HDZ je potjerao prave ekonomiste i uništio je privredu

Umjesto osmišljenih ekonomskih programa i projekta političke stranke u Hrvatskoj bez ikakvih problema ili posljedica svojim biračima predstavljaju dvojbene ekonomske uradke demagoške i deklarativne  naravi.

Učinak se vidi najbolje po ekonomskom položaju Hrvatske nakon 27 godina takve prakse.

Povremeno se, isto tako, prosječno visoko obrazovane politički podobne pojedince proglašuje vrhunskim ekonomskim stručnjacima ”spasiteljima” bankrotiralog gospodarstva.

Ne treba se puno prisjećati, dovoljni su i najnoviji, primjerice, Tihomir Orešković ”uspješni kemijski menadžer iz Kanade”, ili Zdravko Marić, bivši pomoćnik ministra Šukera, koji je poslušno zamijenio svojeg šefa na mjestu predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke radi zataškavanja kazneno sudskih afera u toj banci, te nakon toga korporacijski menadžer u Todorićevom Agrokoru i ministar financija u ”Pampers vladi” mandatara ”uspješnog kemijskog menadžera iz Kanade”.

Nisu neznalice Tim Orešković, Zdravko Marić i ostali politički podobni, ali su daleko od ekonomista dokazanih nositelja slobodne hrvatske ekonomske misli i cjelokupnog gospodarskog razvoja na razini, primjerice, Rikarda Langa, akademika Vladimira Stipetića, Dragomira Vojnića, Branka Horvata i ostalih

Istina, nisu neznalice Tim Orešković, Zdravko Marić i ostali podobni, ali su daleko od ekonomista dokazanih nositelja slobodne hrvatske ekonomske misli i cjelokupnog gospodarskog razvoja na razini, primjerice, Rikarda Langa, akademika Vladimira Stipetića, Dragomira Vojnića, Branka Horvata i ostalih.

Rikard Lang, direktor Ekonomskog instituta u Zagrebu od 1954., poznat po reformama uvođenja tržišne ekonomije u socijalizmu, Dragomir Vojnić, od 1973. isto direktor Ekonomskog instituta u Zagrebu poznat kao ekonomski savjetnik Hruščova i Gorbačova, akademik Vladimir Stipetić koji je od 1955. u Saveznom zavodu za privredno planiranje poznat po uvođenju paritetnog dinara, Branko Horvat, direktor Jugoslavenskog instituta za ekonomsko planiranje od 1963. godine i u svijetu najprevođeniji hrvatski ekonomist (više od 400 prevedenih naslova).

Sva četvorica pobrojenih ekonomista bili su nositelji privrednih reformi iz vremena kada je tadašnja Jugoslavija (i Hrvatska) imala stopu rasta gospodarskog razvoja veću, primjerice, od Japana.

I u svijetu su ti rezultati bili uvažavani, predavali su Lang, Stipetić, Vojnić i Horvat na Yaleu, Stanfordu, Bercleyu, bili su ekonomski savjetnici (Horvat u devet zemalja u svijetu i Vojnić kao savjetnik Hruščova i Gorbačova).

(Ne)uspješnosti ekonomskih reformi Hruščova i Gorbačova, Vojnić je krajnje jednostavno objasnio: ”Hruščov je podcijenio antireformske snage, a Gorbačov precijenio”.

I Horvat je u razgovoru istaknuo da su ekonomske reforme sa značajnom redistribucijom ekonomskih dobara izuzetno opasne, da je čak u pet zemalja provođenje reformi po njegovim savjetima izazvalo rat ili vojne udare.

Kada su u studenome 2000. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu promovirali međunarodnu knjigu eseja posvećenih Branku Horvatu, zahvaljujući se prof. Horvat je rekao da je ”u posljednjih desetak godina zagrebački Ekonomski fakultet srozan na razinu provincijalne računovodstvene škole na kojoj više nema slobodne ekonomske misli, te da (tada) mladi profesori imaju težak zadatak iz provincijalne škole u Zagrebu naprave ponovno Ekonomski fakultet”.

Prva znakovita HDZ-ova eliminacija slobodne hrvatske ekonomske misli iz službene gospodarske politike zabilježena je kad su četiri ministra iz ekonomskog sektora prve hrvatske vlade premijera Stjepana Mesića 1990. godine podnijeli ostavke, ekonomisti Mate Babić, Stjepan Zdunić, Dražen Kalogjera i Zdravko Mršić   

Prema ostvarenom gospodarskom razvoju Hrvatske u proteklih 16 godina, reklo bi se, ne samo da nije ”napravljen ponovno Ekonomski fakultet”, nego je ostao gotovo potpuno nezamijećen utjecaj čak i ”provincijalne zagrebačke računovodstvene škole” na politiku domaćeg ekonomskog razvoja.

Prva znakovita eliminacija slobodne hrvatske ekonomske misli iz službene gospodarske politike i vlade zabilježena je kad su četiri ministra iz ekonomskog sektora prve hrvatske vlade premijera Stjepana Mesića 1990. godine podnijeli ostavke.

Tim ostavkama prethodio je sastanak ”zatvoren za javnost” predstavnika vlasti sa istaknutim ekonomistima u zagrebačkoj vili Weiss na Gornjem Prekrižju na kojemu su nazočni upoznati sa prijedlogom ekonomske politike HDZ-a i budućom pretvorbom društvenih poduzeća.

Kasnije kada smo razgovarali za interview za Večernji list Branko Horvat je ispričao da je u pauzi nakon uvodnih izlaganja upozorio akademika Jakšu Barbića da će, primijeni li se, prijedlog zakona o pretvorbi društvenih poduzeća upropastiti hrvatsku privredu.

Kada su shvatili da ne mogu utjecati na zacrtanu ekonomsku politiku HDZ-a (i osobito pretvorbu) iz vlade premijera Stjepana Mesića su istupili na vlastite zahtjeve ministri Mate Babić, Stjepan Zdunić, Dražen Kalogjera i Zdravko Mršić.

Ostavkama četvorice ministra prethodio je sastanak ”zatvoren za javnost” predstavnika vlasti sa istaknutim ekonomistima u zagrebačkoj vili Weiss na Gornjem Prekrižju. Na tom su sastanku nazočni upoznati sa HDZ-ovim prijedlogom programa pretvorbe društvenih poduzeća, nakon čega su ekonomisti istupili iz Vlade premijera Stjepana Mesića

Nakon toga su HDZ-ove vlasti (vlade) postupno prenosile ekonomski nacionalni suverenitet na međunarodne asocijacije: Svjetsku banku, Međunarodni monetarni fond, WTO (Svjetsku trgovinsku organizaciju), Europsku uniju i ostale.

I prihodi od gospodarenja hrvatskim prirodnim i ostalim resursima su iz državnog proračuna preusmjereni u dividende globalnih korporacija, dosljedno je provedena deindustrijalizacija Hrvatske, nedostatni proračunski novac za zdravstvenu i mirovinsku zaštitu, obrazovanje, znanost i kulturu nadomještan je prekomjernim zaduživanjem u inozemstvu, a završna faza ekonomske redistribucije u Hrvatskoj treba se ostvariti uvođenjem poreza na imovinu, koji većina nezaposlenih građana  neće moći plaćati.

S obzirom da se u proteklih 27 godina pokazalo da međunarodni subjekti na koje je Hrvatska prenijela ekonomski (i ostali) suverenitet nisu bili u mogućnosti osigurati bilo kakav ekonomski razvoj u Hrvatskoj, nameće se potreba vraćanja nacionalnoj ekonomskoj misli i poticanju ekonomskog razvoja oslanjanjem na vlastite snage i resurse.

Dividende globalnih korporacija od prihoda ostvarenih gospodarenjem hrvatskim prirodnim resursima moralo bi se vratiti u Hrvatsku i usmjeriti ih u investicije za poticanje gospodarskog rasta, osigurati i bespovratnu međunarodnu pomoć, proglasiti moratorij na otplate loših međunarodnih kredita, osigurati zaštitu narodnog zdravlja prema modelu dr. Andrije Štampara, mirovinsku i invalidsku zaštitu, školstvo, znanost i kulturu, te osigurati uvjete za ekonomsku samodostatnost stanovništva.

Možda je najdramatičnija posljedica potpuno izostalog ekonomskog razvoja Hrvatske sve naglašeniji trend smanjivanja stanovništva.

S obzirom da se u proteklih 27 godina pokazalo da međunarodni subjekti na koje je Hrvatska prenijela ekonomski (i ostali) suverenitet nisu bili u mogućnosti osigurati bilo kakav ekonomski razvoj u Hrvatskoj, nameće se potreba vraćanja nacionalnoj ekonomskoj misli i poticanju ekonomskog razvoja oslanjanjem na vlastite snage i resurse

Prema podacima na zavodima za zapošljavanje ove je godine u odnosu na prošlu godinu prijavljeno manje oko 60 tisuća nezaposlenih.

Usporedno nije zabilježen rast zaposlenosti u ovoj u odnosu na proteklu godinu za spomenutih 60 tisuća osoba.

Znanac, vlasnik manjeg poduzeća ispričao mi je da je nakon nove godine samo od njega šest njegovih zaposlenika otišlo raditi u Irsku.

A kolega me upozorio da moram ispraviti ”pogrešni navod”. Rekao je da bih trebao dosadašnji pojam ”ekonomski marionetske hrvatske vlade” zamijeniti pojmom ”hrvatske Pampers vlade”, suglasno rezultatima ekonomskih politika tih vlada. Pojasnio je još da misli na pune Pampers dječje pelene.

Definitivno je iza nas vrijeme u kojemu su birači slušali ”živjela Hrvatska” praveći se da ne vide ”hrvatske Pampers vlade” niti da je Hrvatska bankrotirala, kao ni da je Hrvatska zemlja u kojoj mladi zaposlenici ”ne vide svoju perspektivu” i odlaze raditi u Irsku i druge zemlje.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora