autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Poletno u katastrofu

AUTOR: Nenad Rizvanović / 18.06.2015.

Vrtoglave godine OVITAK.inddPhilipp Blom, ”Vrtoglave godine. Europa, 1900.-1914.”, Fraktura, Zaprešić, 2015.

Shvatili smo već da nas povijest teško nečemu uči, kao da nije dosta što nas povrh toga muči otrcana dosjetka o ”kotaču povijesti koji se uvijek vraća”. Pa ipak, da obje konstatacije, koliko god bile površne, nisu možda i posve bezvrijedne, na suptilan nas način podsjeća njemački povjesničar Philipp Blom (1970.) u svojoj knjizi ”Vrtoglave godine”, o vremenu između 1900. i 1914. kad je svijet, kao i danas, bio opsjednut seksom, strahovima i ubrzanjem: glavne teme toga predratnog doba bile su, piše Blom, terorizam, konzumerizam i globalizacija, što je već više od slučajnosti.

Blom opisuje taj svijet, tada još mlad, kao čio i moderan, koji sumanuto – vrtoglavo – juri u bezdan vlastite apokalipse. Vrtoglavost – odnosno vertigo u originalu – stvarno je točno izabrana riječ za kulturološko istraživanje razdoblja prije Prvog svjetskog rata: samo stoljeće je počelo čuvenom Svjetskom izložbom u Parizu 1900. koju je posjetilo 50 milijuna ljudi.

Vrtoglavost – odnosno vertigo u originalu – stvarno je točno izabrana riječ za kulturološko istraživanje razdoblja prije Prvog svjetskog rata: samo stoljeće je počelo čuvenom Svjetskom izložbom u Parizu 1900. koju je posjetilo 50 milijuna ljudi

Kulturna, politička i društvena stvarnost početka 20. stoljeća nisu, naravno, bili samo Kandinski, Klimt i Virginija Wolf, već i mnogobrojne selfhelp publikacije i bofl literatura koju je publika tada, kao i danas, gutala masovno. Bosonogi proroci i prvaci kojekakvih alternativnih pokreta, kao neki mistici pra-New Agea, muvali su se po selima i nudili naivnim dušicama sumnjive životne pilule, i Blom u ”Vrtoglavim godinama”, velikom nefikcionalnom društvenom romanu, na scenu izvodi šarenu galeriju čudaka, umjetnika, luđaka, revolucionara i bolesnika.

Uzbudljivo je i inspirativno u Blomovoj knjizi družiti se s anarhistima, sufražetkinjama, idealistima, feministkinjama, futuristima, koji ponekad neviđeno lako, često i nesvjesno, konstruiraju sumanute teorije, koje poslije dovode do neviđenih katastrofa.

O tim teorijama se do 1914. još samo raspravlja – tu i tamo padne, doduše, pokoja glava – jer su rasna i vjerska netrpeljivost, pogotovo antisemitizam u društvu s rasnim teorijama i eugenikom već u punom cvatu (poznata Dreyfusova afera bila je samo otponac poznatijeg, šireg i dugovječnijeg trenda).

Blom je čak i za povjesničara natprosječno znatiželjan u istraživanju kulture svakodnevnog života, no ”Vrtoglave godine” su ipak više knjiga o europskom imperijalizmu i kolonijalizmu, knjiga o blesavim, dokonim i neodgovornim kraljevima i carevima koji su se prepustili vlastitim infantilnim ratnim strastima.

Blom pedantno prati tadašnja najnovija otkrića s područja psihologije i psihijatrije, ali isto tako i pseudoznanosti: živčana napetost je u modi, neurastenija u kombinaciji s nekom vrstom seksualnog poremećaja gotovo da je stvar prestiža, a na drugom se kraju klatari militantna muževnost gotovo u pravilu u talu s nekom nastranošću.

Uzbudljivo je i inspirativno u Blomovoj knjizi družiti se s anarhistima, sufražetkinjama, idealistima, feministkinjama, futuristima, koji ponekad neviđeno lako, često i nesvjesno, konstruiraju sumanute teorije, koje poslije dovode do neviđenih katastrofa

Blom iz novina vadi uzbudljivu svakodnevnicu. On zamišlja gospodu u bečkim kavanama kako gutaju tekstove o tajanstvenim nestancima, seksualnim predatorima, ubojicama, posebice luđacima koji bez nekog jasnog povoda umlate članove svoje porodice. Sve su to za Bloma znakovi istog vremena i takve ”anomalije” on ležerno tumači u kontekstu neočekivanih znanstvenih otkrića i modernizacije koja se s dekadencijom pojavljuje ruku pod ruku. Ljudi su, kao i danas, bili opsjednuti novitetima, pogotovo ako služe zadovoljstvu, i tu nema promjene: ljudske strasti se izgleda ne mijenjaju.

Philipp Blom je čak i za povjesničara natprosječno znatiželjan u istraživanju kulture svakodnevnog života, sve do programa bulevarskih kazališta i živopisnog uličnog života.

No ”Vrtoglave godine” su ipak više knjiga o europskom imperijalizmu i kolonijalizmu, knjiga o blesavim, dokonim i neodgovornim kraljevima i carevima koji su se, izvan svake kontrole, prepustili vlastitim infantilnim ratnim strastima.

O Wilhelmu II. i Franji Josipu možda je bolje od Bloma pisao Krleža, no i Blom ima svoje žrtve, poput engleskog kralja Edwarda VII., debeljuškastog bonvivana i ženskara, ili belgijskog cara Leopolda, nemilosrdnog ubojice koji je u sumanutoj želji za profitom pobio deset milijuna ljudi u Kongu, više od ukupnog broja poginulih u Prvom svjetskom rata.

Blom voli i manje poznate likove, poput Ernesta II. od Sachsen-Altenburga, posljednjeg feudalnog vladara uopće koji je abdicirao, a potom živio i umro u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj.

Blom je čak i za povjesničara natprosječno znatiželjan u istraživanju kulture svakodnevnog života, no ”Vrtoglave godine” su ipak više knjiga o europskom imperijalizmu i kolonijalizmu, knjiga o blesavim, dokonim i neodgovornim kraljevima i carevima koji su se prepustili vlastitim infantilnim ratnim strastima

”Vrtoglave godine” su, naravno, i knjiga o Karlu Krausu, Maxu Weberu, Freudu, Wittgensteinu i Musilu. ”Čovjek bez svojstava” očito je njegov omiljeni roman, a negdje između Krausa i Musila moralo bi biti mjesta i za Krležu, da naš pisac još uvijek nije europska književna nepoznanica.

Philipp Blom – koji nije samo povjesničar već i novinar i romanopisac – u najboljem smislu je i Europljanin: Nijemac koji je studirao na Oxfordu i dugo živio u Parizu, nikako ne može biti književni čistunac – njegova knjiga lako pluta između publicistike, znanosti i literature.

I premda ne tumači uzroke Prvog svjetskog rata, ovo je još uvijek ambiciozna knjiga: povjesničar danas ne mora biti ukočeni dosadnjaković te je stoga i očekivano da Blom podjednako strastveno piše o poznatim glumicama tog vremena, kao i o buntovniku Einsteinu ili sudbini Marie Curie i o njenom lojalnom, premda smetenom, suprugu.

Bloma zanimaju ponajprije simboli: on pripovijeda kako je za vrijeme Krimskog rata 678 britanskih konjanika s isukanim sabljama napalo rusku artiljeriju, što je glavom platilo 118 ljudi, ali taj se napad nije iščahurio u priču o ratnoj gluposti, već u galantni mit o odvažnosti i samopožrtvovnosti!

Blomu je također važno da ispriča kako se stanoviti biciklist Charlie Murphy utrkivao s lokomotivom i skoro umro od iscrpljenosti, ali je svejedno pobijedio. Kakva je to samo jalova pobjeda bila!

”Vrtoglave godine” su ilustracija entuzijazma jednog vremena: svi su još na broju, jedni pored drugih, antisemiti i cionisti, idealisti i katastrofičari, nikakav rat još nije počeo – barem ne u Europi – i Blom može ležerno skakati s povijesti novinske fotografije na modne žurnale i trač rubrike ili početke automobilske industrije (”Svaki kupac može zatražiti automobili bilo koje boje dok je ona crna” – Henry Ford) i tako ispisati jednu originalnu povijest početka 20. stoljeća.

Blom misli kako nije naodmet podsjetiti da je Europa procvjetala na danas potisnutom iskustvu kolonijalnog divljaštva i genocida i da današnji politički pokreti – ukoliko su još suštinski kolonijalni – prijete novim logorima i istrebljenjima

Svijet u međuvremenu nije postao bolje mjesto, a tehnički napredak samo je umnožio bolesti, strahove i netrpeljivosti. Novi nabujali ratovi sve su suroviji, a sveopće nezadovoljstvo valjda je gore nego ikad.

Blom misli kako nije naodmet podsjetiti da je Europa procvjetala na danas potisnutom iskustvu kolonijalnog divljaštva i genocida i da današnji politički pokreti – ukoliko su još suštinski kolonijalni – prijete novim logorima i istrebljenjima.

”Vrtoglave godine” istovremeno su i strašna i zabavna knjiga, a Blom velik pisac koji na suptilan način piše o katastrofama koje nas možda tek očekuju.

(Prenosimo s portala Novosti).

Još tekstova ovog autora:

     U svakom čitatelju je Židov. Antisemit jedva da išta čita
     Lako je, posve prirodno i ljudski postati fanatik
     Moćno, kompletno i nezaustavljivo Saramagovo djelo
     Što može učiniti iznimna urednica
     Eco se nasmijao novinarstvu, politici i samome sebi
     Od izdajnika do heroja
     Vampir je itekako živ

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija