autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Zašto je Ćiro pozdravljao nepoznate ljude

AUTOR: Miljenko Jergović / 11.02.2023.

Ćiro Blažević uživao je u nečemu što je sve druge ljude koje znam opasno morilo: u pozdravljanju s nepoznatim ljudima. A oni, ti nepoznati ljudi, prilazili su mu na zagrebačkoj špici, spopadali ga tamo oko Charlieja, izgovarali neke čudne riječi, tonuli u svoje zavičajne naglaske, pozivali se na neke događaje za koje nitko osim njih […]

Objavljeno u: OSVRT
Oznake: Ajfelov most, Ana Bogišić, Bosanac, Bosna, kafić Charlie, Miljenko Jergović, Milomir Kovačević Strašni, Miro Par, Miroslav Ćiro Blažević, nogomet, Priština, Rijeka, Sarajevo, Švicarska, Travnik

Lajkanje i hejtanje su često naša mjera

AUTOR: Branimir Pofuk / 10.03.2021.

U gradiću Vetlandi na jugu Švedske jedan je muškarac krenuo u napad sjekirom na svakog tko mu se našao na putu. Zaustavila ga je policija metkom u nogu. Pogledao sam komentare čitatelja ispod te vijesti na hrvatskim portalima i većinom su bili upravo onakvi kakve sam i očekivao.

Objavljeno u: KONTRAPUNKT
Oznake: Balašević, Balkanac, Bosanac, Branimir Pofuk, hejtanje, Kontrapunkt, lajkanje

Može li čovjek biti Bosanac?

AUTOR: Miljenko Jergović / 16.09.2018.

“Volim Izrael, ali ne samo jevrejski”, napisao je Aleksandar Genis u jednoj gotovo usputnoj rečenici knjige “Povratna adresa”, podnaslovljene kao “Autoportret”. Ruski emigrant u Americi, po ocu cijeli jedan Jevrejin, po materi Rus, zavičajem i domovinom Ukrajinac i Latvijac, građanin Rige i Njujoršanin, izrekao je valjda i najsubverzivniju, da ne kažemo najopasniju stvar koju je […]

Objavljeno u: OGLEDI
Oznake: Aleksandar Genis, Aleksandar Vučić, Bakir Izetbegović, Beograd, Bog, Bosanac, Bosna i Hercegovina, Brčko distrikt, Dretelj, Erdoğan, istina, Izrael, Kazani, Kolinda Grabar Kitarović, Miljenko Jergović, Mostar, Mušan Topalović, Saudijska Arabija, Zagreb

Iz Beograda se jasnije vidi

AUTOR: Miljenko Jergović / 27.11.2014.

Muzej savremene umetnosti u Beogradu, na Ušću, projektirali su 1959. Ivan Antić i Ivanka Raspopović. Zgrada je otvorena šest godina kasnije. Bilo je to istinsko, iako u osnovi nepretenciozno, remek-djelo moderne arhitekture. U građevinu se uselio muzej koji je vodio beogradski slikar i povjesničar umjetnosti Miodrag V. Protić, i koji je trebao predstavljati središnju instituciju […]