelnik: tamnoplava kravata, svijetla košulja, a preko kožna jakna; uredan na način naših provincijskih političara. Snimljeni su u prostoru davno napuštenog laboratorija socijalističke stomatološke ambulante, u Ulici braće Polića, u Šibeniku.   Tu bi, […]

Gdje li je nestao Igor Štimac? Donedavno izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, glasan i sveprisutan, bio je nezaobilaznim gostom mnogih društvenih kronika te ga se redovito pozivalo da govori o svemu, a danas ga više nitko ne zove ni da govori o nogometu. Nogoloptačka djelatnost posebna je u cijelome svijetu, a u nas je Hrvata još […]

Jedini smisao postojanja društvene zajednice malograđanin nalazi u ostvarenju vlastite sreće i berićeta. Ako ga javne institucije, formalni i neformalni oblici kulturnoga zajedništva, banka, pošta i obdanište, ne mogu učiniti sretnim i bogatim, malograđanin je duboko frustriran. Kada mu spomenete novac za kulturu, on zavapi: ima za Tolstoja, a nema za vrtić i papicu mojoj […]

Bi li više volila da ti sin oženi Srpkinju ili Hrvata? – pitao je prije referenduma ovaj jedan kojega znam ovu jednu koju znam. Čuvši tih dana jako popularno pitanje, ova se malo zamislila, okretala očima i naposljetku kao odgovor protisnula: “Paaaa, vjerojatno Srpkinju.”   Svakomu tko se iole zadubi nad navedenim pitanjem, brzo će […]

Predsjednik Ivo Josipović pozvao je bosanskohercegovačke Hrvate da pristupe popisu stanovništva. Upravo je tako kazao, pristupite popisu, premda građani zapravo ne moraju nigdje pristupiti. Građani mogu, ako im je volja, ostati u papučama jer druga strana, honorarni suradnici Državnog zavoda za statistiku, njima pristupaju. Kad je popis stanovništva, ne treba, da se tako izrazim, ići […]