novinarstvo s potpisom
Moji prijatelji znaju da intelektualnim radoznalcima koji se počinju zanimati za povijest kršćanstva najprije u ruke gurnem sjajno napisan ”Pregled povijesti Crkve” njemačkog stručnjaka Augusta Franzena u odličnom prijevodu i višestrukom izdanju, kada je kršćanska knjiga u pitanju, nezaobilazne Kršćanske sadašnjosti.
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog porodiljnog dopusta autorice). Teško se oteti dojmu da se savjest posebno priziva kada su u pitanju reproduktivna prava i zdravlje žena. U našem javnom prostoru priziv savjesti gotovo isključivo vežemo uz ginekologe i ginekologinje koji odbijaju pružiti zdravstvenu uslugu pobačaja ili, kako nam recentni slučaj pokazuje, uz ljekarnike ili […]
Teško se oteti dojmu da se savjest posebno priziva kada su u pitanju reproduktivna prava i zdravlje žena. U našem javnom prostoru priziv savjesti gotovo isključivo vežemo uz ginekologe i ginekologinje koji odbijaju pružiti zdravstvenu uslugu pobačaja ili, kako nam recentni slučaj pokazuje, uz ljekarnike ili ljekarnice koji odbijaju pacijentici izdati doktorski prepisane kontracepcijske pilule.
(Opaska autorice: Na starohebrejskom ”iš” znači čovjek, a ”išah” čovječica. Hrvatski će to prevesti kao muškarac i žena. Dugo se kroz povijest, a i danas nerijetko, podrazumijeva da je čovjek muškarac. S obzirom da pišem iz pozicije feminističke teologije, a da feminizam zastupa radikalnu ideju da je žena čovjek, naziv IŠAH mi se čini vrlo […]
O velikom reformatoru 16. stoljeća, Martinu Lutheru, u našoj ekumenski nepismenoj i konfesionalno netolerantnoj javnosti još uvijek kolaju mnoge laži, izmišljotine pa i zlonamjerne krivotvorine.
Čovjek bi očekivao da će, u vremenu u kojem nam procesi globalizacije i napredak tehnologije u području komunikacija omogućuju da znamo kako postoje drugi i drukčiji ljudi od onih kakve poznajemo iz naše okoline, kršćanstvo prednjačiti u povezivanju ljudi.
Govorit ću o nezgodnoj temi. Već je dovoljno nezgodno govoriti o ženskim tijelima. Međutim, pobačaj je najkontroverznija tema, i to ne samo kada se zdravstveni, politički, društveni ili tržišni stavovi sukobljuju s kršćanskim vjerovanjem, već i unutar samih kršćanskih zajednica. Ponudit ću etički pristup koji želi izbjeći zamku uobičajenih diskursa ”za život (pro life)” nasuprot […]
Što može motivirati biskupa da blagoslovi spomenik podignut osobi koja je (1971. godine), u pokušaju da iznudi oslobađanje hrvatskih političkih zatvorenika iz švedskih zatvora, pribjegao metodi koja je mogla završiti – i završila je – smrću?
Zoran Grozdanov, ”Odbojna riječ – Smrt Boga kod Ranoga Hegela i ranoga Moltmanna”, Fabrika knjiga, Beograd, 2016. Mala su-razmišljanja uz knjigu Zorana Grozdanova o teologiji Jürgena Moltmanna
Odluka pape Franje, što ju je najavio 10. lipnja ove, 2016. g., da spomen-dan Marije Magdalene, 22. srpnja, postane blagdanom nije samo neznatna korekcija u liturgijskom poretku, nego mnogo više od toga. Unutar hijerarhije liturgijskih slavlja svetih ljudi i događaja (spomendan-blagdan-svetkovina) dodijeliti Mariji blagdan znači, zapravo, promovirati ju iz pokajane grešnice među – Isusove apostole,
Biblijska Eva je prva okusila posebnu slatkoću zabranjenog voća (cijenu plaćamo svi, kaže Biblija). Da zabrane nisu jače od znatiželja, znala je i Sveta inkvizicija, pa su zato njezini suci kažnjavali i ubijali kao na traci. No, kako se iz povijesti uglavnom ne uči, i današnji se samozvani čuvari morala i cenzori pouzdaju u zabrane […]
Radost ljubavi (Amoris laetitia) naslov je novoga apostolskoga pisma/pobudnice pape Franje, zapravo oko 250 stranica duge refleksije o onomu što je bio sadržaj rasprava na Biskupskoj sinodi o pastoralu obitelji održavane od 2014. do 2015.
U ”Riječkom teološkom časopisu” objavljen je 2012. godine, kao izvorni znanstveni rad, članak ”Znanost i religija kod Ruđera Boškovića”, autora Aleksandre Golubović i Predraga Šustara. Članak i teze koje u članku njegovi autori iznose u široj su javnosti prošle nezamijećeno i tako bi najvjerojatnije i ostalo da Predrag Šustar nije imenovan ministrom znanosti u Vladi […]
O mons. dr. Ivanu Devčiću, riječkom nadbiskupu njegov kolega mons. dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski nedavno je, među ostalim, zapisao da su mu kao znanstveniku, uz filozofiju Nikolaja Berdjajeva, posebno drage teodicejske teme o odnosu vjere i nevjere, o odnosu Boga i svijeta, odnosu Crkve prema društvu i državi. Zaključio je da se Devčić afirmirao […]