novinarstvo s potpisom
(Sažetak Luke Draganića, priređivača i prevoditelja feljtona: U intervjuu s Mikeom Wallaceom iz 1958. godine Aldous Huxley pobliže analizira djelovanje prenaseljenosti, pretjerane organizacije i tehnologije u smjeru sve manje slobode u čiju obranu kao rješenje predlaže različite metode obrazovanja i decentralizacije. Negativan potencijal tehnologije on naročito ističe u kontekstu propagandnih sredstava te podsjeća ”da postoji […]
Dok je nogometna reprezentacija BiH u Zenici igrala utakmicu protiv Finske, a navijači ”ljiljana” u Mostaru i očito cijeli istočni dio Mostara vrištao uz Džekine golove, na Zapadu je udarničkim marom ekipa onih koji se predstavljaju kao najangažiraniji i najdosljedniji na europskom putu, razbijala grobljanske ploče.
Osim vojno, Rusija se kao država sve više blamira i urušava i ekonomski i politički i diplomatski. Osim ozbiljne depopulacije, silno raste i nova emigracija, bijeg Rusa iz zemlje svih nesloboda, pa eto i od mobilizacije, pa čak i iz novousrećenih područja kao što je Krim.
Bivši ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, zet nekadašnje alfe i omege dalekovidnice Ksenije Urličić, mjesecima je u istražnome zatvoru. Tereti ga se uz zagrebačkoga poduzetnika Milana Lončarića za podmićivanje pokojnoga gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, što je nanijelo dodatan udarac ionako već odavno poljuljanom ugledu HRT-a.
Srbi, glasajte! Neprijatelji brane da se čuje o genocidu u Jasenovcu! Pomozimo našem filmu “Dara iz Jasenovca”.
Jedan od najvećih srpskih pisaca Filip David gostovao je na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu, kao autor romana “Knjiga sjećanja i zaborava” i scenarija za film “Kad svane dan” u režiji Gorana Paskaljevića, također prikazanog na festivalu. Za roman koji govori o stradanju Židova u Srbiji u Drugom svjetskom ratu dobio je NIN-ovu nagradu, najpoznatiju […]
(Opaska uredništva Autografa: Donosimo ispovijest vrsnoga kolege, Vukašina Obradovića, predsjednika Nezavisnog udruženja novinara Srbije koji je – ljudina!). Prebirući po svojim uspomenama, otkrivam zapanjujuću rupu koja zjapi iz mog ranog detinjstva. Tek nekoliko prizora urezanih svešću deteta koje pokušava da se izbori sa prejakim naletima sveta odraslih.
S odobravanjem gledamo na djela neke nama daleke, recimo nepalske, umjetnosti jer nas se politički i svaki drugi kontekst takvog djela malo ili uopće ne tiče. Na djela “naše” umjetnosti gledamo s oprezom. Tražimo svoje u njima.
Pobačaj je teška moralna dvojba za koju ću poraženo priznati da joj ne znam rješenje. Nekad sam bio slobodouman, nedvosmisleno pro choice, ali roditeljstvo me prije devetnaest godina pokolebalo. Drhteći od dotad nepoznate ljepote i straha, dok sam na ultrazvuku gledao sina, ne većega od jezgre badema, kako bubri u utrobi moje žene, učinilo mi […]