Hrvatska enciklopedija BiH

Posljednje gostovanje na izbornom kolegiju ”Interkulturalno razumijevanje” preddiplomskog studija politologije na Filozofskom fakultetu (FF) pripalo je s razlogom 9. lipnja o. g. Ivanu Anđeliću, ravnatelju Hrvatskog leksikografskog instituta (HLI) iz Mostara, kako bi iz aktualnog povoda govorio o HLI-u i izradi prva dva sveska Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (HEBiH). Naime, osim što je počastio moje studente, upriličio je i svojevrsnu internu promociju drugog toma HEBiH, upravo izašlog iz tiska.

”Jedna od temeljnih intencija projekta Hrvatske enciklopedije BiH je cjelina hrvatskoga nacionalnog života u Bosni i Hercegovini, obuhvaćena i opisana na način koji istinski odgovara povijesnoj i aktualnoj ukorijenjenosti Hrvata u ovoj zemlji kao svojoj domovini”, kazao je ravnatelj Ivan Anđelić naglasivši kako se i BiH, i Hrvati u njoj, ovom enciklopedijom uvrštavaju u moderne europske zemlje i nacije

Prema mojim (pristranim) uvidima HLI s HEBiH je, uz Sveučilište u Mostaru (Sve-Mo) i Sveučilišnu kliničku bolnicu u Mostaru (SKB), treći stup ili potporanj opstojnosti Hrvata u BiH. Uz pomoć iz Hrvatske i BiH te su institucije dostigle već solidnu razinu, ali bez potpornja zvanog razvijeno gospodarstvo nemaju mladi i školovani ljudi perspektivu ostati ovdje. Izostanak zdravog gospodarstva mogao bi urušiti i prva tri potpornja u krhkoj građevini zvanoj hrvatski identitet u BiH, pa bi kratkovidnost političkih kasta i njihove surove političke konfrontacije mogle ugroziti i budućnost tih kapitalnih institucija i projekata.

Ipak, treba se radovati drugom svesku HEBiH-a ponajviše jer nije uobičajena improvizacija, nego solidan uradak, daleko bolji nego što mi u BiH obično jesmo.

Ako je enciklopedija sveobuhvatno znanje, kako je ime za tu vrstu djela, nastala još u starogrčkoj kulturi u V. stoljeću prije Krista, onda i ova koju predstavljamo pokušava čitatelja uputiti u ta znanja o Hrvatima kao cjelini, te o državi BiH u kojoj su oni živjeli ili žive stvarajući sami, ali i s drugim narodima, specifičan kulturni i intelektualni milje, poručio je u uvodu interne promocije drugog sveska HLI-enciklopedije ravnatelj Ivan Anđelić.

”Jedna od temeljnih intencija projekta Hrvatske enciklopedije BiH je cjelina hrvatskoga nacionalnog života u Bosni i Hercegovini, obuhvaćena i opisana na način koji istinski odgovara povijesnoj i aktualnoj ukorijenjenosti Hrvata u ovoj zemlji kao svojoj domovini”, kazao je Anđelić naglasivši kako se i BiH, i Hrvati u njoj, ovom enciklopedijom uvrštavaju u moderne europske zemlje i nacije.

Ovdje treba kazati da je i prvi tom naišao na respekt objektivnih stručnjaka u kulturi i znanosti kako u Sarajevu i Banja Luci zbog naglašenog bosanskohercegovačkog pristupa. Drugi svezak je još manje kroatocentričan!

Gostujući na Filozofskom fakultetu Sve-Mo, ravnatelj Anđelić je imao potrebe progovoriti i o samom HLI-u (osnovan 2004.) i o njegovom najvećom projektu: Hrvatskoj enciklopediji BiH u četiri sveska, od kojih su zasad objavljena dva: prvi 2009. godine (enciklopedijske natuknice od A – Đ) i drugi 2015. (natuknice od E – J). Nije, naravno, isključio ni peti (u uobičajenoj formi supplementa). Uz nakladnika HLI se, kao sunakladnik za Republiku Hrvatsku, pojavljuje Synopsis d.o.o. Zagreb (s neumornim Ivanom Pandžićem na čelu).

Logikom slova su se iznimno važne natuknice našle upravo u ovomu drugom svesku, primjerice o jugoslavenstvu i Jugoslaviji, o Hrvatima i njihovom jeziku. Premda su se autori i urednici s njima mučili, na kraju su upravo one urađene na iznimno visokim stručnim razinama, oslobođene politike i ideologije, pa se usuđujem prognozirati da će se baš o njima govoriti s uvažavanjem i u BiH i u susjednim zemljama

Prvi svezak ima 660 stranica uz 927 fotografija i 58 zemljopisnih i povijesnih karata, a drugi 712 stranica s 833 fotografije i 42 zemljopisne i povijesne karte. Prvi je svezak tiskan u Čakovcu, a drugi u Grudama (u sjajnoj tiskari Grafotisak d.o.o., u kojoj i neke susjedne zemlje tiskaju svoje službene dokumente). Kako je istaknuo Anđelić, drugi tom je u cijelosti plod i domaće pameti i domaćeg tiska, čime su Hrvati u BiH pokazali kako su subjekt sposoban artikulirati svoje interese i biti narod zajedno s ostalima u BiH.

Posve logično, i prvi i drugi svezak HEBiH sadrže informacije o pojavama i procesima koji su kroz stoljeća oblikovali bosanskohercegovački državni prostor, kao i informacije koje se odnose na širi povijesni, politički, kulturni i etnički hrvatski kontekst i u BiH i u susjednim (Hrvatska, Srbija, Crna Gora) i u drugim zemljama, te na odnose s njima, uključujući i brojnu bosanskohercegovačku hrvatsku dijasporu.

Predmet interesa HEBiH nisu, dakako, samo Hrvati iz BiH, ali jesu i oni, bez obzira na to žive li ili ne žive u BiH. Predmet interesa HEBiH su i pojedinci i ustanove izvan hrvatskog etnikuma, čija je djelatnost na bilo koji enciklopedijski relevantan način vezana uz život i kulturu Hrvata u BiH.

Ma koliko takvo što bilo nenormalno, u ostrašćenim se političkim i akademskim ambijentima u BiH nerijetko uvode dvostruki standardi za ljude drugih nacija u BiH i izvan nje, pa se pri izradi socioloških leksikona, književnih antologija ili raznih “Who is who“ izbora demonstriraju ideološko-političke dioptrije na provincijalan način. Nasuprot tomu, opće bosanskohercegovačkim i kozmopolitskim pristupom HEBiH je postala još dragocjenijim projektom. Zbog toga i kompliment odgovornima u HLI-u za njen drugi svezak.

Godinama pratim porođajne muke drugog toma Hrvatske enciklopedije BiH, pa sam u nizu navrata odgovornima i iznosio krupnije i sitnije primjedbe na prvi tom. U drugom svesku sam, doduše, i autor natuknice o Europskoj uniji. Nisam se polakomio za natuknice za koje su drugi kompetentniji.

Logikom slova su se iznimno važne natuknice našle upravo u ovomu svesku (o jugoslavenstvu i Jugoslaviji, o Hrvatima i njihovom jeziku i tsl.). Premda su se autori i urednici s njima mučili, na kraju su one urađene na iznimno visokim stručnim razinama, oslobođene politike i ideologije, pa će se upravo o njima i govoriti s uvažavanjem i u BiH i u susjednim zemljama.

”Hrvatska enciklopedija BiH je objektivno, vjerodostojno i na vrelima potvrđeno djelo. Zanimljivo je kako nitko nije niti jednu riječ kritike uputio na prvi svezak. Zato bih, pozivajući se na riječi biskupa Tome Vukšića, vojnog ordinarija u BiH, smio ustvrditi kako je ovo najkvalitetnije djelo koje je izdano u BiH u 21. stoljeću”

I da ne zaboravim navesti: na čelu projekta su prof. dr. sc. Jakov Pehar, glavni urednik, dok je njegov zamjenik i izvršni urednik prof. dr. sc. Marko Karamatić (s Franjevačke teologije u Sarajevu). Iznimno važna uloga koordinatora je pripala književniku i enciklopedistu Ivanu Lovrenoviću, zaštitnom znaku drugog sveska, dok su se u ulogama pomoćnika glavnog urednika okušali spiritus movens cijelog projekta Ivan Anđelić, mr. sc.Vladimir Šoljić, dr. sc. Krešimir Regan i prof. dr. sc. Zoran Tomić.

Možda će nekomu izgledati samohvalisavo ono što je na kraju interne promocije na FF-u ravnatelj Ivan Anđelić poručio javnosti: ”Hrvatska enciklopedija BiH je objektivno, vjerodostojno i na vrelima potvrđeno djelo. Zato bih, pozivajući se na riječi biskupa Tome Vukšića, vojnog ordinarija u BiH, smio ustvrditi kako je ovo najkvalitetnije djelo koje je izdano u BiH u 21. stoljeću”. Temeljem ove ocjene upućujem čestitke i dobre želje za sretan put ka čitateljima drugom svesku Hrvatske enciklopedije BiH!

    •  S ''instinktivnim Europljanima'' još Europa ni propala
    •  Zašto mi imponira šarena Njemačka?
    •  Nepodnošljiva lakoća normalnosti
    •  Novi Nijemci
    •  Kad Merkelova pomiluje!
    •  GREXIT – bolje prije, nego poslije?
    •  Bošnjaci i Srbi kao Armenci i Turci
    •  Srebrenica i kultura laži
    •  Licemjerje i Srebrenica
    •  Traži se ''treći modus'' u BiH

> Svi tekstovi ovog autora