autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Obilježena 70. obljetnica zasjedanja ZAVNOH-a

AUTOR: Autograf / 27.10.2013.

Svečanom akademijom jučer je u Otočcu obilježena 70. obljetnica Prvoga i Drugoga zasjedanja ZAVNOH-a, čije su odluke, kako je istaknuo predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, bile ustavnopravni temelj suvremene Republike Hrvatske.

Jednom izborena sloboda ne znači da je zauvijek ostvarena, već je treba čuvati, zalijevati i hraniti, kazao je predsjednik Sabora i pokrovitelj obilježavanja Josip Leko na današnjoj svečanosti.

Obilježavajući obljetnicu ZAVNOH-a, vijence su kod spomen-ploče u zgradi u kojoj su pripremane njegove povijesne odluke položili predsjednik Sabora Josip Leko, izaslanik predsjednika Vlade RH ministar Mirando Mrsić, predstavnici Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH te veleposlanstvo Kine u RH.

“Republika Hrvatska je u izvorišnim osnovama svoga prvog ustava jasno naznačila da svoju državnost u vremenu 2. svjetskog rata temelji na narodnooslobodilačkoj borbi i odlukama ZAVNOH-a. Te su odluke bile onaj presudni argument, onaj jezičac na vagi koji je poslije tijekom obrane od velikosrpske agresije u Domovinskom ratu Hrvatskoj donio dugo priželjkivanu punu samostalnost i neovisnost, ali i međunarodni ugled i međunarodno priznanje u njezinim republičkim granicama”, kazao je Leko na svečanoj akademiji i zahvalio svim sudionicima antifašističke borbe. Otočac je nazvao vrelom slobode koje je ostalo čisto te iz njega, kazao je, i danas crpimo vrijednosti.

Izaslanik predsjednika Vlade RH ministar Mirando Mrsić podsjetio je u svom govoru da se s vremena na vrijeme u Hrvatskoj čuju glasovi koji dovode u pitanje trajno antifašističko opredjeljenje naše zemlje. Riječ je o “marginalnim skupinama koje zapravo predstavljaju kukolj u žitu” i njima treba bez zadrške odgovoriti da bez antifašističke borbe i ZAVNOH-a ne bi bilo Hrvatske u sadašnjim granicama, kazao je.

“Zahvaljujući ZAVNOH-u s Vladimirom Nazorom na čelu usvojene su odluke o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i drugih tada okupiranih krajeva Hrvatske”, rekao je Mrsić. Dodao je da je “u svjetlu nekih današnjih nemilih događaja” posebno zanimljiva 4. točka prvoga ZAVNOH-a da se “talijanskoj nacionalnoj manjini koja živi u ovim krajevima jamči autonomija”.

Govoreći detaljno o tome kako su se upravo u zgradi u kojoj je održana današnja svečana akademija pripremali proglas i rezolucija ZAVNOH-a, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Ratko Maričić te je odluke nazvao grandioznima jer su bile golem poticaj narodu za borbu do punog oslobođenja te formiranju narodne vlasti. Do polovice 1943. godine bilo je 1700 narodnooslobodilačkih odbora, a do kraja te godine čak 4596, uglavnom na oslobođenim, ali i na okupiranima dijelovima Hrvatske, naveo je. Odlukama ZAVNOH-a ostvarila su se obilježja državnosti Hrvatske, kazao je i podsjetio da je ZAVNOH završio himnom Lijepa naša.

Skupu u Otočcu obratio se i veleposlanik Kine u RH Shen Zhifei, koji je čestitao Hrvatskoj i hrvatskomu narodu na antifašističkim pobjedama. Istaknuo je da je nakon pobjeda antifašističke koalicije bio određen novi mirnodopski svjetski poredak koji traje i danas te je čestitao i Njemačkoj, koja je pokrenula rat, ali nakon njega pokazala svijetu da će zapamtiti povijest. No kritizirao je Japan jer, poručio je, nije pokazao spremnost priznati svoju krivnju u povijesti i pokajati se.

Ove godine obilježava se 70 godina od Prvoga i Drugoga zasjedanja Zemaljskoga antifašističkog vijeća oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), najvišega tijela narodne vlasti u Hrvatskoj tijekom antifašističkoga rata. Prvo zasjedanje održano je u Otočcu i na Plitvičkim jezerima 13. i 14. lipnja 1943. godine. ZAVNOH je formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela Narodnooslobodilačkoga pokreta, a za predsjednika je izabran Vladimir Nazor.

Na Drugom zasjedanju u Plaškom od 12. do 15. listopada 1943. donesen je proglas o vraćanju Hrvatskoj Istre, Zadra, otoka i drugih teritorija pod talijanskom okupacijom. Na Četvrtom zasjedanju u Zagrebu 1945. ZAVNOH je promijenio ime u Narodni sabor Hrvatske, navodi se u Proleksis enciklopediji Hrvatskoga leksikografskog zavoda.

Hina

Još tekstova ovog autora: